Vijest, Voćarstvo

SUŠA U RATARSKIM USJEVIMA

Iz godine u godinu vremenske neprilike u većoj ili manjoj mjeri remete ustaljenu poljoprivrednu proizvodnju i dovode u pitanje njenu opstojnost. Golemo je razočarenje poljoprivrednika, koji ulaže u poljoprivrednu proizvodnju, a potom zbog čimbenika, koji u velikoj mjeri ne ovisi o njemu kada se ne ostvari očekivani urod.

Ovogodišnja suša, koja neravnomjerno diljem lijepe naše zaustavlja poljoprivredne kulture u njihovom rastu i razvoju, počela se značajnije zamjećivati od sredine srpnja. Vidljiva su uvijanja listova i sušenje zaostalih biljaka.

Valja reći da je pojava suše izražajnija na lakšim, propusnim tlima, koja nemaju sposobnost akumulacije oborina, a za koje ne možemo reći da ih nije bilo tijekom prve polovice godine, iako nam je prethodna zima bila bez snijega.

Stanje usjeva je od županije do županije različito. Razlozi tome su: količina primljenih oborina, sposobnosti tla da primljene oborine akumulira, vrsti zasijane ili zasađene kulture, agrotehničkim radnjama, koje su do sada obavljane (vremenu i načinu osnovne obrade, gnojidbi, sjetvi te posebno njezi koja se obavlja prema potrebi, a obuhvaća: valjanje, drljanje, okopavanje, međurednu kultivaciju, prihranu, zaštitu od štetnika, bolesti i korova te navodnjavanje).

Sigurno je da će u budućnosti sigurnost poljoprivredne proizvodnje u mnogome ovisiti o navodnjavanju i dostupnosti vode za tu agrotehničku mjeru njege usjeva.

Do tada preostaje da se izborom sorti ili hibrida, koji su otporniji na sušu te primjenom sveobuhvatnih agrotehničkih mjera poljoprivredna proizvodnja učini manje rizičnom.

Ured ravnatelja HZPSS
dr. sc. Ivan Danjek,
načelnik Odjela za ratarstvo

ANALIZA STANJA VIŠEGODIŠNJIH NASADA U HRVATSKOJ (VOĆNJAKA, MASLINIKA I VINOGRADA) I MJERE INTERVENCIJE

 KONTINENTALNA HRVATSKA

 Stanje višegodišnjih nasada Grad Zagreb

Posljednja kiša na području Grada Zagreba pala je 10. srpnja 2007. u količini od 25 l/m². Maksimalne dnevne temperature kretale su se u srpnju od 30 do 39 ºC.

Voćnjaci na području Grada Zagreba uglavnom nemaju sustav za navodnjavanje, izuzev manjih površina, na kojima se vrši navodnjavanje kapanjem. Isto tako ne postoje ni sjenila za zaštitu protiv sunca, koja bi u ovim temperaturnim uvjetima bila možda i važnija od samog navodnjavanja. U voćnjacima su posljedice suše više izražene nego u vinogradima. Ima mnogo ožegotina od sunca, pogotovo na položajima, koji su više izloženi popodnevnoj insolaciji (jugozapadna strana). To se naročito odnosi na osjetljivije sorte jabuka kao npr. Idared, Elstar, Jonagold, dok je to manje izraženo kod Zlatnog Deliciousa, Granny Smitha, Mutsu-a.

Vinogradi se nalaze u stanju mekšanja bobica – bijele sorte, odnosno u fazi šaranja – crne sorte. Na vinogradima za sada nema nekih ozbiljnijih posljedica suše, izuzev ožegotina, nastalih prvenstveno kao posljedica primjene sredstava na bazi sumpora, a koja nije u to vrijeme uopće bila potrebna. Primijećen je i pojačani napad grinje u nekim mladim nasadima.

Preporuke:   

• Obvezatno navodnjavanje. Ako drukčije nije moguće, onda barem iz cisterni „kap po kap“.
• Po mogućnosti staviti sjenilo protiv sunca, što je ujedno i obrana od tuče.
• Ne vršiti zaštitu ako to nije nužno, a naročito ne sredstvima na bazi sumpora.
• Vršiti prihranu nekim biostimulatorom, npr. Drinom.
• Ne treba vršiti zelenu rezidbu, radi još direktnije izloženosti plodova suncu.
• Izvršiti plitku obradu tla (frezanje), ako je moguće barem uz sam red, radi zatvaranja vlage u tlu.
• Paziti na prisutnost crvenog voćnog pauka.

Marijan Mavračić, dipl.ing.agr.,
stručni savjetnik

Stanje višegodišnjih nasada u Krapinsko-zagorskoj županiji

Na području Krapinsko-zagorske županije zadnja  je kiša pala 10. srpnja 2007. Posljednjih deset dana dnevne temperature kretale su se od 32 do 38 ºC.

Višegodišnji nasadi se nalaze na tlu ilovaste i glinaste teksture pa duže zadržavaju vlagu. 

U nasadima jabuka i krušaka, koji su podignuti na podlogama slabije bujnosti, „nalijevanje“ plodova je smanjeno. Sustav navodnjavanja imaju dva voćnjaka, ali je problem u nedostatku vode. Kod nekih sorata krušaka došlo je do paleži lišća.

Dobro održavani i njegovani vinogradi za sada ne pokazuju veće štete, dapače, vegetacija je 3 – 4  tjedna ranija u odnosu na prošlu godinu. Ranije sorte kao što su bijeli, sivi i crni pinot te muškat žuti nalaze se u fazi šare. Kod vinograda kod kojih nije poštivana odgovarajuća agrotehnika pri sadnji, a sada su došli u rod, primijećen je slabiji porast mladica, osipavanje i sitnije bobice. Novoposađeni nasadi su za sada u dobroj kondiciji.

Ako se nastave ovakvi vremenski uvjeti prinosi grožđa i jabuka mogli bi biti smanjeni i lošije kvalitete. Kao pomoć nasadima u takvim stresnim uvjetima preporučeno je tretiranje Drinom.

Štefanija Lovrenčić, dipl.ing.,
rukovoditelj Odsjeka

Stanje višegodišnjih nasada u Karlovačkoj županiji

Posljednja kiša je pala 10. srpnja, i to od 10 do čak 70 mm/m² (ogulinsko područje). Prije te kiše, kišilo je i 4. srpnja, od 15 do 30 mm/m². Vjerojatno su upravo te oborine stvorile dostatnu zalihu, koja omogućava trenutnu podnošljivu situaciju u voćnjacima i vinogradima.

Posljednjih deset dana su maksimalne dnevne temperature konstantno iznad 30 ºC u cijeloj županiji, s maksimumom 20. srpnja od 36,5 ºC na ogulinskom pa do 40 ºC na karlovačkom području.

Na području Karlovačke županije nema višegodišnjih nasada na pjeskovitim tlima.

Trenutno stanje nasada je još uvijek zadovoljavajuće. Ima pojava ožegotina (jabuke, kupine, vinova loza).

Navodnjavaju se samo neki nasadi bobičastog voća, a vode zasad ima dovoljno.

Aleksandar Horvatić, dipl.ing.,
rukovoditelj Odsjeka

Stanje višegodišnjih nasada u Koprivničko-križevačkoj županiji

U srpnju su na području Koprivničko-križevačke županije zabilježene srednje dnevne temperature od 14,7 do 29,9 ºC. Maksimalna dnevna temperatura je bila 20. srpnja i to 39 ºC u 14 sati.

Nasadi koštićava voća (višnje i trešnje) trenutno pate od suše, lišće poprima bakarno crvenu boju, a donji listovi se suše i opadaju. Sušenje počinje od rubova lišća, kasnije zahvaća cijeli list i na kraju otpadne. To je početak premještanja N iz donjih u gornje dijelove krošnje. Voćka reagira kao da je jesen.

Brojni proizvođači višanja, koji obično navodnjavaju svoje nasade, nakon berbe nemaju naviku navodnjavati, a preskupa je doprema vode s cisternama. Potoci, koji se koriste za navodnjavanje, su gotovo presušili.

Jabuke i ostalo jezgričavo voće na bujnijim podlogama u Đurđevačkoj podravini su u vrlo teškom stanju, prvenstveno zbog bakterijske paleži, koja je ove godine tu prisutna sa zarazom nasada i do 100 % u pojedinim voćnjacima, te zbog suše, koja je izraženija na slabo bujnim podlogama jabuka, koje nemaju navodnjavanje.

U voćnjacima sa i bez navodnjavanja vidljive su ožegotine od sunca na plodovima. Jači je i napad štetnika, naročito crvenog pauka, minera i raznih uši.

Ima dojava da se suše pojedine sadnice posađene ovog proljeća zbog nedostatka vlage u tlu. Temperatura tla je vrlo visoka. Pijesak peče tako da se ne može se stajati na tlu.

Voćnjaci, koji imaju zaštitnu mrežu od tuče, izloženi su nešto nižim temperaturama, kao npr. voćnjak tvrtke Natura Agro (30 ha) iz Đurđevca.

Gotovo svi vinogradi su posađeni na čistom pijesku ili pjeskovitoj ilovači na Bilogori pa je na tim terenima stanje teže, što je vidljivo na lišću, koje gubi turgor. Donje lišće žuti i opada tako da grozdovi postaju otvoreni direktnom suncu i temperaturi. Oštećenja od sunčeve paleži nema.

Na Kalničkom području su tereni s težim ilovastim tlima i problem suše se za sada ne osjeća.

Samo jedan proizvođač (OPG M. Matočeca u Đurđevcu) navodnjava vinograd i to nasad od 12.000 trsova vinove loze.

Vinogradi u rodu su u dobroj kondiciji, relativno zdravi i još ne pate od suše. Mladi vinogradi, koji su posađeni u proljeće, su u dosta teškom stanju. Proizvođači su ručno zalijevali, što nije dovoljno pa je na pojedinim pjeskovitim predjelima (područje Bilogore) primitak čokota slab, a neki su se nasadi do 30 % osušili (OPG Ž. Mesec iz Suhe Katalene).

Preporuke:

• Preporučuje se navodnjavanje, koje će u ovoj fazi omogućiti formiranje cvjetnih pupova za narednu godinu.
• U nasadima koštićava i jezgričava voća na bujnim podlogama ne treba sada raditi ljetnu rezidbu, da se izbjegne dehidracija voćaka putem rana, a osim toga, i lišće će čuvati plodove od sunčevih ožegotina.
• Treba izbjegavati frezanje, tanjuranje ili bilo koju sličnu obradu tla, zbog sprječavanja gubitka vlage iz dubljih slojeva.
• U svim kritičnim voćnjacima, naročito u mladim nasadima, preporučuje se tretiranje s Drinom, što se pokazalo djelotvornim u ranijim sličnim situacijama.

Anđelka Hodalić, dipl. ing.,
viši stručni savjetnik

Stanje višegodišnjih nasada u Virovitičko-podravskoj županiji

 Zadnja kiša u Županiji virovitičko-podravskoj pala je 28. lipnja 2007. u količini od 15 mm/m², a dnevne temperature u posljednjih dvadesetak dana kreću se oko 32 – 38 ºC.

Pregledom terena zaključeno je sljedeće:

• obzirom na dugotrajnu sušu, koja je prisutna već dvadesetak dana, stanje višegodišnjih nasada postaje sve kritičnije;  
• nasadi jabuka na slabo bujnoj podlozi M 9, koja ima izrazito plitak korijen, već osjećaju posljedice suše, jer plodovi ostaju sitniji, listovi se uvijaju i procjenjuje se smanjenje prinosa oko 30 – 40 %;
• kod jabuka na podlozi M 106 te kod ostalih voćnih vrsta (kruške i djelomično kasnija breskva) procjenjuje se da će štete biti oko 30 %.;
• vinogradi se za sada dobro drže, ali ako visoke temperature i dalje potraju, mogu se i tu očekivati štete s umanjenjem prinosa oko 20 – 30 %.

Inače, na području cijele županije proglašena je elementarna nepogoda od suše za sve poljoprivredne usjeve.

Marijan Lincmajer, dipl.ing.,
rukovoditelj Odsjeka

Stanje višegodišnjih nasada u Požeško-slavonskoj županiji

 Vremenski scenarij u srpnju je u Požeško-slavonskoj županiji bio sljedeći:

• najniže dnevne temperature bile su od 10,1 do 21,0 ºC;
• maksimalna dnevne temperature su bile od 30,1 do 41,4 ºC;
• prosječna srednja dnevna temperatura 24,5 ºC;
• oborina je bilo početkom srpnja, i to oko 25 mm/m².

Većina voćnjaka nalazi se na pseudogleju. Voćnjaci se uglavnom ne navodnjavaju.

Ekstremno sušno i toplo vrijeme u srpnju znatno je utjecalo na voćnjake: plodovi jabuka na južnim dijelovima krošnje pokazuju znakove ožegotina od jakog sunca, procjena je do 10 %; kupina, kojoj prolazi vrijeme berbe, dobila je također znatne ožegotine, a sorta koja tek treba doći za berbu će dati za oko 40 % smanjeni urod od predviđenog, zbog sitnog ploda; kasne sorte bresaka, koje dolaze u berbu, imati će smanjeni urod za oko 20 %; šljive, kojih ima najviše na požeškom području, pokazuju izraženije opadanje plodova pred zriobu.

Vinogradi se nalaze na višim položajima i do sada relativno dobro podnose sušu. Procjenjuje se da će, zbog pomanjkanja vlage, vjerojatno biti nešto smanjen urod.

mr.sc. Ivica Šnajder,
stručni savjetnik

Stanje višegodišnjih nasada u Brodsko-posavskoj županiji

Posljedice višednevnog beskišnog razdoblja i ekstremno visokih temperatura vidljive su na nasadima krušaka, šljiva i jabuka.

Voćnjaci su zasađeni na srednje teškim kultiviranim pseudoglejnim tlima, oraničnog sloja do najviše 20 cm dubine. Dublje su slojevi s vrlo lošim vodnozračnim režimom.

Svega tridesetak hektara voćnjaka se navodnjava (oko 2 %), ali i tu voćari štede vodu.

Temperature su posljednjih dana bile sljedeće: jutarnje 14 – 20 ºC, a dnevne i do 41 ºC.

Posljednje oborine pale su početkom srpnja, ali samo lokalno, do 4 mm/m², što je kratako prekinulo žetvu žitarica, koja je bila u tijeku. Inače je oko 40 dana bez kiše.

Posljedice suše uočljive su tamo gdje je urod voća veći od prosjeka (ove godine npr. kod jabuka).

                           (Ožegotine na jabukama)

Tamo gdje se nije radilo prorjeđivanje, oko 30 % plodova zaostaje u razvoju i postoji opasnost da ostanu sitni (kod jabuka i šljiva).

Na vanjskim plodovima uočene su jake ožegotine. Na lišću krušaka vidljive su posljedice „toplinskog udara“ (palež), a neki plodovi vidljivo smežuravaju. Naročito pate mladi nasadi 1 – 3 godine staostii, u kojima je zaustavljen rast.

U vinogradima uglavnom još nisu vidljive posljedice suše. U slabije održavanim vinogradima trenutno je od bolesti prisutan samo oidium (pepelnica).

Preporuke:

• navodnjavanje samo u nasadima gdje ima dovoljno vode, inače dodavanje manjih količina vode može imati suprotan učinak;
• u nasadima ne raditi nikakve poslove (obrada, malčiranje, zaštita – samo neophodna i to u ranim jutarnjim satima).

Vera Novaković, dipl.ing.,
rukovoditelj Odsjeka

Stanje višegodišnjih nasada u Osječko-baranjskoj županiji

Na području Đakovštine posljednje su oborine zabilježene početkom srpnja (4. na 5. srpanj), i to od 17,5 do 30 l/m² te 10. srpnja, kada je palo samo oko 5 litara.

Temperature zraka tijekom srpnja iznosile su između 22 – 35 °C, a na pojedinim lokalitetima maksimalna dnevna temperatura dostigla je 41 ºC (Satnica Đakovačka).

U starijim voćnjacima i onima u rodu vidljiv je nedostatak vlage kroz odbacivanje plodova (posebno šljive, jabuke). Osim toga, na plodovima su vidljive ožegotine, posebno tamo gdje je provedena jača zelena rezidba.

U mladim vinogradima očit je nedostatak vlage na pojedinim terenima, posebno na propusnijim tlima, gdje dolazi do sušenja vinove loze. Mladi nasadi na glinenim tlima su u boljoj kondiciji. U vinogradima u rodu, ovisno o lokalitetu, situacija je dosta kritična, ali još nije alarmantna.

Na Đakovštini samo u malom broju voćnjaka i vinograda postoji mogućnost navodnjavanja. Voćari i vinogradari zalijevaju mlade nasade, a uspjeh je djelomičan.

Preporuke:

• navodnjavanje i zalijevanje,
• održavanje tla bez korova,
• plitka obrada, posebno u mladim nasadima zbog kidanja kapilariteta,
• tretiranje nasada protiv stresa (Drin, tekuća folijarna gnojiva s biostimulatorima, Fertileader 954 ).

Katica Maras, dipl.ing.,
stručni savjetnik

Na našičko – feričanačkom području posljednje kiše su pale u prvoj dekadi srpnja, s količinom oborina od 1 – 4 mm/m². Dnevne temperature posljednjih desetak dana iznosile su: minimalne od 10 do 19 ºC, a maksimalne od 28 do 40 ºC.

Višegodišnji nasadi posađeni su na težim ilovastim tlima, koja bolje čuvaju vlagu.

Na plodovima jabuka i grožđu štete su vidljive u vidu ožegotina. Plodovi voća slabije dobivaju na krupnoći.

Mladi nasadi bez navodnjavanja već pomalo trpe od suše, pogotovo oni posađeni u proljeće.

Preporuka:

• navodnjavanje samo uz kvalitetno osiguranje dovoljne količine vode.

Zdenka Korade, dipl.ing.,
stručni savjetnik

Posljednjih deset dana temperature u Baranji kreću se od 37 – 40 ºC. Kiša nije padala  zadnjih trideset dana, a ako je prije toga i padala, nije više od 1 l/m².

U Baranji je zbog suše u mladim voćnjacima evidentiran slabiji porast ljetorasta, a posljednjih dana uočeno je i opadanje plodova. Zbog nedostatka vode plodovi koštičava voća su smežurani. U starijim voćnjacima primjećuju se ožegotine na plodovima zbog jakog sunca.

U voćnjacima, koji imaju sustav za navodnjavanje, još nema problema, a vode zasad ima dovoljno. Oko 30 % voćnjaka u Baranji se navodnjava, a oko 60 % nasada nema sustave za navodnjavanje.

U vinogradima se trenutno još ne primjećuju posljedice suše, osim pojava ožegotina na grožđu na pojedinim lokalitetima i položajima.

Judita Gerber, ing.,
viši stručni referent

Stanje višegodišnjih nasada u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Na Vinkovačkom području posljednja kiša je pala prije dvadesetak dana. Dnevne temperature proteklih dana su bile 35 – 41 ºC, a na direktnom suncu, kojemu su izloženi nasadi, i do 60 ºC.

U nasadima različitih voćnih vrsta je došlo do: defolijacije, ožegotina na listu i plodovima, odbacivanja plodova, ranijem dozrijevanju (oko 14 dana), lošije kvalitete ploda i sitnijih plodova.

Navodnjavane površine pod voćnim vrstama su oko15 ha.

Posebno je teško stanje na mladim nasadima (sadnja zima 2006. i proljeće 2007.) u kojima dolazi do sušenja sadnica.

Zbog suše je 24. srpnja 2007. za područje Vukovarsko-srijemske županije proglašena elementarna nepogoda za sve kulture, a time i voćne vrste.

Antun Poparić, dipl.ing.,
stručni savjetnik

Na iločkom području posljednje značajnije oborine pale su početkom srpnja, 10 – 20 l/m². Posljednjih deset dana nije bilo kiše. Minimalne dnevne temperature su bile u srpnju od 13,5 do 22,7 ºC, a maksimalne od 25,4 do 39,2 ºC.

Voćnjaci i vinogradi se ne navodnjavaju (trenutno je u izgradnji sustav za navodnjavanje u općini Lovas, koji će imati kapacitet navodnjavanja 500 ha).

U voćnjacima (jabuka) su posljednjih dana uočene ožegotine na plodovima, koji su jače izloženi suncu, pogotovo na sortama Jonagold i Granny Smith.

U vinogradima su se pojavile ožegotine na sorti rajnski rizling i to na grozdovima, koji su direktno izloženi suncu, pogotovo na većim nasadima, a manje na tramincu. Druge sorte trenutno ne trpe veće štete, no ako se ta žega nastavi i ovaj tjedan, moglo bi doći do šteta i na drugim sortama.

Inače, u vinogradima na području Iloka se prije tri tjedna do mjesec dana pojavio jači napad pepelnice u nekim nasadima.

Božica Dolić, dipl.ing.,
stručni suradnik

Stanje višegodišnjih nasada u Međimurskoj županiji

Na jabukama je zadnjih dana sve više dojava od šteta uzrokovanih sunčanom paleži (naročito u sorata Zlatni Delicious, Mutsu, Elstar i dr.).

 (Ožegotine na jabukama, Foto: Šubić)

U posljednjih sedam dana stižu dojave o sunčanoj paleži grožđa (naročito sorte rajnski rizling, muškat žuti, rizvanac i sauvignon), a na nekim su tablama sredinom proteklog tjedna štete bile procijenjene na 20 % gubitka uroda (podaci tvrtke Agromeđimurje iz Čakovca).

  (Ožegotine na grožđu, Foto: Šubić)

Tijekom ovog tjedna prikupljaju se podaci o stvarnom razmjeru šteta i mogućim elementima za proglašenje elementarne nepogode.

mr.sc. Milorad Šubić,
rukovoditelj Odsjeka

 MEDITERANSKA HRVATSKA

Stanje višegodišnjih nasada u Primorsko-goranskoj županiji

Posljednja kiša pala 24. srpnja 2007., a prije toga kišilo je krajem lipnja. Da ta kiša  nije pala još nekoliko dana, voćnjaci i vinogradi bi zasigurno bili u fazi proglašenja elementarne nepogode od suše.

Međutim, u Primorsko-goranskoj županiji, za dio grada Raba, proglašena je elementarna nepogoda zbog tuče, koja je 22. lipnja poharala veći dio otoka i gdje je oštećeno od 50 – 90 % nasada

U zadnjih desetak dana temperature su dosezale do gotovo 40 ºC.

Trenutno stanje nasada, nakon te ne prejake kiše, je povoljno.

Vrlo malo višegodišnjih nasada ima sustav za navodnjavanje, navodnjavanje se obično obavlja povremeno i to samo kad je doista nužno intervenirati, najčešće crpljenjem vode iz izvorskih bunara. Ti bunari, koji se koriste za navodnjavanje voća, vinograda, povrća i ostalog, zadovolje potrebe za navodnjavanjem tijekom ljeta, izuzev u ekstremno dugim sušama.

Stoga je nužno izgraditi nekoliko većih vodospremišta, koja bi se koristila za navodnjavanje u sušnim razdobljima i to na područjima intenzivnije poljoprivredne proizvodnje u županiji.

Željko Peran, ing.,
stručni savjetnik

Stanje višegodišnjih nasada u Zadarskoj županiji

Dugotrajna suša na tom području ostavila je vidljive tragove na nasadima voćnjaka i vinograda. Osobito se to odnosi na mlade nasade, koji su stari od jedne do tri godine.

Na meteorološkoj stanici Zadar, gdje se redovito prate svi podaci, tijekom lipnja i srpnja 2007. izmjereno je ukupno 29,2 mm/m² oborina, što je najniže u zadnjih četrdeset godina.

Na području Biograda u srpnju je palo 23,4 mm/m², a zadnja kiša je pala 11. srpnja u količini od 6,9 mm.

Maksimalne dnevne temperature u posljednjih deset dana kretale su se na području Zadra u od 34,0 do 35,8 ˚C, a na području Biograda od 35,6 do 38,5 ˚C (maksimum u Zadru 20. srpnja., a u Biogradu 18. srpnja).

Na području županije navodnjava se oko 18 – 20 % voćnih nasada (male akumulacije, podzemne bušotine). U tim nasadima stanje je zadovoljavajuće. Navodnjavaju se uglavnom nasadi breskve, nektarine, ljetne jabuke i stolnog grožđa, dok se druge voćne vrste uglavnom ne navodnjavaju (višnja maraska, trešnja, marelica, bajam, maslina).

Vrlo je teško trenutno procijeniti kakve će ukupne štete biti na voćnjacima i vinogradima, ali se može već sada tvrditi da će biti značajne.

Preporuka:

• vršiti navodnjavanje, gdje god je to moguće pa makar se voda do voćnjaka prevozila i cisternama, što jedan dio voćara i čini;
• preporučuje se česta plitka obrada tla (kultivacija), kako bi se smanjila evaporacija.
• Na dva nasada u Škabrnji i Prkosu (nasad breskve i višnje maraske), izvršeni su pokusi tretiranja s pripravkom Megagreen, a rezultat će se tek vidjeti. Naime, autori tog biostimulatora tvrde da tretirane biljke bolje podnose sušu i do 30 % u odnosu na netretirane.

Definitivne procjene šteta i stanja višegodišnjih nasada znat će se tek krajem kolovoza, o čemu će se javnost detaljno izvijestiti.

Zdravko Bušić, dipl.ing.,
rukovoditelj Odsjeka

Tijekom srpnja dnevne temperature zraka na benkovačkom području su se kretale od 22,0 do 38,2 ºC, relativna vlaga zraka je bila od 18 do 48 % (početkom mjeseca), a oborine su u srpnju sasvim izostale.

Zadnje oborine su tu pale polovicom lipnja i to svega 3,5 l/m².

Višegodišnji nasadi na području grada Benkovca se ne navodnjavaju, osim nasada na Baštici (breskve, nektarine i trešnje), i to iz bazena sustavima navodnjavanja kapanjem.

Suša se najjače osjeti na područjima nadinskog polja, benkovačko-kožlovačkog polja (samo nekoliko OPG-a navodnjava nasade) i Bukovice, s obzirom da se tu nalaze plitka skeletoidna karbonatna tla (crvenice).

(Ožegotine na grožđu bijelog kultivara u Dalmaciji)

Preporuke:

• navodnjavanje, tamo gdje je to moguće;
• kod  podizanja vinograda posebno voditi računa pri izboru podloge. Podloge, koje su otporne na razinu aktivnog vapna u tlu bolje podnose sušu (R 140, R 99, R 110).

Zvonimir Vlatković, dipl.ing.,
stručni savjetnik

Stanje višegodišnjih nasada u Šibensko-kninskoj županiji

Maslina u uvjetima suše, a bez navodnjavanja

Većina važnih fenofaza razvoja ploda masline odvija se tijekom proljeća i ljeta. Pomanjkanje vlage u tlu, a time i nedovoljna količina hraniva u ožujku, travnju i svibnju, onemogućavaju razvoj cvjetova. Stvara se veliki broj sterilnih cvjetova i vrlo je mali broj zametnutih plodova. Nedostatak vlage i hraniva u srpnju i kolovozu uzrokuje njihovo opadanje.

Dovoljna količina vlage ovog proljeća omogućila je zametanje velikog broja plodova, no sada je nastupilo razdoblje vrlo visokih temperatura i dugi period bez oborina. Plodovi su smežurani i prijeti im opadanje.

Preporučuje se provesti:

• Ljetnu rezidbu maslina (srpanj i kolovoz) u cilju odstranjenja velikih potrošača vode, a to su: svi izdanci iz panja, svi izbojci iz grana, sve prstenovane grane koje nisu dale rod, sve izrođene grane i grančice koje nisu odstranjene ranije, sve zakržljale grane i grančice bez lista te sve bolesne, napukle i slomljene grane.
• Gnojidbu preko lista dušikom i drugim hranivima, zato što je u ovom trenutku jedno najintenzivnije razdoblja razvoja ploda masline. Plodovi djeluju kao velike crpke hraniva, pa onemogućavaju razvoj lista i porast mladica. Prema provedenim pokusima gnojidbe preporučuje se svakih tjedan dana, bilo sa zaštitom ili posebno, prihranjivati 46 %-tnom Ureom (5 kg/100 litara vode) i dodati tekuće mineralno gnojivo s mikroelementima Fertinu V(2 litre). Još se preporučuje naizmjenično dodati kalcij, jer suša blokira dotok kalcija, posebno na crvenicama. Za to se preporučuje koristiti Fertinu Ca kao 2 %-tnu, ali pojedinačno. Ako plodovi počnu modriti, potrebno je dodati mikroelement bor (Fertina B). Ta gnojidba preko lista ne može zamijeniti osnovnu gnojidbu, ali ju značajno nadopunjuje.

Preporučene mjere borbe protiv suše dobro je primijeniti i u nasadima intenzivnog uzgoja.

Vera Hodžić, dipl.ing.,
stručni svjetnik

Na području drniškog i prominskog vinogorja kiša nije pala već više od dvadeset dana, a i ta posljednja nije bila većeg intenziteta. S druge pak strane temperature, naročito dnevne, u posljednjih desetak dana dosežu i do 40 °C u hladu. To znači da na otvorenom u vinogradima i maslinicima temperatura doseže i blizu 50 °C.

Unatoč toj situaciji u vinogradima i maslinicima na ovom području se ne osjeća nedostatak vode. To ne znači da se taj problem neće javiti u dogledno vrijeme, ako se nastave ovako velike vrućine.

Međutim, u vinogradima se javlja problem prejakog sunca, koje pada na nezaštićeno grožđe i pravi štetu na dijelu ili na cijelom grozdu. Bobice pocrvene od prejakog sunca, a često se i osuše. Zbog toga se upozoravaju vinogradari da prerano ne skidaju lišće odnosno mlade izbojke, koji mogu zaštititi grožđe od sunca, ali i od eventualne tuče.

Preporuka je da se prati vremenska prognoza i ako u idućih 5 – 10 dana ne padne kiša, oni proizvođači koji imaju mogućnosti, neka počnu sa zalijevanjem nasada.

Gotovo svi proizvođači, koji imaju sustave za navodnjavanje, priključeni su i na vodovod tako da za sada nema problema s vodom za navodnjavanje.

mr. sc. Marijo Tomić,
viši stručni savjetnik

Stanje višegodišnjih nasada u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Na području Hvara, Brača i Visa već duže razdoblje nije bilo oborina. Posljednja kiša na zapadnom dijelu otoka Hvara i otoka Visa pala je 28. svibnja i to u obliku jednog pljuska od 15 mm/m². Na Braču i istočnom dijelu Hvara zadnja je kiša pala (oko 12 -15 mm) 29. lipnja. Sve su te padaline bile nedostatne, jer sušno razdoblje traje već dugo.

Posljednjih deset dana dnevne temperature dostižu od 36 – 39 ºC, dok su i jutarnje iznad prosjeka, od 28- 32 ºC. Visoke temperature na tom području su bile i u drugoj dekadi mjeseca svibnja.

Trenutno stanje nasada je sljedeće: voćnjaci, maslinici i vinogradi (najviše mladi nasadi), šokirani su od ekstremno visokih temperatura. To se najviše primjećuje kod mladih maslina  i mladih vinograda, koji su na škrtijim terenima (skeletoidnim), a posebno kod onih na južnim ekspozicijama.

Navodnjavanje ima vrlo mali broj nasada i za sada imaju dostatne količine vode. Na Braču je situacija s navodnjavanjem nešto povoljnija, jer veći broj poljoprivrednika ima sustav za navodnjavanje.

Na otoku Visu, iako neki imaju sustav za navodnjavanje, od 1. srpnja je na snazi zabrana zalijevanja poljoprivrednih površina. Maslinici i vinogradi na dubljim tlima, ilovastim i pjeskovitim, u dobroj su kondiciji.

Na plitkim terenima, zbog nemogućnosti korištenja vode, plod je masline dosta smežuran i ostao je sitan.

Na južnim položajima Hvara, od Zavale do Sv. Nedelje, preko 60 % grožđa je počelo mijenjati boju, posebno ono koje je direktno izloženo suncu. Sorta pošip već prisilno dozrijeva na nekim položajima.

Preporuke: 

• Za održavanje nasada voćnjaka, maslinika i vinograda u dobroj biološkoj kondiciji preporučuje se interventna prihrana putem lista, tzv. folijarna gnojidba. Masline treba  tretirati folijarno s Ureom i to do 4 % (4 kg Uree/100 l vode), vinograde do 1 % i ostale voćke do 1,2 %.
• Prskati u ranim jutarnjim satima. 
• Preporučuje se maslinike i vinograde, ako je moguće, plitko obraditi (5 -10 cm), da je isparavanje manje, a višak zelene mase skidati, da se smanji evapotranspiracija.

Stanislav Štambuk, dipl.ing.,
viši stručni savjetnik

Posljednja kiša na području Imotskog je pala početkom srpnjai može se reći da je bila obilata, uz 
neznatnu štetu od tuče.

Dnevne temperature u zadnjih desetak dana iznosile su od 30 ºC pa sve do 39 stupnjeva ºC. Trenutno stanje voćnjaka je zadovoljavajuće pošto su voćnjaci sađeni na mjestima na kojima je 
moguće navodnjavanje, a još uvijek nije došlo do nedostatka vode, kako u vodovodu tako i u 
natapnim kanalima.

Stanje u vinogradima je nešto lošije, ali iz drugog razloga. Svi oni vinogradari, koji su rano „otvorili“ 
grožđe (odstranili dio lisne mase) imaju znatnu štetu u vinogradima od sunčanih ožegotina, 
posebice u onim nasadima kod kojih su redovi okrenuti u smjeru istok – zapad.

Preporuke: 

• voćarima se preporučuje da redovito zalijevaju nasade, i to u kasnim večernjim satima;
• preporučuje se vinogradarima da zelenu rezidbu tj. plijevljenje i skidanje listova u zoni grozdova, odgode za drugu polovicu kolovoza te da to rade oprezno.                                                                                                                                                                                              

Ferdinand Puljić, dipl.ing.,
stručni savjetnik 

Posljednja kiša na omiškom području pala je početkom srpnja. Posljednjih deset dana je izuzetno vruče, dnevne temperature kreću se iznad 35 ºC.

U primorskom dijelu vinogradi i maslinici značajno osjećaju sušu.

U zagorskom dijelu nasadi se nalaze uglavnom na tlima, koja bolje gospodare vlagom pa se tu problemi nešto manje osjećaju, ali ni tu nisu zanemarivi.

Višegodišnji nasadi uglavnom nemaju sustav za navodnjavanje već se navodnjavanje vrši natapanjem običnim “gumama” (“šlaufima”) gdje god ima mogućnosti, bilo iz vodovodne mreže, bilo iz drugih izvora. 

Preporuke:

• navodnjavanje;
• folijarna prihrana (antistresni pripravci kao npr. Drin te različita folijarna gnojiva). 

Žarko Kovačić, dipl.ing.,
stručni savjetnik 

Stanje višegodišnjih nasada u Istarskoj županiji

Na području središnje Istre bile su dvije solidne kiše i to u prvoj dekadi srpnja. U priobalju je nešto ozbiljnija kiša pala negdje početkom lipnja pa je tu stanje sa zimskim sortama jabuka već postalo dosta ozbiljno.

Dnevne temperature prošlih dana su se uglavnom kretale oko 35 ºC. Povremeni suhi vjetar posljednjih dana dodatno je osušio tlo i voćke.

Do prije nekoliko dana stanje u voćnjacima Istre nije znatno odstupalo od normalnog. Naprotiv, bilo je smanjeno truljenje plodova bresaka i šljiva, koje su uz masline, najzastupljenije voćne vrste u Istri.

Stanje se, dakle, moglo opisati dobrim, a sve dosad pobrane plodove uobičajeno kvalitetnim. Radi dvadesetak dana ranije berbe i sortimenta, koji je prilagođen turističkoj sezoni, veći dio voćaka (gotovo sve breskve i nektarine, kruške, znatan dio šljiva) je obran. Te su voćke rasterećene i daleko lakše podnose sušu.

Međutim, u nasadima koji tek dolaze za berbu, naslućuju se problemi. Riječ je prije svega o zimskim sortama jabuka koje, gdje nema navodnjavanja, pokazuju simptome venuća lišća pa čak i žućenja i opadanja. Na njima kao i na kasnijim šljivama (naročito sorta Stanley, koja je uglavnom opterećena velikim rodom) lišće izvlači vlagu iz plodova i plodovi ostaju sitniji i smežurani. To je još u početnoj fazi i skorija kiša još bi znatno popravila situaciju.

Drugi je problem što radi jačine sunca plodovi, naročito jabuke, pokazuju sve više znakove ožegotina te su takvi manje atraktivni za prodaju.

U priobalju, gdje je suša dugotrajnija, dobar dio nasada se ipak na ovaj ili onaj način zalijevao. Na području rijeke Dragonje, gdje su lijepi nasadi jabuka, vode za zalijevanje je ponestalo i nadalje će to predstavljati veliki problem.

Preporuke:

• Redovito kultiviranje tla, tj sprečavanje gubitka vlage iz tla kroz pukotine.
• Korištenje folijarnih hraniva u uvjetima kad voćka slabije prima vlagu i hraniva iz tla.
• Umjerenim zelenim rezom smanjiti površinu transpiracije, pazeći pri tom da se plodovi ne izlože suviše suncu, jer bi to moglo prouzročiti dodatne ožegotine na plodovima.
• Neke sorte krušaka kao npr. Santa Marija, jabuke i dr. treba ranije pobrati sa stabla i ostaviti ih da odleže i dozriju u skladištu.

Zdravko Miholić, dipl.ing.,
stručni savjetnik  

Stanje višegodišnjih nasada u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Na području grada Ploča posljednja kiša je pala 11. srpnja i to 0,5 l/m² , u mjesecu lipnju je palo 3,0 l/m², a zadnje obilnije oborine su bile od 25. do 30. lipnja, kada je palo 36,9 l/m².

Zadnjih deset dana maksimalne dnevne temperature su se kretale od 36 do 37 ºC, iako je bilo mikrolokaliteta, gdje su maksimalne dnevne temperature bile i do 42 ºC.

Trenutno stanje nasada voćnjaka i vinograda, obzirom na klimatske uvjete koji vladaju, još je relativno dobro, ali ako se takve prilike nastave, štete u nasadima bi zbog suše mogle biti veoma velike.

U voćnjacima također ima ožegotina na plodovima, koji su direktno izloženi suncu.

Voćnjaci i vinogradi bi vrlo brzo mogli doći u fazu venuća.

U vinograda na pojedinim sortama već se primjećuju dosta velika oštećenja od ožegotina na bobicama grožđa („obara“).

Nažalost, u većini vinograda i voćnjaka na području grada Ploča ne postoji mogućnost navodnjavanja, već preostaje samo mogućnost plitke obrade tla (zatvaranje vlage, ako je još ima u tlu) te je to jedina preporuka u ovom trenutku.

Ivo Batinović, dipl.ing.,
stručni savjetnik

Na Pelješcu (Potomje) je posljednja kiša pala 8. lipnja (27,5 mm/m²). Dnevne maksimalne temperature u posljednjih deset dana su 33 – 35 ºC, a minimalne 14 – 17 ºC. Uz more su minimalne temperature bile sigurno za 3 stupnja veće, a maksimalne za jedan stupanj.

Masline se na poluotoku u pravilu ne navodnjavaju i pokazuju simptome suše, osobito na plićim tlima i tamo gdje nose malo veći urod.

Stariji vinogradi i maslinici u unutrašnjosti poluotoka, osobito ako se radi o pjeskovitim tlima, relativno su u dobrom stanju i ne pokazuju izrazite simptome suše.

Iznimka su mlađi vinogradi, osobito oni na crvenicama, gdje su simptomi suše bolje izraženi. Na terenima uz more suša je izražena, tipično za klasične sušne godine.

Na nekim položajima (Dingač, Postup, Orebić i sl.) dio vinograda se navodnjava iz regionalnog vodovoda, vode nema trenutno dovoljno i već su restrikcije na snazi (općina Trpanj).

Preporuka:

• navodnjavanje, ako je moguće (na Pelješcu samo na jako ograničenim površinama),
• ne obavljati nikakve zahvate zelene rezidbe u ovo doba i nikakvu obradu,
• prskanje antistresnim preparatima s folijarnim dušičnim hranivima (Urea, npr.).

Ivo Kirigjija, dipl.inž.,
stručni savjetnik

Na otocima Korčula i Lastovo zadnja kiša, koja je na tim prostorima pala, bila je 28. svibnja u količini od 15,5 mm/m². Početkom lipnja zabilježene su još dvije manje kiše, i to u količini od oko 3,0 mm/ m².

Dnevne temperature su bile u proteklom razdoblju vrlo visoke, od 37 – 40 ºC. Još otežavajuća okolnost je što su jutra bez rose.

Trenutno stanje vinograda je različito obzirom na: dubinu profila tla, kemijsko-fizikalni sastav tla te starosnu dob nasada. Vinogradi u poljima na dubokim tlima, uz uobičajenu agrotehniku, još se dobro drže te tu za sada nisu uočene neke ozbiljnije posljedice. Vinogradi na plićim pjeskovitim i kamenitim terenima te južnim ekspozicijama (područja oko Lumbarde, Smokvice i Čare) pate od suše. Ako takvo stanje potraje, mogu se očekivati ozbiljnije posljedice. Rijetki su vinogradi s mogućnošću navodnjavanja, uglavnom oko Blatskog polja. Ožegotine od sunca i pad turgora u bobi i grozdu su izražajnije kod osjetljivih sorata (npr. pošip) te tamo gdje nisu poštovane ampelotehničke norme.

Stanje maslinika je puno gore, jer maslinici zauzimaju slabije terene. Najteža situacija je na području dijela gradova Blato i Vela Luka, gdje masline rastu na škrtim i kamenitim terenima,

bez mogućnosti navodnjavanja. Uglavnom na takvim terenima raste sorta lastovka, koja je i najotpornija na sušu.

Preporuke:                                                                                                            

• Navodnjavanje, tamo gdje je to moguće. Ono, što svatko u svom vinogradu ili masliniku može poduzeti, jest interventno prskanje vodom preko lista – folijarno.
• Preporučuje se tretiranje vinograda s antistres pripravcima kao što su npr. Poliamin, Algaren, Siapton ili Drin, isto kao i lisnim hranivom formulacije 4:15:37 + mikroelementi u 2 % koncentraciji, uz dodatak 0,15 – 0,20 % Poliamina. Prskanje obaviti u kasnim večernjim satima.
• Maslina kao i loza slično reagira na ovakve stresne situacije. Radi toga, ali i nemogućnosti navodnjavanja, preporučuje se masline prskati sličnim kombinacijama pripravaka. Za tu namjenu dobra je kombinacija lisnog hraniva formulacije 4:15:37 + mikroelementi u 2 % koncentraciji uz dodatak 0,15 – 0,20 % Poliamina, te 5-6 % Uree. S tom kombinacijom lisnig hraniva i biostimulatora prskati treba u kasnim večernjim satima, uz što veći utrošak tekućine po stablu.

 Franko Marinović, dipl.ing.,
stručni savjetnik

Tekst pripremila i obradila:

Višnja Šimunović, dipl.ing.,
načelnica Odjela za VVV
Ured ravnatelja