Vrijeme je ambrozije …

Ambrozija_2.JPG
Ambrozija "preuzela" usjev suncokreta

Ambrozija najbolje raste na sunčanom, nedovoljno obrađenom zemljištu, gdje nema konkurenciju ostalih korova, te je često nalazimo uz staze, ceste, željezničke pruge, uz obale vodenih tokova, zapuštenim dvorištima, vrtovima i u ovo vrijeme na neobrađenim strništima. Najviše štete čini na okopavinama  kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi, krumpiru te u povrtnim kulturama.

Ambrozija_1.JPG
Ambrozija caruje na zapuštenom strništu

U našem okruženju, zavisno od klimatskih uvjeta, niče sredinom travnja, dok cvatnja započinje sredinom srpnja i traje sve do prvih mrazeva. Ova biljka je strahovito otporna i „učinkovita“ u biljnom svijetu. Jedna biljka može stvoriti i do 100 milijuna peludnih zrnaca, te oko 60 tisuća sjemenki, koje mogu preživjeti u tlu i do 30 godina. Oprašivanje je pomoću vjetra, te se polen može raširiti i do nekoliko stotina kilometara. Polen ambrozije je izrazito alergogen za čovjeka, a najčešće se manifestira kao alergična upala očiju, alergijska hunjavica i astma. Znaci alergije pokazuju se pojačanim kihanjem,svrbežom nosne šupljine,vodenim iscjedkom iz nosa, pečenje očiju, otekline kapaka i otežano disanje.

Kod nas je čak  i Zakonom u  N.N. 72/07. propisano obavezno uklanjanje i uništavanje ove biljke. Posebno se poljoprivrednici -obveznici izravnih plaćanja u poljoprivredi trebaju odgovorno ponašati , jer poštivajući uvjete višestruke sukladnosti na snazi su  još od siječnja 2011., propisani dobri i poljoprivredni okolišni uvjeti u N.N. 89/11, gdje se pod obveznim  uvjetom br. 6. izričito naglašava na sprečavanju zarastanja poljoprivrednih površina neželjenom vegetacijom,  gdje je ambrozija istaknuta kao korov br. 1. Samo uništavanje može ići u dva smjera, a to je mehaničko i kemijsko. Kad se pojavi kao pojedinačna biljka, najučinkovitije ju je uništiti čupanjem cijele biljke sa korijenom. Tko ima veće površine preporuča se košnja biljaka i to neposredno prije cvatnje i što niže ( oko 3-5 cm od tla). Međutim za velike poljoprivredne površine danas je najučinkovitije obaviti pravovremeno plitko zaoravanje i uništavnje ( prašenje strništa). Kemijsko uništavanje bazira se korištenjem herbicida na bazi glifosata ( totalni herbicidi), koji uništavaju cijelu biljku i ne ostavljaju štetne rezidue u tlu.

Ovih dana provode se i brojne aktivnosti različitih udruga diljem zemlje u borbi protiv ambrozije, koje organiziraju akcije na njenom uništavanju, kao i educiranju stanovništva o njenoj štetnosti za okoliš i ljude.

Podržimo ih koliko je u našoj moći i nemojmo biti samo nezainteresirani promatrači …

Viši stručni savjetnik PSS-a:
Ljubomir Duvnjak, dipl. ing. agr.

Pripremi za ispis