Sredinom mjeseca ožujka o.g. (12.3.) upućene su smjernice za zaštitu plantažnih nasada oraha, a zbog niskih temperatura (mraz) početkom ovog mjeseca u središnjem i istočnom dijelu Međimurja (01.5. do -3,76°C na lokalitetu Kotoriba) upućena je informacija o potrebi procjene šteta na stablima oraha (04.5. 2026.)! Kao i druge orašaste ili lupinaste vrste (npr. lijeska) u nasadima oraha bilježimo relativno mali broj neželjenih organizama u odnosu na druge voćne vrste (npr. jabučaste, koštičave, jagodaste), pa su isti vrlo prikladni za ekološku proizvodnju.
Među štetnim organizmima životinjskog podrijetla nakon 2012. sezone dominantan problem u Međimurju postaje orahova muha (Rhagoletis completa) (razvija jednu generaciju godišnje u drugom dijelu ljeta!), a povremeno se dojavljuju štete od drugih uzročnika “crvljivosti” (npr. jabučni savijač – Cydia pomonella). Vrlo rijetko na orasima pronalazimo lisne uši i grinje. Od uzročnika biljnih bolesti u Međimurju je vrlo česta, a pojavljuje se gotovo svake sezone siva pjegavost oraha (Gnomonia leptostyla). Povremeno smo pronalazili bakterijsku tamnu pjegavost i palež – uglavnom u mladim nasadima (Xanthomonas campestris pv. juglandis) kada smo tijekom proljetnog razdoblja bilježili kišovito i nešto svježije razdoblje. U proteklom mjesecu travnju mjesečne su oborine bile vrlo skromne: u središnjem dijelu Međimurja samo 9,8 mm ili 81,6 % manje od očekivanja, te smo zabilježili samo jednu primarnu zarazu uzročnikom sive pjegavosti (Gnomonia) (20.4.), a naknadno prve simptome ove bolesti na lišću osjetljivih sorti oraha pronalazimo od 13.5. 2026. (na području općine Sveti Juraj na Bregu)!
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za početni razvoj i prvu pojavu bolesti oraha (Gnomonia) u dosadašnjem dijelu mjeseca svibnju (01.5.-28.5. 2026.) godine na nekim mjernim lokalitetima u središnjem i istočnom dijelu Međimurja uz riječne doline:
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka | Zaraze Gnomonia |
| M. Središće | 70,6 mm | 5.405 minuta | 65,84 % | 16,12°C | 6 |
| Kotoriba | 69,6 mm | 9.240 minuta | 72,00 % | 16,02°C | 7 |
U višegodišnjim prosjecima tijekom svibnja u Međimurju očekujemo 73,7 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,3°C!
Svibanjske oborine zabilježene tijekom pet kišnih dana (12.5.-16.5.) u količinama od 59,0 mm u istočnim dijelovima Županije (Donja Dubrava) do 108,8 mm u zapadnom Međimurju (Železna Gora) bile su optimalne za 4 primarne, ali i dvije naknadne (sekundarne), zaraze uzročnikom sive pjegavosti lišće (Gnomonia) (vidi Tablicu 1.). Oborine zabilježene tijekom protekle noći 27./28.5. 2026. na nekim mjestima uz riječne doline (od 3,6 do 5,9 mm na mjernim mjestima Donja Dubrava, Orehovica i Mursko Središće) također pogoduju naknadnom razvoju ove bolesti na nezaštićenim i osjetljivim sortama oraha!
Naredna 5-6 dana očekujemo vruće i sparno razdoblje: najviše temperature zraka najčešće od 26° do 31°C, a jutra od 10° do 15°C! Moguće su nove oborine krajem narednog vikenda (31.5./01.6.)!
Moguće i povremene promjene s grmljavinskim pljuskovima i izraženom sparinom pogoduju razvoju bolesti voćaka iz skupine pjegavosti i paleži lišća, a često su napadnuti i plodovi. Jače zaraze uzročnikom sive pjegavosti (Gnomonia) pogoduju međusobnom spajanju sve brojnijih pjega, pa time nastaje smeđe uvijanje i sušenje lišća, uz prijevremeno otpadanje tijekom kolovoza i rujna! Na plodovima se pjegavost razvija u obliku okruglastih, udubljenih, nekrotičnih (mrtvih) pjega u zelenoj lupini. Ako se zaraze mladi plodovi dolazi do njihova propadanja i otpadanja. U slučaju kasnijih zaraza ostaju na stablima ali su sitniji od zdravih, imaju slabije razvijene jezgre i manje su ukusni. Mogu mumificirati (potpuno pocrne i smežuraju), pa ostaju visjeti na stablima do kasno ujesen ili tijekom zime. Takvi plodovi predstavljaju izvor bolesti u narednoj sezoni. Najpovoljnija temperatura za infekciju je 21°C, pri relativnoj vlažnosti 96-100 %! Kritično razdoblje za usmjerene zaštite oraha protiv ove bolesti traje od sredine travnja do sredine lipnja! U našoj se zemlji ova bolest oraha može suzbijati registriranim anorganskim fungicidima na osnovi bakra (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili nekim organskim pripravcima! U ekološkoj proizvodnji moguće je, pored bakarnih fungicida, koristiti mikrobiološke pripravke i sumporno-vapno. Ovisno o količini i rasporedu oborina, mjere zaštite bi u kritičnom razdoblju trebalo ponoviti nakon 50-60 mm oborina.
Na lišću i plodovima oraha u našoj su zemlji opisane i neke druge gljivične bolesti: npr. bijela pjegavost orahova lista (Microstoma juglandis), antraknoza (Gleosporium epicarpi) i sušenje grančica oraha (Phomopsis juglandina). Primjena površinskih fungicida na osnovi bakra, mikrobioloških pripravaka i sumpornog-vapna umanjuje i pojavu ovih uzročnika bolesti!
Tretiranje spomenutim pripravcima važno je provoditi u plantažnim nasadima oraha manjeg starosti i manjeg volumena gdje škropivom možemo zahvatiti veći dio krošnje!
Tretiranje bakarnim pripravcima važno je provoditi u plantažnim nasadima gdje se na deblima primjećuju znakovi raka kore, te u nasadima koji su proteklih sezona bili oštećeni različitim prirodnim nepogodama (npr. niske temperature, tuča, naplavna voda i sl.)!
Od početka ove godine do jučerašnjeg dana suma efektivnih temperatura zraka >10°C iznosi 227,8°C! Prve ulove jabučnog savijača (Cydia pomonella) bilježimo u danima nakon 04.5. 2026.! Njihova brojnost u drugoj dekadi mjeseca svibnja nije bila naročito izražena. Izuzev posljednja 2-3 dana (od 25.5. 2026.), uvjeti za kopulaciju i odlaganje jaja u većem dijelu svibnja nisu bili optimalni. Pri zbroju temperatura 300-350°C planiramo prvo usmjereno suzbijanje ovog štetnika registriranim insekticidima.
Prema višegodišnjem iskustvu u Međimurju prve ulove orahove muhe (Rhagoletis completa) očekujemo i bilježimo tek početkom zadnje dekade mjeseca srpnja (20.7.-25.7.)!
VAŽNO: Poljoprivredne proizvođače upućujemo redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.