Bjelovarsko-bilogorska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Toplo vrijeme proteklih dana na području Bjelovarsko-bilogorske županije omogućilo je da se krene u pripreme za sadnju krumpira. Stoga podsjećamo proizvođače na pripravke koji se koriste za suzbijanje štetnika i korova prije ili nakon sadnje krumpira.

Najvažniji zemljišni štetnici na krumpiru su žičnjaci, sovice pozemljuše, grčice hrušta. Za suzbijanje ovih štetnika koriste se granulirani ili tekući insekticidi prikazani u (tablici 1).

Njihova primjena nije dozvoljena u mladom krumpiru, a primjena širom dopuštena je samo u slučaju jakog napada ovih štetnika i to u konvencionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji. U integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji smiju se koristiti samo primjenom u trake ili redove.

Tablica 1.

* Sredstva su izgubila registraciju i krajnji rok za njihovu primjenu je 1.7.2014.

Jedna od mogućnosti u suzbijanju jednogodišnjih travnih,širokolisnih i djelomično višegodišnjih korova u krumpiru je primjena totalnih herbicida. Rani krumpir se tretira do ponika najviše 10% biljaka. Većina sorata može se tretirati kada ponikne do 40% biljaka ili kada su biljke do maksimalne visine od 15 cm i to pripravcima na bazi dikvata: Diqua ili Misson.

U zaštiti protiv korov nakon sadnje, a prije nicanja (najmanje 7 dana) može se koristiti nekoliko herbicida.

Za suzbijanje jednogodišnjih travnih (koštan, muhar, svračica) i nekih širokolisnih mogu se koristiti herbicidi na bazi pendimetalina: Stomp 330 E, Ston, Strong, Pendigan 330 EC u dozi 4-6 l/ha, Panida grande u dozi 3-4,6 l/ha. 

Za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova i nekih travnih korova koriste se herbicidi na bazi:

Flurokloridona

Ares 25 EC,Master 25 EC, Flurotec 25 SC, Racer 25 CS, Racer 24 EC, Roko, Rubin u dozi od 2 l/ha (ako se primjenjuje u kombinaciji doza se smanjuje na 1,5 l/ha, koristi se prije nicanja krumpira i ograničava plodored).

Klomazona

Clon 480 EC ili Orion 0,15-0-2 l/ha (ograničava plodored i vrlo hlapljiv pa može oštetiti susjedne usjeve ako prilikom tretiranja bude i najmanji vjetar, koristi se prije nicanja krumpira i najčešće u kombinacijama).

Prosulfokarba: Filon 80 EC

Za suzbijanje širokolisnih korova nakon sadnje, a prije nicanja krumpira mogu se koristiti: Linurex 50 WP (primjena ovog pripravka dozvoljena do 1.4.2014), Linurex 50 SC ili Afalon disperzija (ne u mladom krumpiru) u dozi 1,5-2,5 l/ha. 

Uskolisni i širokolisni jednogodišnji korovi mogu se suzbijati i nekim od sljedećih herbicida:

Scorpio 70 WG, Senat WG, Senior, Sencor 70 WP, Sencor 70 WG, Tor 70 WP,Tor 70 WG, Metriphar, Metro, Mistral 70 WG, Joker, Demet 70 WG, Dancor 70 WG u dozi 0,75-1,5 kg /ha i dr.

(Ovaj preparat koristi se i nakon nicanja krumpira u dozi 0,5-0,75 kg/ha do visine5-10 cm krumpira, postoje sorte koje su osjetljive na njegovu primjenu. Zbog moguće fitotoksičnosti, za sunčanih i toplih dana tretiranje kod izniklog krumpira, treba obaviti u poslijepodnevnim satima kada se biljke oporave).

Plateen WG 41,5 2-2,5 kg/ha preparat na bazi flufenacet i metribuzina može se koristiti za suzbijanje jednogodišnjih travnih i jednogodišnjih širokolisnih korova nakon sadnje prije nicanja krumpira.

Ovdje treba napomenuti da je važno poznavati sastav korova i prema njemu odabrati herbicide. Najbolji učinak u suzbijanju korova krumpira dobiva se kombinacijama nekih od gore navedenih herbicida. Djelotvornost ovih herbicida ovisna je o oborinama.

Ratari upisani u Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji trebaju se pridržavati Tehnoloških uputa za integriranu proizvodnju ratarskih kultura za 2013. godinu. Od sredstva za zaštitu bilja koristiti ona koja imaju dozvolu za pojedinu vrstu prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu, koji se nalazi na stranicama MP-a.

Sva obavljena tretiranja potrebno je unijeti u evidencijsku listu o uporabi sredstva za zaštitu bilja prema: Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN, 142/12, članak 30, stavak 3). 

Preporučena sredstva za zaštitu bilja treba primijeniti sukladno pismenoj uputi koja se dobije prilikom kupnje sredstva.

Jadranka Berić, dipl. ing. agr.
e-mail: Jadranka.Beric@savjetodavna.hr