Tag: Međimurska

Obavijest proizvođačima koštičavog voća

Voćarsku proizvodnju u 2024. sezoni obilježile su visoke ljetne temperature (srpanj, kolovoz) i manja količina ljetnih oborina, ali jednako tako i proljetna “hladna epizoda” (od 16.4.-26.4.), te veća količina rujanskih oborina (od 12.9.-16.9.). Tijekom razdoblja od 01.1. do 29.10. 2024. u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu je zabilježeno 647,6 mm (protekle je 2023. u istom razdoblju zabilježeno čak 282,6 mm oborina više)! Mjesec listopad o.g. odlikuje iznadprosječna toplina (gotovo +2,5° do +2,7°C iznad očekivanog prosjeka), te približno očekivana količina padalina (vidi Tablicu 1.). Zbog učestalih rosa i magle uz riječne doline zadržavanje vlage na voćnim organima je dugotrajno (u dosadašnjem dijelu mjeseca od 11.480 do 13.680 minuta)!

 

Tablica 1. Neki mjerni podatci tijekom većeg dijela mjeseca listopada 2024. godine na nekim mjernim lokalitetima uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 29.10. 2024. u 6.00 h):

Mjerni lokalitet Oborine (mm) Vlaženje lišća (min) Prosječna temperatura zraka Prosječna vlažnost zraka
Mursko Središće 78,0 mm 13.680 minuta 12,44°C 87,14 %
Donja Dubrava 88,8 mm 11.480 minuta 12,59°C 80,98 %

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca listopada u Međimurju očekujemo 89,0 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 9,9°C!

 

Višegodišnji nasadi (voćnjaci, vinogradi) predstavljaju monokulturu, odnosno poljoprivrednu površinu gdje se duži niz godina uzgaja samo jedna biljna vrsta. Stoga su indeksi tretiranosti i štete od neželjenih organizama veći u višegodišnjim nasadima nego na oranicama gdje se poštuju “plodoredna pravila”. Suvremene sorte koštičavog voća koje uzgajamo u plantažnim nasadima vrlo su osjetljive na različite uzročnike bolesti i štetnike, pa bez pravilne zaštite tržna vrijednost može biti narušena. Neki su neželjeni organizmi toliko opasni da mogu uzrokovati potpuno propadanje voćnih nasada.

Proljetne i rano ljetne oborine (u zadnjoj dekadi travnja, tijekom svibnja i u prvoj polovici lipnja o.g. ukupno je bilo 23 kišnih dana u kojima je padalo 176,8 mm oborina) pogodovale su jačim proljetnim primarnim zarazama u nasadima koštičavog voća, pa su nezaštićene voćke i osjetljive sorte već sredinom i krajem ljeta ponovno ostale bez lišća: prvenstveno zbog  šupljikavosti (Stigmina), krastavosti (Venturia), kozičavosti (Blumeriella), pepelnice (Sphaerotheca), te na šljivama još hrđe (Tranzschelia) i plamenjače (Polystigma)!

Većina uzročnika bolesti uspješno prezimljuju na otpalom zaraženom lišću, a neke se održavaju na deblu, granama i grančicama uz rak-rane ili skrivenim zarazama uz pupove (vidi Tablicu 2.)! Sakupljanje i uništavanje otpalog (oboljelog) lišća je mjera koju preporučujemo u manjim nasadima uz okućnice i vikendice. Kako veći broj gljivičnih i bakterijskih bolesti koštičavog voća prezimljuje na zaraženim grančicama (uz pupove) ili uz rak-rane na debljim granama (i/ili provodnici) vrlo su važne preventivne mjere tretiranjem bakarnim pripravcima! Dobro ih je primijeniti već ujesen krajem i/ili nakon otpadanja lišća i krajem zime-početkom proljeća u vrijeme bubrenja i neposredno prije otvaranja pupova.

 

Tablica 2. Mjesto i način prezimljenja nekih važnijih bolesti **koštičavog voća:

(*)Važnija bolest Voćna vrsta Način i mjesto prezimljenja
Zaraženo lišće Zaražene grančice
Taphrina deformans breskva, nektarina Ne konidij na pupovima i grančicama
Podosphaera pannosa breskva, nektarina Ne zimska plodišta i micelij uz vršne pupove
Stigmina carpophilla **koštičave vrste strome (konidiji) u biljnom tkivu na zaraženom lišću, pupovima i grančicama
Monilinia spp. **koštičave vrste Ne rak-rane i mumificirani plodovi (konidij)
Valsaria insitivia breskva, nektarina Ne micelij, piknidi i rjeđe peritecij uz rak-rane
Blumeriella jaapii višnja, trešnja micelij i apotecij u zaraženom lišću acervul na kori uz pupove
Tranzschelia discolor šljiva teliospore u zaraženom lišću micelarne strome uz rak-rane
Polystigma rubrum šljiva periteciji u zaraženom lišću Ne
Pseudomonas syringae breskva, trešnja Ne bakterijske stanice uz rak-rane i pupove

(*)=Taphrina deformans = kovrčavost lišća; Podosphaera pannosa = pepelnica breskve; Stigmina carpophilla = šupljikavost lišća; Monilinia spp. = palež cvjeta, izboja i trulež plodova; Valsaria insitivia = sušenje izboja trešnje; Blumeriella jaapii = kozičavost lišća; Tranzschelia discolor = hrđa šljive; Polystigma rubrum = narančasta pjegavost lišća šljive; Pseudomonas syringae = bakterijska pjegavost i rak! (**)=breskva, marelica, trešnja, višnja, šljiva i bajam!

 

Premda su za tzv. “zimsko plavo prskanje” registrirani u povišenim koncentracijama, bolje je registrirane bakarne pripravke (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) koristiti u spomenutom razdoblju u više navrata (2-3x), ali u smanjenim količinama! Umjesto pojedinačnih bakarnih djelatnih tvari, može se primijeniti njihova kombinacija sa mineralnim uljem (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

Obavijest proizvođačima zimske salate

Od svih vrsta lisnatog povrća gotovo 60 % u našoj zemlji čini uzgoj salate. Nakon čišćenja zaštićenih prostora od ostataka plodovitog povrća, tijekom listopada tržni proizvođači najčešće sade zimsku salatu u negrijane plastenike. Premda su u nekim područjima kontinentalne Hrvatske tijekom zimskog razdoblja pri uzgoju salate u zaštićenim prostorima zabilježene ekonomske štete od uzročnika sive plijesni (Botrytis) i bijele truleži (Sclerotinia), višegodišnja iskustva na području Međimurske županije potvrđuju da je plamenjača (Bremia lactucae) najčešći zdravstveni problem pri uzgoju ove dominantne lisnate povrtne kulture tijekom zimskog razdoblja. Prema nekim podatcima iz razvijenih država, gdje se salata uzgaja na više od stotinu tisuća hektara, čak 90 % svih korištenih sredstva za zaštitu bilja su pripravci za suzbijanje plamenjače salate (Bremia).

Višegodišnjim praćenjem pomoću “Mikro Metos” uređaja specifičnih vremenskih uvjeta u manjim plastenicima (350-450 m²) tijekom zimskog razdoblja (studeni, prosinac, siječanj) u središnjem dijelu Međimurja (okolica Čakovca) pojedinih je sezona registrirano čak 47 dana povoljnih za razvoj plamenjače salate (pritom su skupljani podaci u usjevu salate o temperaturi, relativnoj vlazi i zadržavanju vlage na lišću povoljni za razvoj plamenjače salate: visoka noćna vlažnost zraka >90 % i zadržavanje vlage u jutarnjim satima barem 3-4 sata uz minimalnu temperaturu 5°C)! Tijekom zimskih mjeseci u Međimurju je od presudnog značaja broj maglovitih dana tijekom kritičnog tromjesečnog razdoblja studeni-prosinac-siječanj (blizina rijeka Mure i Drave sa akumulacionim jezerima), naročito tijekom jutarnjih sati uz minimalnu temperaturu 5°C. Konstrukcija plastenika (dužina x širina x visina), uz kvalitetu plastične folije, značajno utječe na kondenzaciju vlage s unutrašnje stjenke i kapanje vode, te na samu brzinu rasta i razvoja biljka. Na taj način objekti posredno više ili manje pogoduju pojavi i razvoju plamenjače zimske salate.

 

Nakon što je u proteklom mjesecu rujnu na svim mjernim mjestima u Međimurju zabilježeno značajno više oborina od očekivanja (od 126,0 mm u istočnom dijelu do nešto manjih količina 123,4 mm u središnjem i zapadom Međimurju), u prvoj listopada bilježimo iznadprosječno toplo i nadalje vlažno razdoblje (+3,2°C toplije od očekivanja, uz 77,6-84,7 % vlažnosti zraka pri riječnim dolinama)! U narednih će tjedan dana temperature zraka nadalje biti pri vrijednostima 14-18°C, a jutarnje 3-10°C. Uz obavezno navodnjavanje u zaštićenim prostorima, pri takvim uvjetima bilježimo dobar početni rast i razvoj zimske salate.

Pri ranije navedenim optimalnim uvjetima plamenjača u relativno kratkom razdoblju može potpuno uništiti osjetljive usjeve salate, pa se u svim područjima intenzivnog uzgoja provode mjere zaštite. Ako se uzgajaju tipovi zimske salate koji su prema iskustvima proizvođača ranijih sezona bili napadnuti plamenjačom svakako treba poduzeti usmjerene mjere zaštite već u početnim stadijima rasta i razvoja: preventivna tretiranja registriranim pripravcima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) provode od presađivanja do stadija razvoja 11-13 listova!

Lisnato povrće ima uglavnom kratku vegetaciju, tijekom koje su cilj uzgoja listovi koji formiraju rozetu ili glavicu, a uglavnom su namijenjeni svježoj potrošnji. Iz tih razloga sredstva za zaštitu bilja na lisnatom povrću osim učinkovitosti na najvažnije kategorije neželjenih organizama i selektivnosti za kulturnu biljku, moraju osigurati stroge toksikološke zahtjeve prema maksimalno dopuštenim ostacima (MDK) u vrijeme berbe i stavljanja na tržište (rezidui)!

U našoj zemlji tržni proizvođači salate imaju dovoljan broj fungicida registriranih za suzbijanje plamenjače salate, a moguće je u istu svrhu koristiti i mikrobiološke pripravke. Najbolji rezultati pri suzbijanju plamenjače salate (Bremia) dobiveni su proizvodnjom zdravih presadnica i provođenjem preventivne zaštite u prvih 40-tak dana nakon presađivanja biljaka!

Kod izbora registriranih pripravaka voditi računa o dopuštenjima i ograničenjima pri uzgoju salate u zaštićenim prostorima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Ako su ranijih sezona odabrani tipovi zimske salate bili napadnuti i drugim uzročnicima bolesti, npr. sivom plijesni (Botrytis) i/ili bijelom truleži (Sclerotinia), poduzeti preventivne mjere zaštite i protiv navedenih neželjenih poremećaja primjenom dopuštenih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Zbog iznadprosječno toplog i vlažnog razdoblja tijekom listopada o.g. redovito pregledavati zdravstveno stanje zimske salate zbog moguće ranije pojave štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima su često pronađene lisne uši (Aphidoidae) i štetne gusjenice (npr. lisne sovice – Noctuidae).

Vješanjem žutih ljepljivih ploča može se pratiti samo populacija krilatih oblika lisnih uši, dok redovitim vizualnim pregledima biljaka pratimo moguću pojavu jedinki bez krila (lisne uši tražimo na naličju lista). Svim “ne-kemijskim” mjerama smanjujemo populaciju lisnih uši na povrću (plodored, optimalan sklop, uravnotežena gnojidba, skupljanje jedinki lisnih uši). Vrlo učinkoviti prirodni neprijatelji lisnih uši su božje ovčice (Coccinella) i zlatooke (Chrysopidae). Prema potrebi je moguće koristiti i dopuštene kemijske insekticide registrirane u našoj zemlji za suzbijanje lisnih uši na lisnatom povrću s ograničenjima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Toksikološki su prihvatljiviji botaničkih ili biljnih pripravci, a od komercijalno dostupnih na našem tržištu mogu se za suzbijanje lisnih uši na lisnatom povrću koristiti botanički (biljni) insekticidi koji sadrže prirodni piretrin na osnovi ekstrakta biljke dalmatinskog buhača (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Djelotvorni su i na neke vrste štetnih gusjenica.

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima jesenskog (zimskog) češnjaka

Sredinom i u drugoj polovici mjeseca listopada tržni proizvođači provode sadnju jesenskog (zimskog) češnjaka.

U prvoj polovici listopada je nastavljen rujanski trend iznadprosječno toplog i vlažnog (kišovitog) razdoblja (vidi Tablicu 1.), najviše dnevne temperature u hladovini u središnjem dijelu Međimurja u mjesecu listopada najčešće s vrijednostima 13,7°-26,1°C! Jutra su većinom svježa (najčešće 3,8°-12,7°C), pa su česte jutarnje rose i/ili magle. Dnevna temperatura tla na 7 cm dubine posljednjih tjedan dana iznosi 13,8°-16,4°C a vlažnost zemljišta u istom razdoblju u rasponu je 34,1 % do 38,1 %! Nove su oborine moguće već tijekom sutrašnjeg dana (17.10.), uz naknadni pad dnevnih temperatura zraka na vrijednosti 9°-14°C!

 

Tablica 1. Neki mjerni podatci tijekom prve polovice mjeseca listopada 2024. godine na nekim mjernim lokalitetima uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 16.10. 2024. u 6.00 h):

Mjerni lokalitet Oborine (mm) Vlaženje lišća (min) Prosječna temperatura zraka Prosječna vlažnost zraka
Mursko Središće 72,0 mm 7.780 minuta 13,12°C 84,71 %
Donja Dubrava 79,4 mm 6.660 minuta 13,38°C 77,64 %

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca listopada u Međimurju očekujemo 89,0 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 9,9°C!

 

Prema iskustvima iz proteklih nekoliko sezona tržne proizvođače zimskog češnjaka upozoravamo na glavne kategorije neželjenih organizma (korove, štetnike , uzročnike bolesti)!

Češnjak se razmnožava isključivo vegetativno, a kod nas su najrašireniji domaći ozimi eko-tipovi koji se sade ujesen, prezimljuju, pa u sljedećoj godini razvijaju vegetativnu masu i lukovicu. Jesenski tip češnjaka obično ima krupnije glavice i manje češnjeva (6-12), pa se češće uzgaja! Češnjak ne podnosi sam sebe niti bilo koju vrstu iz porodice ljiljana (Liliaceae) kao prethodnu kulturu (npr. luk, poriluk), a poželjno je da na isto mjesto dođe tek nakon 5 godina! Ovo je najsigurnija i ekološki najprihvatljivija mjera protiv lukove stabljikine nematode (Ditylenchus) i bijele truleži (Sclerotium) koje mogu pričiniti vrlo velike štete usjevu. Tijekom vegetacije njega češnjaka se svodi na gnojidbu, navodnjavanje, borbu protiv korova, te suzbijanje bolesti i štetnika.

Primjena herbicida veliko je olakšanje u borbi protiv korova, jer su mehaničke mjere okopavanjem na većim površinama teško provedive i zahtijevaju mnogo rada! Pri jesenskoj sadnji češnjaka uglavnom se javljaju ozimi korovi, među kojima se u kontinentalnom području redovito pojavljuje korovna vrsta mišjakinja (Stellaria media). Iskustva dobivena u kontinentalnoj proizvodnji pokazuju da ovaj korov tijekom blagih zima može opasno ugroziti uspješan rast i razvoj češnjaka (i zimskog luka), pa je moguće nakon sadnje a prije nicanja planirati primjenu dopuštenih rezidualnih herbicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla u usjevima češnjaka su najčešće zabilježeni gubici od zemljišnih nametnika: žičnjaka (Elateridae), grčica hrušta (Melolontinae) i stabljikina nematoda (Ditylenchus), te češnjakove muhe (Helomyza lurida). Preventivno se prije sadnje protiv zemljišnih štetnika može primijeniti granulirani insekticid (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Zaraženo sjeme i lučice su jedan od važnijih načina širenja nematode stabljike luka i češnjaka, pa obavezno sjemenske usjeve zdravstveno pregledavati na njihovu moguću pojavu. Jedino plodored i otporni klonovi češnjaka smanjuju populaciju nematoda u zemljištu.

Kao i druge štetne muhe u povrćarstvu (npr. kupusna i lukova muha), češnjakova muha (Helomyza lurida) nalikuje kućnim muhama jer odrasli oblici imaju tamno tijelo veličine do 1 cm. Štete uzrokuju njihove ličinke bijele boje bez nogu, veličine do 12 mm, koje žive u mladim biljkama (naknado se naseljavaju uzročnici gljivičnih bolesti ili saprofiti koju uzrokuju trulež i plijesan glavica češnjaka). U okolica Zagreba još sredinom 1980-tih godina zabilježene vrlo jake zaraze češnjakovom muhom, kojima je uništeno do 70 % biljaka! Suzbija se na isti način kao i lukova muha, samo tretiranja moraju biti obavljena ranije. U našoj zemlji nema registriranih insekticida za suzbijanje češnjakove muhe,  ali se mogu uspješno koristiti neki pripravci registrirani za kontrolu drugih nametnika u češnjaku (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Uzročnici biljnih bolesti predstavljaju u proizvodnji češnjaka poseban problem, prvenstveno stoga jer u nas nema selekcioniranih sorata češnjaka, pa se za reprodukciju umnažaju domaći eko-tipovi. Uzgoj češnjaka za reprodukciju bitno se razlikuje od tehnologije za svježu potrošnju ili preradu. Stoga u proizvodnji sadnog materijala češnjaka valja birati najbolje parcele dobrog strukturnog tla. Sadnim materijalom lukovičastog povrća može se prenijeti 14 različitih mikroorganizama, uglavnom gljivičnih uzročnika bolesti, pa izboru glavica za reprodukciju treba posvetiti osobitu pažnju! Posebno su za usjeve češnjaka opasni gljivični rodovi: Botrytis, Fusarium, Peronospora, Puccinia i Sclerotium! Pripremu češnjeva treba organizirati neposredno pred sadnju, jer na mjestu odvajanja može doći do infekcije ako izdvojeni češnjevi duže stoje u skladištu. Prije sadnje potrebna je preventivna zaštita od zemljišnih štetnika i zemljišnih uzročnika bolesti glavica češnjaka (npr. Sclerotium, Fusarium)!

U područjima gdje se redovito uzgajaju crveni i bijeli luk gotovo se svake godine pojavljuju bolesti iz skupina plamenjača (Peronospora), hrđa (Puccinia), pjegavosti (Alternaria) i plijesni ili truleži (Sclerotium, Botrytis).

Stoga kod planiranja proljetnih mjera zaštite od uzročnika bolesti lišća češnjaka treba birati fungicide koji su istovremeno učinkoviti na obje bolesti (Peronospora, Puccinia) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Prilikom određivanja stvarne potrebe i optimalnih rokova suzbijanja bolesti lišća češnjaka koristimo se podatcima mjernih uređaja koji prate količinu i raspored oborina, temperature i relativnu vlažnost zraka, te zadržavanje vlage na nadzemnim biljnim organima!

Zemljišne bolesti češnjaka: Bijela trulež (Sclerotium cepivorum) je najopasnija bolest korijena lukovičastog povrća, a najčešće napada češnjak. Infekcija potječe iz zemljišta, a pritom su napadnuti korijen i glavice češnjaka. Prvi znak na nadzemnim organima je žućenje lišća. Ubrzo od vrha prema dolje lišće počinje odumirati, pa postaje smeđe i suho. Na podzemnim je organima vidljiv razvoj bijele prevlake (micelij) na korijenu i bazalnom dijelu češnjeva u kontaktu sa zemljištem.

Suha trulež (Fusarium spp.) je druga značajna zemljišna bolest češnjaka koja na korijenu i na donjem dijelu češnjeva uzrokuje trulež ili plijesan. Zbog globalnih klimatskih promjena, uz sve značajnije zagrijavanje zemljišta, bilježimo značajan porast šteta od ove bolesti češnjaka. Na lišću također nastaju netipične promjene: venuće, žućenje i sušenje! Trulež češnjaka se nastavlja u skladištu.

Uzročnici zemljišnih bolesti češnjaka održavaju se u tlu nekoliko godina (hlamidospore, sklerociji), a folijarnim tretiranjem nadzemnih organa (npr. protiv hrđe, plamenjače, pjegavosti, plijesni) ne postiže se djelotvorna zaštita od uzročnika bijele i suhe truleži korijena i prizemnog dijela glavice! Poštivanje plodoreda (uzgoj češnjaka na istoj površini tek nakon četiri godine), uzgoj otpornijih lokalnih sorata, te čuvanje i skladištenje sadnog materijala u optimalnim uvjetima svakako su korisne preventivne mjere.

U našoj zemlji nema dopuštenih fungicida za tretiranje sadnog materijala češnjaka prije sadnje! Moguće je prije sadnje češnjaka obaviti tretiranje sadnog materijala ili zemljišta uz unošenje mikro-bioloških pripravaka na parcelama gdje se očekuju štete od zemljišnih bolesti (Bacillus, Trichoderma).

Ukoliko se češnjak proizvodi za vlastite potrebe gospodarstva na manjih gredicama u okućnicama sadnjom zdravstveno ispravnih lukovica u prihvatljivom plodoredu (na istu gredicu tek svake četvrte ili još bolje pete godine), a korovi se suzbijaju mehanički (čupanjem i okopavanjem), tada je u vrijeme pojave češnjakove muhe još potrebno takve površine pokriti paučinastim folijama i/ili vješati žute ljepljive ploče. Druge mjere zaštite u proizvodnji češnjaka za vlastite potrebe u pravilu nisu potrebne. Ali, ako se češnjak proizvodi za tržište na većim površinama tada je kemijsko suzbijanje korova važnija mjera njege usjeva, a preventivno je potrebno obaviti i nekoliko mjera zaštite od najvažnijih i najraširenijih štetnih organizama među kojima ističemo bolesti lišća (hrđa, plamenjača), uzročnike plijesni i truleži glavica češnjaka, te češnjakovu muhu.

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Uputa proizvođačima ozimih žitarica (ječam, pšenica, raž, pšenoraž ili tritikale)

Od početka druge dekade do sredine ili kraja treće dekade mjeseca listopada optimalni su rokovi sjetve ozimih žitarica (ječam, pšenica, raž, pšeno-raž ili tritikale) u Međimurju. U prvoj polovici listopada je nastavljen rujanski trend iznadprosječno toplog i vlažnog (kišovitog) razdoblja (vidi Tablicu 1.), najviše dnevne temperature u hladovini u središnjem dijelu Međimurja u mjesecu listopada najčešće s vrijednostima 13,7°-26,1°C! Jutra su većinom svježa (najčešće 3,8°-12,7°C), pa su česte jutarnje rose i/ili magle. Dnevna temperatura tla na 7 cm dubine posljednjih tjedan dana iznosi 13,3°-16,4°C a vlažnost zemljišta u istom razdoblju u rasponu je 34,1 % do 38,1 %! U takvim uvjetima je bilo moguće započeti sjetvu ozimih žitarica! Nove su oborine moguće u drugoj polovici ovog tjedna (16.10.-18.10.), uz pad dnevnih temperatura zraka na vrijednosti 11°-16°C!

Tablica 1. Neki mjerni podatci tijekom prve polovice mjeseca listopada 2024. godine na nekim mjernim lokalitetima uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 15.10. 2024. u 6.00 h):

Mjerni lokalitet Oborine (mm) Vlaženje lišća (min) Prosječna temperatura zraka Prosječna vlažnost zraka
Mursko Središće 72,0 mm 7.615 minuta 12,88°C 85,55 %
Donja Dubrava 79,4 mm 6.490 minuta 13,23°C 79,11 %

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca listopada u Međimurju očekujemo 89,0 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 9,9°C!

Zbog gustog sklopa i relativno visokog rasta ozimih žitarica razvoj korova niskog rasta često ima manji značaj na prirod u odnosu na proljetne “okopavine” (npr. kukuruz, krumpir, šećerna repa, uljna tikva). Ipak, istraživanja dokazuju da su prosječni prinosi ozimih žitarica na poljima gdje se ne suzbijaju korovi manji 8,7 % (raž) i 14,2 % (pšenica i ječam). Osim izravnih šteta na smanjenju uroda korovi u ozimim žitaricama uzrokuju i posredne ili indirektne štete koje se očituju u obliku otežane žetve (npr. priljepača, broćika ili mačak – Galium), smanjene vrijednosti proizvoda (nečistoće, nepoželjne primjese), uzrokuju polijeganje usjeva i jači razvoj bolesti, zakorovljeni usjevi kasnije dozrijevaju sa zrnom slabije kvalitete, a kod domaćih životinja mogu uzrokovati alergije i dermatitis.

U ozimim žitaricama rast i razvoj nekih od najopasnijih korova započinje već ujesen, pa se nekada raširena primjena herbicida u vrijeme intenzivnog travanjskog porasta zadnjih desetljeća počela provoditi već nakon jesenskog nicanja žitarica. Obična slakoperka ili pahovka (Apera spica-venti) postala zadnjih 20-ak godina dominantna jednogodišnja korovna trava na mnogim poljima ozime pšenice. Pogoduju joj suha i pjeskovita tla, sjeme klije ujesen na dubini oko 1 cm, dobro busa i razvija glatke i uspravne stabljike visine do 100 cm (rastom je viša od modernih sorti pšenice). U vrijeme klasanja žitarica razvija metlicu sa brojnim klasićima (tada postaje vidljiva u žitnim poljima s veće udaljenosti). Pelud uzrokuje alergije, a jedna korovna biljka proizvede 1.000-12.000 sjemenki! Prirodno stanište ovom korovu su samo ozime žitarice, a zbog uskog plodoreda i “dugovječnosti” sjemena brzo se širi i osvaja nove površine. Od travnih je korova u žitaricama moguće pronaći još lisičji repak (Alopecurus myosuroides) i engleski ljulj (Lolium perenne). Korovne trave najčešće niču ujesen zajedno s posijanom žitaricom. Upravo su jednogodišnje korovne trave posljednjih desetljeća bitno utjecale na noviju strategiju suzbijanja korova u žitaricama – jesensku primjenu već nakon sjetve i  prije nicanja, odnosno još češće nakon punog ponika (faza pšenice 3-4 lista) do kraja busanja! Botanički gledano, korovne trave pripadaju istoj botaničkoj skupini kao ozime kulture (porodica Poaceae ili Gramineae), pa je selektivnost većine kemijskih djelatnih tvari (tzv. “graminicidi“) u žitaricama izražena u ranijim rokovima primjene.

Isplativost rane primjene herbicida u žitaricama vidljiva je iz činjenice da 100 vlati slakoperke ili pahovke (Apera) po metru kvadratnom smanjuje prinos ozime pšenice za 940 kg/ha a ozimog ječma za 460 kg/ha, odnosno 20-30 biljaka broća ili mačka (Galium) po kvadratnom metru površine može prepoloviti urode!

U sjetvi ozimih žitarica treba se pridržavati dobre poljoprivredne prakse – potrebno je osigurati sjetvu čistog sjemena (dorađeno sjeme proizvođačkih kuća), a izbjegavati farmersko sjeme i “tavanušu”. Obratiti pozornost na dobro osmišljen plodored, pravovremenu i kvalitetnu obradu tla sa optimalnim gustoćom sklopa, uravnoteženom gnojidbom i održavanjem optimalne pH-vrijednosti (čime značajno utječemo na kondiciju žitarica). Kako u žitaricama zbog gustoće sklopa nije moguće provoditi mehaničke mjere suzbijanja korova (npr. kultiviranje), tada je upotreba herbicida primarna mjera protiv neželjenih biljaka u takvim usjevima.

Primjena herbicida u ozimim žitaricama već u jesenskom roku (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) bit će potrebna ako smo žitarice posijali rano, a polja su zakorovljena najopasnijim vrstama opisanim u uvodu (Apera, Galium) – tada je kritični broj za jesensko-zimsko razdoblje 0,5-1,0 neželjenih biljka/m².

VAŽNO: Za jesensku primjenu herbicida u žitaricama bitna je i optimalna vlažnost tla!

Ostali jesenski korovi niskog i srednjeg rasta (npr. mrtva kopriva, čestoslavica, mišjakinja ili “črevec” i drugi) imaju značajno manji negativnu utjecaj na žitarice gustog sklopa, pa je njihov prag štetnosti puno veći i iznosi 15-20 biljaka/m².

Već nakon sjetve a prije nicanja ozimih žitarica primjenjuju se rezidualni ili zemljišni herbicidi (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) na dobro pripremljenom i usitnjenom tlu, a za dobru selektivnost sjetva mora biti obavljena na propisanu dubinu (prosječno 5 cm). Većina danas registriranih herbicida za primjenu ujesen mogu se koristiti već nakon sjetve kada aplikacija ne ovisi o razvojnoj fazi, ali ovim tretiranjem korovi se suzbijaju napamet (nisu niknuli pa ne možemo procijeniti njihovu kritičnu brojnost). Voditi računa o tome koji herbicidi se smiju koristiti u pojedinim vrstama strnih žitarica!

Pojedinih smo sezona zabilježili i njihovu fitotoksičnost, naročito kada je nakon primjene pala velika količina oborina (više od 45 mm u jednom danu). VAŽNO: NE tretirati žitarice jesenskim herbicidima u klijanju i nicanju! U kasnijim rokovima sjetve moguće je primjenu herbicida od tri lista do početka i/ili kraja busanja primijeniti krajem zime ili rano u proljeće. Pri “jesensko-zimskom” suzbijanju korova u žitaricama voditi računa o dnevnim i noćnim temperaturama zraka. U satima primjene herbicida poželjno je da dnevne temperature budu veće od 5°C (optimalno je između 8° i 10°C), a najniže bi noćne vrijednosti trebale biti iznad 0°C!

Nedostatak jesenske primjene herbicida u žitaricama je što ovim tretiranjima ne suzbijamo višegodišnje korove (npr. osjak – Cirsium, slak – Convolvulus i dr.)!

Sami proizvođači žitarica moraju odabrati strategiju suzbijanja korova prilagođenu svakoj parceli i situaciji, odnosno odlučiti o potrebi, načinu i vremenu suzbijanja korova u žitaricama. Pritom se valja rukovoditi spoznajama o zakorovljenosti (kolika je zastupljenost jednogodišnjih korovnih trava, ima li višegodišnjih korova?), fizikalno-kemijskim svojstvima tla, osnovnim saznanjima o herbicidima, te novčanoj dobiti nakon njihove pravilne primjene.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima uljane repice

Premda su ranijih godina optimalni rokovi sjetve uljane repice u našim krajevima smatrani zadnji dani u trećoj dekadi kolovoza i tijekom prve dekade mjeseca rujna, zbog globalnih klimatskih promjena proizvođači ove kulture sjetvu obavljaju i kasnijih dana. Tako je ove sezone zbog nedostatka oborina i vrlo visokih temperatura zraka (uglavnom u rasponu 30,3°-36,1°C u danima 25.8.-08.9.) sjetva obavljana tek nakon oborina zabilježenih 09.9., ili tek nakon pet uzastopno kišnih dana (12.9.-16.9.), od kojih je vlažnost zemljišta na dubini 7 cm porasla sa 17,9 % na 37,9 % (a temperatura se pritom spustila sa 23,8° na  13,7°C)!

Usjevi uljane repice posijani u drugoj polovici mjeseca rujna o.g. niknuli su tijekom narednih deset-ak dana pri prosječnim dnevnim temperaturama zraka 14,2°-19,5C°! Naknadno je u prvoj polovici listopada o.g. vlaga i optimalna toplina omogućila nesmetani početni rast i razvoj usjeva uljane repice (vidi Tablicu 1.)!

 

Tablica 2. Neki mjerni podatci tijekom prve polovice mjeseca listopada 2024. godine na nekim mjernim lokalitetima uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 14.10. 2024. u 6.00 h):

Mjerni lokalitet Oborine (mm) Vlaženje lišća (min) Prosječna temperatura zraka Prosječna vlažnost zraka
Mursko Središće 72,0 mm 7.615 minuta 13,11°C 85,74 %
Donja Dubrava 79,4 mm 6.490 minuta 13,29°C 78,74 %

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca listopada u Međimurju očekujemo 89,0 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 9,9°C!

 

 

U naredna četiri dana očekujemo najviše temperature zraka u rasponu 14-16°C, a nove oborine moguće su krajem ovog tjedna (17.10./18.10.)! Osim početnom rastu i razvoju usjeva uljane repice iznadprosječno topli uvjeti krajem rujna i tijekom prve polovice listopada o.g. pogoduju mogućoj pojavi i prvim štetama od različitih vrsta nametnika životinjskog podrijetla! Naime, tijekom cijele vegetacije uljane repice, od nicanja do same zriobe, prisutni su različiti neželjeni organizmi životinjskog podrijetla pa je potrebno stalno pratiti njihovu pojavu, brojnost i na vrijeme spriječiti ekonomske štete. U jesenskom razdoblju najznačajniji štetnici uljane repice su kupusni i repičini crveno-glavi buhači (Phyllotreta spp.), repičina osa listarica (Athalia colibri) i pipa terminalnog pupa (Ceutorhynchus picitarsis). Ponekad pojavljuju još štete od puževa, kupusne muhe, glodavca i divljači!

Već u nicanju, te pojavi kličnih listova uljane repice tijekom sunčanih je dana moguć napad različitih vrsta buhača (Phyllotreta spp.)!

Proteklih smo sezona bilježili i masovnu pojavu odraslih oblika i pagusjenica repičine ose listarice (Athalia colibri) na mladim usjevima uljane repice (već krajem rujna ili tijekom mjeseca listopada)! Također, napad ovog štetnika zabilježen je na usjevima repice kao postrnom ili pokrovnom usjevu (za “zelenu gnojidbu”). U svega nekoliko toplijih dana ličinke repičine ose listarice uzrokuju potpuni “golobrst” nezaštićenih usjeva uljane repice!

 

VAŽNO: Budući je tretiranje sjemena uljane repice sistemičnim insekticidima iz skupine neonikotinoida, koje se prvenstveno provodilo protiv štetnika ubrzo nakon nicanja (buhači) (a moglo je do 75 % smanjiti štete od repičine ose listarice), zabranjena je Uredbom još od 24. svibnja 2013. zbog zaštite pčela, proizvođači uljane repice ujesen moraju redovito pratiti zdravstveno stanje mladih biljčice, prepoznati jesenske nametnike i prema potrebi poduzeti jesensko folijarno tretiranje dopuštenim kemijskim ili biljnim (botaničkim) insekticidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Postrni i pokrovni usjevi su mješavine koje se sastoje barem od dvije kulture navedena kao prihvatljive za ekološki značajne površine: primjerice najčešće se uz vrste iz roda Brassica i Raphanus (npr. uljana repica, gorušica, uljna rotkva, rauola i perko) koriste još žitarice (npr. raž, zob, ječam, pšenoraž), trave (npr. talijanski ljulj), leguminoze (grahorice, krmni grašak, crvena djetelina), te facelija ili heljda! Ovisno o sastavu takvih usjeva i osjetljivosti vrsta moguća je pojava jesenskih štetnika i na takvim parcelama (naročito neželjene vrste: repičina osa listarica)!

 

Ovisno o daljnjem razvoju meteoroloških uvjeta proizvođačima uljane repice savjetujemo redovite dnevne, tjedne i mjesečne preglede usjeva, te prema potrebi provoditi usmjerene mjere zaštite od navedenih “jesenskih” štetnika uljane repice! Optimalni utrošak škropiva je 250-300 lit./ha.

 

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest uzgajivačima krizantema o završnim mjerama zaštite

Početkom i sredinom mjeseca rujna (04.9. i 17.9.) upućene su preporuke o mjerama zaštite krizantema protiv čestih uzročnika bolesti i neželjenih organizama životinjskog podrijetla nakon zamračivanja.

Tablica 1. Neki mjerni podatci tijekom proteklog mjeseca rujna 2024. godine na nekim mjernim lokalitetima uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju:

Mjerni lokalitet Oborine (mm) Vlaženje lišća (min) Prosječna temperatura zraka Prosječna vlažnost zraka
Mursko Središće 123,4 mm 21.085 minuta 16,56°C 82,72 %
Donja Dubrava 126,0 mm 12.320 minuta 16,24°C 82,00 %

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca rujna u Međimurju očekujemo 87,3 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,7°C!

 

Tablica 2. Neki mjerni podatci tijekom prve dekade mjeseca listopada 2024. godine na nekim mjernim lokalitetima uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 10.10. 2024. u 6.00 h):

Mjerni lokalitet Oborine (mm) Vlaženje lišća (min) Prosječna temperatura zraka Prosječna vlažnost zraka
Mursko Središće 57,6 mm 5.445 minuta 13,47°C 84,06 %
Donja Dubrava 63,0 mm 4.980 minuta 13,48°C 78,67 %

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca listopada u Međimurju očekujemo 89,0 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 9,9°C!

 

Protekli mjesec rujan je bio iznadprosječno kišovit (od +36,1 mm do +38,7 mm) i toplinom iznad prosjeka (od +0,54° do + +0,86°C) (vidi Tablicu 1.)! Iznadprosječna toplina i oborine obilježili su također i prvu dekadu mjeseca listopada 2024. (vidi Tablicu 2.)! Proteklih 40-ak dana se izmjenjuju kišna i iznadprosječno toplim razdobljima, ali sam kraj mjeseca rujna i početak listopada obilježila su svježa jutra (uz najniže temperature zraka 2,94° do 4,61°C tijekom tri uzastopna dana 29.9.-01.10.)! Najviše je kiše padalo u razdoblju 12.9.-16.9. (od 82,8 mm do 85,6 mm), te ponovno je tijekom razdoblja 02.10.-04.10. 2024 (od 55,6 mm do 58,2 mm)!

Vrlo je toplo bilo u prvoj dekadi rujna (uz najviše temperature zraka 28,2° do 34,7°C) dok su u prvoj dekadi listopada te vrijednosti u porastu sa 12,4° do 25,2°C! Nove oborine očekujemo tijekom današnjeg popodneva (do 25 mm), a naknadno stabilne dane s vrijednostima 15-18°C! Jutra sće svježa (6-9°C), pa moguće jutarnje rose i/ili magle. U takvim je uvjetima jesensko zadržavanje vlage na biljnim organima uz riječne doline Mure i Drave dugotrajno (vidi podatke u Tablici 1. i 2.) Prosječna mjesečna vlažnost zraka također je na svim mjernim mjestima uz riječne doline u proteklom razdoblju bila vrlo visoka od 78,67 do 84,06 %.

 

Tablica 3. Optimalni meteorološki uvjeti za razvoj nekih neželjenih organizama koji se mogu pojaviti na laticama krizantema:

Neželjeni organizmi Optimalni meteorološki uvjeti razvoja
Tetranychus urticae Optimalna temperatura za razvoj jaja do odraslih grinja 30-32°C (razvoj tada traje samo 8-12 dana), uz vrlo nisu relativnu vlažnost zraka 45-50 %. Razvija 6-10 generacija godišnje (u zaštićenim prostorima i više).
Frankliniella occidentalis Pri optimalnoj temperaturi 25-30C cjelokupni razvoj traje samo 15-18 dana (razvija 12-15 generacija u sezoni).
Botrytis cinerea Naoblaka i obilje vlage je neophodno za razvoj ove bolesti, uz raspon temperatura zraka 10-21°C (optimalno 18°C).
Stemphylium lycopersici Zadržavanje vlage na laticama u neprekidnom trajanju barem 10-12 sati, uz optimalne temperature 16-30°C. Toplina iznad 30°C i suhi listopadni dani ne pogoduju razvoju bolesti.
Didymella liguicola Visoka vlažnost zraka (magla), dugotrajno zadržavanja vlage na biljkama (formiranje peritecija) i/ili udaranje kapi kiše (ili od orošavanja) (formiranje piknida), uz optimalne temperature zraka 21-27°C!

 

Tijekom listopada završava godišnji ciklus proizvodnje krizantema namijenjenih prodaji uoči blagdana Svih svetih, ali prema iskustvima iz ranijih sezona čak i početkom zadnje dekade ovog mjeseca moguća je pojava nekih neželjenih ili štetnih organizama koji mogu umanjiti prodajnu vrijednost ili čak značajno oštetiti krizanteme. Meteorološki uvjeti, mjere zaštite i uvjeti proizvodnje pritom imaju presudan značaj na konačno zdravstveno stanje krizantema.

U uvjetima iznadprosječno toplog i suhog razdoblja ranijih smo sezona tijekom listopada bilježili pojavu nekih štetnih organizama životinjskog podrijetla, najčešće štetnih gusjenica sovica (Noctuidae)(tijekom rujna je zabilježen vrlo aktivan let njihovih leptira), običnog crvenog pauka  (ili koprivine ili stakleničke grinje) (Tetranychus urticae) i kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis). Naprotiv, tijekom vlažnijih meteoroloških uvjeta krajem rujna i tijekom listopada pojavljuju se biljne bolesti latica krizantema, a tada su najčešće smeđa trulež (Didymella liguicola), siva plijesan (Botrytis cinerea). Izvanredno se tijekom neobično vlažnog, toplog i maglovitog listopada 2012. pojavila tada “nova” bolest latica krizantema koju uzrokuje gljivica roda Stemphylium. Razvojem cvjetnih glavica i pojavom latica raste potencijalna opasnost od moguće fito-toksičnosti od primjene sredstva za zaštitu bilja, bilo da se koriste neželjene mješavine (“tank-mix” kombinacije) ili nakon njihove primjene nastupe visoke dnevne temperature zraka! Stoga u zadnjim zaštitama krizantema prije od štetnih organizama valja biti posebno oprezan.

Preporučujemo redovito praćenje zdravstvenog stanja krizantema, a ovisno o vremenskim uvjetima i dominantnim kategorijama neželjenih organizama (štetnicima i/ili uzročnicima bolesti) (npr. vidi Tablicu 3.) preporučujemo poduzimati mjere usmjerene zaštite izborom dopuštenih sredstva za zaštitu bilja u ukrasnom bilju (cvijeću ili krizantemi) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest uzgajivačima krizantema o mjerama zaštite u drugoj polovici rujna

Meteorološki uvjeti i njihov utjecaj na zdravstveno stanje krizantema tijekom dosadašnjeg mjeseca rujna se bitno razliku: tijekom prvim osam rujanskih dana najviše su dnevne temperature u hladovini gotovo svakodnevno bile u rasponu 31,9°-34,7°C! U takvim su uvjetima bilježeni vrlo povoljni uvjeti za razvoj neželjenih organizama krizantema životinjskog podrijetla: koprivine ili stakleničke grinje (Tetranychus), kalifornijskog tripsa (Frankliniella), štitastog moljca ili “bijele mušice” (Trialeurodes), lisnih uši (Aphidae), te štetnih gusjenica lisnih sovica (Noctuidae) i kukuruznog moljca (Ostrinia)!

 

Naprotiv, posljednjih je pet rujanskih dana obilježilo vrlo kišovito i svježe razdoblje: na području Međimurske županije oborine su počele već 12. rujna o.g. te su, uz povremene prekide, padale do jutrošnjih sati u ukupnim količinama 82,8 mm do 85,6 mm! Ukupno je u dosadašnjem dijelu mjeseca rujna zabilježeno više oborina od očekivanog mjesečnog prosjeka (87,3 mm): na većini mjernih mjesta od 108,6 do 111,8 mm! Zbog sjevernih zračnih strujanja temperature zraka su posljednjih pet dana značajno pale na vrijednosti od svega 7,1° do 13,9°C! Pritom je prosječna vlažnost zraka je uz riječne doline vrlo visoka: od 95,9 % do 99,7 %. Zadržavanja vlage na biljnim organima na istim mjernim mjestima ovog mjeseca traje čak 14.380 minuta. U takvim uvjetima bilježimo vrlo povoljne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti krizantema, prvenstveno sive plijesni (Botrytis), ali također bijele hrđe (Puccinia) i smeđe truleži (Didymella)!

 

U narednim danima očekujemo prestanak oborina i stabilizaciju vremena, uz svježe noći (7-12°C) i porast dnevnih temperatura na vrijednosti 22-25°C!

 

Prvi simptomi bijele hrđe (Puccinia horiana) krizantema dojavljeni su u Međimurju početkom zadnje dekade proteklog mjeseca kolovoza (21.8.)!

Stoga je tijekom narednog razdoblja nadalje potrebno redovito provjeravati zdravstveno stanje krizantema, te provoditi redovite preventivne mjere zaštite protiv dominantnih uzročnika bolesti i štetnih organizama životinjskog podrijetla!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.

milorad.subic@mps.hr

Dodatna uputa o mjerama zaštite vrlo kasnih sorata jabuka namijenjenih za skladištenje u hladnjačama

Prema najavama vlažna ciklona “Boris” zahvatila je u protekla četiri dana najveći dio naše zemlje, a na području Međimurske županije oborine su počele već 12. rujna o.g., te su s povremenim prekidima padale do kraja jučerašnjeg dana u ukupnim količinama 70,8 mm do 84,0 mm! Ukupno je u dosadašnjem dijelu mjeseca rujna zabilježeno više oborina od očekivanog mjesečnog prosjeka (87,3 mm): na većini mjernih mjesta od 97,0 do 107,5 mm! Zbog sjevernih zračnih strujanja temperature zraka su posljednja četiri dana značajno pale na vrijednosti od svega 8,6° do 12,3°C! Pritom je prosječna vlažnost zraka je uz riječne doline vrlo visoka: od 95,9 % do 99,7 %. Zadržavanja vlage na biljnim organima na istim mjernim mjestima ovog mjeseca traje čak 12.880 minuta. Zbog iznadprosječnih vrućina u prvoj dekadi, prosječna je temperatura zraka u dosadašnjem dijelu mjeseca rujna 17,8°C (+2,1°C iznad prosjeka)!

Moguće su nove oborine još tijekom današnjeg popodneva i naredne noći, a nakon toga stabilizacija vremena, uz svježe noći (6-11°C) i porast dnevnih temperatura na vrijednosti 23-26°C!

Prema iskustvima iz ranijih sezona u uvjetima iznadprosječnih rujanskih oborina i nešto svježih temperatura zraka bilježimo uvjete za razvoj najčešće bolesti uskladištenih plodova jabuka: smeđe truleži (Monilinia sp.)!

Zbog opisanih meteoroloških uvjeta u protekla četiri dana, nakon smirivanja vremena moguće je planirati i poduzeti dodatne mjere zaštite vrlo kasnih sorti jabuka čiji se urod skladišti u hladnjačama.

VAŽNO: zbog ostataka pesticida (rezidua) izraženih u mg/kg plodova u zadnjim zaštitama voditi jabuka računa o najvećem broju dopuštenih primjena jednog te istog sredstva za zaštitu bilja u sezoni, primijenjenoj količini (dozi) i propisanoj karenci! Dodatne zahtjeve na ostatke (rezidue) pesticida imaju proizvođači (proizvođačke organizacije) koji su prihvatili trgovačke norme (npr. GlobalGAP), pa već od početka, tijekom i krajem ljeta moraju birati sredstva i metode koja u berbi plodova ne daju mjerljive ostatke (<0,01 ili 0,001 mg/kg)!

Moguće je u završnim aplikacijama koristiti mikro-biološke pripravke, naročito u nasadima gdje nema vidljivih simptoma bolesti na jabukama, te na parcelama gdje se žele dobiti smanjeni ostaci pesticida na plodovima!

Tablica 1. Prosječni dnevni ulovi nekih štetnika (leptiri) na ferotrapovima u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja (nasadi bez mreže protiv tuče) u dosadanjem dijelu mjeseca rujna (01.9.-13.9. 2024.):

Štetni organizam Cydia pomonella Leucoptera Cydia molesta Cydia funebrana Pandemis Ostrinia
Prosječni dnevni ulov leptira 0,0 0,3 2,0 0,6 0,4 0,7

Cydia pomonella=jabučni savijač; Leucoptera=moljac kružnih mina; Cydia molesta=breskvin savijač; Cydia funebrana=šljivin savijač; Pandemis=savijač kožice ploda; Ostrinia=kukuruzni moljac!

 

Let leptira jabučnog savijača (Cydia pomonella), uzročnika crvljivosti plodova jabuke i kruške, završio je krajem kolovoza o.g.! Naknadno je tijekom prve dekade mjeseca rujna o.g. zabilježen slabije brojni let leptira breskvina savijača (Cydia molesta), kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis), jedne vrste savijača kožice plodova (Pandemis) i malobrojna populacija moljca kružnih mina (Leucoptera malifoliella) (vidi Tablicu 1.). Na trapovima za praćenje kukuruznog moljca bili su uhvaćeni i leptiri lisnih sovica (Noctuidae)(uz prosječni dnevni ulov 0,5)!

Moguće je zbog naknadne pojave gusjenica kukuruznog moljca i/ili lisnih sovica u završnim aplikacijama koristiti biološke pripravke koji ne ostavljaju rezidue (ostatke) na plodovima jabuka na osnovi granulovirusa ili Bacillus thuringiensis kurstaki!

VAŽNO: Usmjereno suzbijanje drugih uzročnika crvljivosti plodova jabuka (Ostrinia, Noctuidae) u drugoj polovici rujna o.g. preporučujemo također u nasadima gdje je postavljena biotehnička metoda konfuzije ili zbunjivanja protiv jabučnog savijača!

U nekim se nasadima jabuke dojavljuje štetnost od fito-fagnih stjenica: od invazivne vrste iz porodice Pentatomidae: smeđe-mramorna-smrdljiva stjenica (Halyomorpha halys)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Biološke pripravci na osnovi granulovirusa ili Bacillus thuringiensis kurstaki su bezopasni za pčele!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest tržnim proizvođačima zimskog luka izravno iz sjemena

Od zadnje dekade mjeseca kolovoza do prvog tjedna rujna traju optimalni rokovi sjetve zimskog luka (pri uzgoju izravno iz sjemena) na području SZ Hrvatske.

U proteklom mjesecu kolovozu čak 24 dana najviše su dnevne temperature zraka bile u rasponu 30,1-36,4°C (na nekim je mjernim mjestima prosječna temperatura proteklog mjeseca bila +4,0 iznad očekivane vrijednosti)(vidi Tablicu 1.), a slični su uvjeti zabilježeni i tijekom prvog tjedna mjeseca rujna (najviše vrijednosti najčešće 31,5-34,7°C) (vidi Tablicu 2.)! Pritom je temperatura zemljišta na dubini 7 cm do jučerašnjeg dana (9. rujna o.g.) u rasponu 23,7-25,0°C a sadržaj vlage u istom razdoblju pada sa 16,7 na 14,4 %! Vrlo je sparno, unatoč nesnosnom dnevnim temperaturama >30°C tijekom kolovoza su prosječne dnevne vrijednosti vlažnosti zraka uz riječne doline bile u rasponu 72,05-92,49 %.

 

Tablica 1. Neki mjerni podatci tijekom proteklog mjeseca kolovoza 2024. godine na nekim lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju:

Mjerni lokalitet Ukupno oborina (mm) Vlaženje lišća (min) Prosječna vlažnost zraka Prosječna temperatura zraka
Železna Gora  81,8 mm 5.020 minuta 60,00 % 24,24°C
M. Središće 33,0 mm 12.950 minuta 76,45 % 23,75°C
Donja Dubrava 116,2 mm 6.005 minuta 66,65 % 24,33°C

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca kolovoza u Međimurju očekujemo 80,4 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 19,8°C!

 

Tablica 2. Neki mjerni podatci tijekom proteklog mjeseca rujna 2024. godine na nekim lokalitetima uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju:

Mjerni lokalitet Ukupno oborina (mm) Vlaženje lišća (min) Prosječna vlažnost zraka Prosječna temperatura zraka
M. Središće 26,2 mm 5.740 minuta 79,43 % 21,30°C
Donja Dubrava 25,8 mm 750 minuta 71,82 % 21,97°C

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca rujna u Međimurju očekujemo 87,3 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,7°C!

 

 

Prema najavama, tijekom jučerašnjeg dana je na svim županijskim mjernim mjestima padalo nešto više od 20-ak mm kiše, a nove oborine očekujemo u drugom dijelu ovog tjedna (12.9.-14.9.). Pritom je temperatura zemljišta na dubini 7 cm pala s vrijednosti 23,8° na 19,7°C a sadržaj vlage je istovremeno porastao sa 14,4 % na 24,8 %!

 

Uz dovoljno vlage u površinskim slojevima zemljišta, te dnevne temperature iznad 20°C, očekujemo brzo klijanje i nicanje usjeva zimskog luka!

 

Osim prema potrebi preventivnog suzbijanja zemljišnih štetnika (npr. žičnjaka – Elateridae), veći problem u zdravstvenoj zaštiti usjeva zimskog luka je suzbijanje korova, nekih štetnika nadzemnih organa (npr. miner poriluka) i uzročnika biljnih bolesti (Peronospora, Botrytis)!

Svakako u usjevima zimskog luka iz sjemena treba provesti preventivno suzbijanje zimskih (bienalnih) sjemenskih korova, među kojima je u Međimurju dominantna vrsta Stellaria media (mišjakinja)! (npr. odlično se suzbija pre-em primjenom prije nicanja usjeva smanjene količine pendimetalina)!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Naknadne primjene herbicida u usjevima luka iz sjemena (nakon nicanja usjeva i korova) (post-em) valja planirati i provoditi sukladno dominantnim korovnim vrstama, razvojnom stadiju usjeva luka, te selektivnosti i spektru djelotvornosti herbicida!

Važno: broj dopuštenih herbicida za suzbijanje širokolisnih korova u luku (post-em primjena) zadnjih se godina u našoj zemlji smanjio (npr. bromoksinil, oksifluorfen i linuron).

 

Utrošak škropiva prilagoditi vremenu primjene herbicida u usjevima luka (pre-em, ili post-em)!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima uljane repice

Premda optimalni rokovi sjetve uljane repice na području SZ Hrvatske traju od zadnjeg tjedna mjeseca kolovoza do kraja prve dekade mjeseca rujna, zbog ekstremnih meteoroloških uvjeta to nije bilo moguće tijekom proteklog razdoblja. U proteklom mjesecu kolovozu čak 24 dana najviše su dnevne temperature zraka bile u rasponu 30,1-36,4°C a slični su uvjeti zabilježeni i tijekom prvog tjedna mjeseca rujna (najviše vrijednosti najčešće 31,5-34,7°C)! Pritom je temperatura zemljišta na dubini 7 cm posljednjih 10 dana u rasponu 23,7-25,0°C a sadržaj vlage u istom razdoblju pada sa 16,7 na 14,4 %! Vrlo je sparno, unatoč nesnosnom dnevnim temperaturama >30°C tijekom kolovoza su prosječne dnevne vrijednosti vlažnosti zraka uz riječne doline bile u rasponu 72,05-92,49 %.

Prema najavama tijekom protekle noći je na svim mjernim mjestima padalo malo kiše, a tijekom današnjeg dana očekujemo 20-ak mm. Oborine očekujemo i tijekom drugog dijela tjedna (12.9.-13.9)! Tek s optimalnom vlagom zemljišta i padom ljetnih vrućina na rujanske prosječne vrijednosti proizvođači uljane repice će na planiranim površinama zasijati svoje usjeve.

Uz dovoljno vlage u površinskim slojevima zemljišta, te dnevne temperature iznad 20°C, očekujemo brzo klijanje i nicanje usjeva uljane repice u svega nekoliko dana!

Uljana repica je usjev gustog sklopa koji za razliku od drugih industrijskih ratarskih usjeva relativno dobro konkurira porastu korova. Ipak, u uvjetima nešto rjeđeg sklopa na kakve sijemo suvremene hibride i moguće slabijeg jesensko-zimskog porasta bienalni korovi mogu pričiniti štete. Također, proteklih je sezona na nekim poljima gdje se u plodoredu uljana repica sije nakon krušnih žitarica samonikla pšenica bila neželjena biljna vrsta u glavnom usjevu!

Prema dominantnim korovima na parcelama (a prema iskustvima iz ranijih sezona) proizvođačima uljane repice u narednom razdoblju preporučujemo suzbijanje korova odabirom registriranih pripravaka za tu namjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Najčešće se pritom koriste zemljišni herbicidi (primjena nakon sjetve a prije nicanja usjeva ili pre-em) dopušteni za primjenu u usjevima uljane repice u našoj zemlji, od koji se neki mogu primijeniti prema dopuštenju i nakon nicanja usjeva uljane repice (post-em). Zemljišnim herbicidima se ne mogu uspješno suzbijati višegodišnji (“rizomni”) korovi. Za dobru djelotvornost zemljišnih herbicida bita je količina i raspored oborina (optimalna vlažnost zemljišta), te dobra pripremljenost oranica.

Ovisno o dominantnim korovima prema povijesti parcela iz prethodnih sezona proizvođači uljane repice mogu u narednom razdoblju koristiti neki od registriranih zemljišnih herbicida sukladno njihovim uputama i ograničenjima. Optimalni utrošak škropiva je 200-300 lit./ha.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.

milorad.subic@mps.hr