Podrivanje i kalcizacija tala

Nakon pozdravnih riječi nazočnih predstavnika te iznošenje podataka o stanju tala u Varaždinskoj županiji započela je demonstracija strojeva i kalcizacija. Materijal za kalcizaciju je donirala tvrtka Kaming Ljubeščica, tvrtka PSC Ferenčak je osigurala strojeve, Agria d.o.o traktore, OPG Pozder je pripremio domjenak te im se ovom prilikom svima zahvaljujemo. Na osnovu provedene kemijske analize tla koja je pokazala da je pH 4,1 izračunata je potrebna količina materijala za kalcizaciju. Ova agrotehnička mjera je provedena na dvije trećine površine dok je jedna trećina ostavljena za kontrolu i praćenje u narednim godinama.

HZPSS je do sada u više navrata putem medija i predavanja govorio o važnosti pravilnog provođenja agrotehničkih mjera naročito kalcizacije u Varaždinskoj županiji gdje je najveća zastupljenost kiselih tala.

Vrijednost pH je važan pokazatelj agrokemijskih svojstava važnih za ishranu bilja. S obzirom da ispiranjem lužina iz tla (uglavnom kalcija) dolazi do promjene kemijskih i fizikalnih svojstava tla, na taj način što se na adsorpcijskom kompleksu tla povećavaju vodikovi ioni na račun lužnatih te se tako povećava i kiselost tla. Jedna od važnih mjera smanjenja kiselosti je kalcizacija. Njome se u tlo unose različite vapnenaste tvari u određenoj granici, jer preveliko unošenje vapnenastog materijala na jako kiselom tlu u jednom zahvatu može uzrokovati nedostatak drugih mikroelemenata i stres za narednu kulturu. Većina operacija unošenja vapna u tlo obavlja se nakon žetve žitarica ili skidanja usjeva. Nagla promjena od vrlo kisele do neutralne sredine mijenja fizikalna i kemijska svojstva tla te se tada moraju unositi veće količine fosfora i mikroelemenata uz unošenje organskih gnojiva. Kalcizacija se provodi prema preporuci laboratorija za analizu tla, s tim da se, ako se radi o jako kiselom tlu materijal za kalcizaciju može dodati u više navrata. Kako je u općini Vidovec najviše zastupljena povrtlarska proizvodnja proizvođači se sve češće susreću s problemom kiselosti i potrebom za provođenje podrivanja i kalcizacije. U povrtlarskoj proizvodnji simptomi nedostatka kalcija se najprije vide na mladom lišću kao kloroza. Biljke sporije rastu, značajno je usporen razvitak korijena, a biljke često imaju „grmoliki“ izgled. U kasnijim fazama deficita kalcija na povrću se zapaža nekroza mlađeg lišća koja se širi od vrha i rubova, pri čemu lisni nervi imaju tamnu boju. Lišće se kasnije najčešće uvija, a takve biljke lako poliježu zbog slabljenja staničnih stijenki. Upravo zbog takvih problema je neophodno pravilnim agrotehničkim mjerama utjecati na održavanje plodnosti tla i ujedno sprečavati njegovu daljnju degradaciju.

Odsjek HZPSSa, Varaždinske županije
Mara Bogović,dipl.ing.agr., stručni savjetnik za ratarstvo

Pripremi za ispis