Berba višnje maraske

Rod je vrlo dobar, baš kao i zdravstveno stanje, a prema procjeni očekuje se berba od 700 do 800 t ovog izuzetno cijenjenog ploda na oko 200 ha nasada koji su podignuti posljednjih desetak godina. U odnosu na prošlu godinu predviđeni urod predstavlja povećanje za 30 do 40%. Tvornica „Maraska“ jedna je od glavnih otkupljivača maraske od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a uz nju tu je i „Badel“d.o.o. iz Benkovca. Oni pružaju svojevrsnu sigurnost proizvođačima. U 2006. godini cijena kilograma proizvoda u otkupu (a otkupljene su sve proizvedene količine) iznosila je 5,5 kn po kilogramu. Za ovu godinu, na veliko nezadovoljstvo proizvođača , najavljena je otkupna cijena od 4,80 kn/kg.

Osnovni problem u proizvodnji maraske nije njen otkup ni zahtjevne agrotehničke mjere već pitanje mehanizirane berbe, a njega je moguće  riješiti udruživanjem proizvođača i nabavom odgovarajućih strojeva.

Tržište maraske nikada nije bilo upitno. U vrijeme najveće proizvodnje (pedesetih do osamdesetih godina prošlog stoljeća) izvozilo se i preko 90 % proizvodnje u mnoge europske zemlje, najviše u Njemačku i Austriju. Poznato je da plod maraske ima, kao sirovina, široku primjenu u prehrambenoj, a osobito likerskoj industriji.Koristi se za proizvodnju više vrsta likera,žestokih pića,bezalkoholnih vitaminskih sirupa,voćnih sokova i ostalih napitaka. Upotrebljava se i za aromatizaciju čokolade, proizvodnju prirodnih boja i drugo. Pojedinačni istup na tržište nemoguć je, stoga bi udruživanje u asocijacije tipa zadruge ili kooperative bio više nego nužan.

Berba je najzahtjevniji od svih poslova u nasadima višnje maraske. Naime, da bi se ručno pobrao jedan hektar u punom rodu ( cca 500 stabala i 9.000 kg) sitnih plodova višnje maraske potrebno je 900 sati. Cijena koštanja jednog sata je 20,00 kn. Nije teško izračunati kako od ukupnog prihoda višnje maraske preko 30% otpada na trošak ručne berbe.  U želji da se ubere što više naši su proizvođači izmislili svoje tresače. Naime, ručnu berbu zamijenile su zasad drvene motke kojima se plod višnje maraske trese na mreže koje se prostru ispod stabala. Ovim načinom oštećuje se i stablo i plod i svakako nije najpogodnije rješenje.

BROJ-2.-Ante-Skara-Skabrnja_1.jpg

Kako posao berbe u razvijenim zemljama obavljaju strojevi prošle godine pozvali smo talijane da nam prezentiraju strojnu berbu mehaničkim tresačima na višnji maraski. Oni su to i učinili i pred brojnim zainteresiranim proizvođačima, predstavnici talijanske firme „Berardinucci“ iz Canosa Sannita prezentirali su u Škabrnji univerzalni stroj za berbu višnje maraske, maslina, bajama, šljive i svih drugih voćnih vrsta koje su namijenjene preradi mehaničkom trešnjom debla. Plodovi višnje maraske trešnjom debla padaju na samohodne okvire stroja sa platnom smještenim ispod krošnji stabala. Strojna berba tresačem jednog stabla traje jednu minutu,a  učinak jednog stroja je 40-50 stabala na sat, što znači da obzirom na broj stabala po hektaru jedan stroj može za 10 sati rada pobrati 0,9 do 1,0 ha. Cijena stroja je oko 24 tisuće EU.Ovakvi strojevi su više nego poželjni na našem području i dobro bi bilo da postoji mogućnost iz usluge koristiti ovakve strojeve poglavito kada se radi o višenamjenskim strojevima koji mogu brati uz višnju marasku i najrašireniju kulturu u našoj županiji – maslinu. Desetak strojeva riješilo bi berbu višnje maraske za dvadesetak dana na području naše županije na veliko zadovoljstvo proizvođača ove autohtone i cijenjene voćne vrste.

BROJ_1.TRESAC.jpg

Međutim, upozoravamo proizvođače višnje maraske kako već prilikom sadnje valja voditi računa o formiranju uzgojnog oblika ukoliko se predviđa strojna berba.Naime, kako je kotlasta ili šuplja krošnja (vaza) najvažniji uzgojni oblik kod višnje maraske prilikom formiranja osnovne tri odnosno četiri skeletne grane ostavljaju se na većoj visini i to od 90-100 cm, a ne kako je  uobičajeno na visini od 60 cm.

Proizvođačima višnje maraske ne preostaje ništa drugo nego da pokušaju riješiti svoje probleme s niskom otkupnom cijenom udruživanjem u profitabilne asocijacije tipa zadruge, kako bi njihov predstavnik na vrijeme započeo sa pregovorima, a ujedno da najveće izdatke koji se odnose na troškove berbe smanje korištenjem mehaničkih tresača za berbu.

Odsjek HZPSS-a Zadarske županije,
Gordana Dragun dip.ing, stručni savjetnik

Pripremi za ispis