Međimurska, Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Uspješan uzgoja jagoda ugrožava više od 50 gljivičnih uzročnika bolesti, 3 bakterioze i više od 25 vrsta virusa i fitoplazmi. Učinkovite mjere usmjerene kemijske zaštite možemo provoditi samo protiv nekih kategorija gljivičnih bolesti lista i ploda jagode, dok je većina bolesti korijena gotovo neizlječivo. Budući je još uvijek najrašireniji otvoreni ili plastičnim visokim tunelima pokriveni uzgoj jagoda na humke s folijom i mekanim cijevima za namakanje "kap po kap", proizvođači prilikom podizanja takvih nasada moraju biti upoznati da je većina danas raširenih i robusnih sorata (madeleine, raurica, idea) vrlo osjetljiva na bolesti korijena. Među najvažnijim se gljivicama uzročnicima truleži korijena jagoda navode vrste Phytophthora, Rhizoctonia, Aphanomyces, Fusarium, Alternaria, Coniothyrium, Phytium, Cylindrocarpon i Verticillium. U manjem opsegu te se gljivice nalaze u svim staništima, pa i tamo gdje jagode nikad nisu uzgajane. Uzgoj pod folijom i intenzivno navodnjavanje pridonose pojačanim štetama od bolesti korijena jagoda, pa prilikom izbora staništa za nove nasade prednost uvijek dajemo zračnim i propusnim tlima s većim udjelom organske tvari. Ako se na istim parcelama jagode češće uzgajaju problemi s bolestima korijena bit će učestaliji, a štete sve veće. Obično se simptomi infekcija korijena pojave tijekom vrućeg dijela dana u obliku brze i nenadane uvelosti, smeđe promjene boje lišća i potpunom propadanju biljaka.

Među bolestima nadzemnih organa od početka cvatnje pa tijekom dozrijevanja plodova potencijalno su najopasnije sive plijesan (Botrytis cinerea) i tamne pjegavosti plodova jagoda ili tzv "antraknoza" (Colletotrichum). Nakon što smo u danima 29.4.-2.5. 2012. bilježili izrazito vruće razdoblje s najvišim temperaturama zraka koje su u hladovini bile veće od 29°C, u noći 3./4. svibnja o.g. zabilježeno je grmljavinsko nevrijeme tijekom kojeg smo na svim mjernim lokalitetima u Županiji do jutarnjih sati zabilježili različite količine oborina! Tako je primjerice u okolici Čakovca palo nešto više od 20 mm kiše! Manje je oborina palo na mjernim lokalitetima u donjem Međimurju, npr. u Kotoribi 8 mm, Donjem Pustakovcu oko 16 mm, a značajno više na lokalitetima u gornjem i središnjem dijelu Međimurja uz rijeku Muru, npr. na lokalitetu Trnovčak oko 25 mm, a na lokalitetu Novakovec oko 26 mm kiše! Vrlo lokalno je između Pribislavca i Belice izmjereno čak 50 do 60 mm kiše, a na širem području Peklenice je palo više od 120 mm kiše sa tučom u istočnom dijelu naselja! U takvim uvjetima bilježimo vrlo povoljne uvjete za razvoj najvažnijih bolesti jagoda. Izbor pripravaka za njihovo suzbijanje je naveden u Tablici 1., a prilikom njihova izbora važno je poznavati biljne bolesti jagoda koje suzbijamo (preventivno i/ili kurativno) i karencu (K=najmanje dana od zadnje aplikacije sredstva za zaštitu bilja do berbe plodova).

Tablica 1. Fungicidi dopušteni za suzbijanje bolesti jagoda u Republici Hrvatskoj:

*pripravak na osnovi antibiotskog biofungicida Trichoderma harzianum ne ubrajamo u otrove!

Od insekticida u jagodama su dopušteni spinosad (Laser KS, K = 3) protiv kalifornijskog tripsa (Frankliniella) i nekih štetnih gusjenica (Spodoptera), te abamektin (Vertimec EC, K = 3) radi suzbijanja koprivine grinje (Tetranychus) na otvorenom.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.ing.agr.
e-mail:milorad.subic@komora.hr