Bjelovarsko-bilogorska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Najznačajnija bolest na krumpiru je plamenjača krumpira (Phytophthora infestans). Razvoju ove bolesti pogoduju umjerene temperature i dugotrajno vlaženje lišća. Uzak plodored, temperature oko 20 °C, dosta oborina, dugo zadržavanje rose, stajanje vode između humaka, preduvjeti su za jak potencijal ove bolesti. Na području Bjelovarsko –bilogorske županije krumpir se proizvodi na  više od 300 ha .Samo na području Općina Hercegovca,Velike Trnovitice i Grada Garešnice ima 250 ha. Budući da se bolest prenosi zaraženim biljnim ostacima i zaraženim sjemenom, na području intenzivnog uzgoja , uvijek postoji velika opasnost za pojavu plamenjače krumpira.

 Proizvođači krumpira stoga trebaju stalno pratiti  svoje usjeve i njihovo zdravstveno stanje. Obično se prva tretiranja protiv plamenjače krumpira provode prije zatvaranja redova. Kasnije se uporaba fungicida određuje prema  uvjetima za razvoj bolesti, a razmaci između tretiranja najčešće se kreću od 6 do 10 dana. Zaštitu je najbolje  provoditi preventivno, dakle prije pojave vidljivih simptoma ( na licu lista svijetlozelene pjege koje kasnije posmeđe ,a sa donje strane za vlažnog vremena bijelo-sivkasta prevlaka).

Druga vrlo značajna bolest  krumpira je crnu pjegavost (Alternaria solani), a njoj pogoduju nešto više temperature uz visoku vlažnost .Ova bolest se prepoznaje po okruglim tamnim pjegama na listu. Unutar pjega su jasno vidljivi crni koncentrični krugovi. U tablici 1 i 2 prikazani su svi registrirani fungicidi za suzbijanje plamenjače i alternarije krumpira. Nesistemične fungicide moguće je koristiti  u uzgoju krumpir na manjim površinama za vlastite potrebe.

** ovi  su pripravci registrirani za suzbijanje plamenjače i crne pjegavosti krumpira

Proizvođači upisani u Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji trebaju se pridržavati Tehnoloških uputa za integriranu proizvodnju  za 2013. godinu. Od sredstva za zaštitu bilja koristiti ona koja imaju dozvolu za pojedinu  vrstu prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu, koji se nalazi na stranicama MP-a.

Sva obavljena tretiranja potrebno je unijeti u evidencijsku listu o uporabi sredstva za zaštitu bilja prema :Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida ( NN.142/12, članak 30, stavak 3) .

Preporučena sredstva za zaštitu bilja treba primijeniti sukladno pismenoj uputi koja se dobije prilikom kupnje sredstva                         

                                                                         Jadranka Berić dipl .ing. zaštite bilja
E-mail: Jadranka.Beric@savjetodavna.hr