Obavijest uzgajivačima krizantema 09.07.2014.

Zadnjeg dana mjeseca lipnja o.g. upućena je preporuka proizvođačima krizantema o izboru dopuštenih pripravaka (fungicida i insekto-akaricida) u našoj zemlji i osnovnim kategorijama štetnih organizama koji se pojavljuju u početku njihova rasta i razvoja. Nakon 24. lipnja o.g. traje iznadprosječno kišovito, vrlo sparno i toplo meteorološko razdoblje, koje pogoduje razvoju biljnih bolesti iz skupina plamenjače, pepelnica, hrđa, pjegavosti i truleži!

Tablica 1. Količina oborina i zadržavanje vlage na biljnim organima na nekim lokalitetima u Međimurju od početka lipnja do kraja prvog tjedna mjeseca srpnja o.g.:

Lokalitet
*lipanj 2014.
1.-8. srpnja 2014.
Oborine (mm)
Vlaženje (min)
Oborine (mm)
Vlaženje (min)
Novakovec
92,2
10.205
13,6
1.515
Belica
128,2
9.580
34,2
2.090
Orehovica
123,6
6.275
26,8
3.360

*najveći dio oborina u mjesecu lipnju zabilježili smo u danima nakon 24.6. 2014.

U takvim uvjetima mlade biljčice krizantema zahtijevaju redovite mjere njege, prvenstveno protiv bolesti korijena i prizemnog dijela stabljike, a zbog učestalih oborina i vrlo visoke vlažnosti zraka velika je opasnost od neuobičajeno rane i epidemijske pojave najopasnije bolesti nadzemnih organa krizantema – bijele hrđe (Puccinia horiana)!

Prema iskustvima iz ranijih sezona u stadiju klijanja, nicanja i ukorjenjavanja prijesadnica krizantema najčešći su, ali i potencijalno najopasniji, gljivični uzročnici polijeganja mladih biljčica, truleži prizemnog dijela stabljike, nekroze (odumiranja) korijena i vrste koje naseljavaju provodno ili žilno staničje. Općenito vrijedi pravilo da je značenje (i štete) spomenutih bolesti veća, što su uvjeti klijanja i nicanja nepovoljniji. Uzročnici te pojave su različite gljivice koje se mogu nalaziti u nedovoljno steriliziranom supstratu (Pythium, Sclerotinia, Rhizoctonia, Fusarium, Verticillium i dr.) ili se prenose presadnicama (Alternaria, Phoma, Botrytis, Fusarium, Rhizoctonia i dr.). Kako na njihovu štetnu pojavu utječe veći broj čimbenika, mogućnosti prognoze još nisu dovoljno razvijene, pa valja poznavati i primijeniti preventivne mjere suzbijanja. Premda se u temperaturnim zahtjevima neznatno razlikuju, nabrojenim je patogenim mikroorganizmima zajedničko da se najčešće pojavljuju u uvjetima previsoke zasićenosti supstrata vodom. Sklop biljaka ne smije biti previše gust jer je relativna vlaga veća, što također izrazito pogoduje širenju bolesti. Imperativ uspješne proizvodnje rasada je korištenje steriliziranog supstrata i deklariranog ishodišnog biljnog materijala!

Njihova je identifikacija prema simptomima vrlo važna jer uspjeh dezinfekcije nakon sjetve (tzv. djelomična ili parcijalna sterilizacija) prvenstveno ovisi o vrsti pripravka prilagođenog nametniku kojeg suzbijamo. Poželjno je preventivno zalijevanje rasada fungicidnom otopinom već prije pojave simptoma, a svakako se moraju mlade biljčice tretirati čim se primijete prve oboljele biljčice.

Tablica 2. Fungicidi za djelomičnu ili parcijalnu sterilizaciju rasada cvijeća.

 
Djelatne tvari
 
Pripravak
Vrsta patogenog organizma
Pythium
Sclerotinia
Verticillium
Alternaria
Fusarium
Rhizoctonia
mankozeb
Dithane
+
+
*
+
kaptan
Merpan
+
+
+
+
+
folpet
Folpan
+
+
+
+
Metalaksil-M
Fonganil Gold
+

UČINKOVITOST: + DOBRA       – NEDOVOLJNA       * DJELOMIČNA

VAŽNO: Kako je tijekom ovogodišnjeg mjeseca srpnja nastavljen trend kojeg bilježimo nakon 24. lipnja o.g. – od kada dominira iznadprosječno kišovito, vruće i vrlo sparno meteorološko razdoblje (vidi Tablicu 1.), što nije u skladu s višegodišnjim prosjecima, očekujemo moguću jaču i vrlo ranu pojavu bijele hrđe krizantema (Puccinia horiana). Prema iskustvima iz ranijih sezona tijekom epidemijskih se godina bijela hrđa se obično pojavila početkom kolovoza, dok ove sezone očekujemo povaju ove bolesti 20-tak dana ranije!

Stoga već prvim zaštitama pri prskanju mladih biljčica osim površinskim djelatnim tvarima  (npr. folpet, mankozeb, kaptan), prednost dajemo i djelatnim tvarima azoksistrobin i bitertanol. U pokusima su u Međimurju bolji kurativan učinak nakon pojave prvih znakova bijele hrđe na krizantemama pokazivale djelatne tvari ciprokonazol i propikonazol.

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla tijekom srpnja obično bilježimo jaču pojavu poljske zelene stjenice (Lygus), lisnih uši (Aphidae) i/ili kalifornijskog tripsa (Frankliniella), a tek nakon pada prosječne vlažnosti zraka i porasta temperatura zraka na vrijednosti veće od +30°C raste opasnost od moguće pojave stakleničke ili koprivine grinje (Tetranychus).

Za suzbijanje lisnih uši i štetnih stjenica preporučujemo koristiti insekticide iz skupine neonikotinoida (npr. tiametoksam). Protiv kalifornijskog tripsa u našoj su zemlji dopušteni vrlo učinkoviti pripravci na osnovi abamektina, koji istovremeno učinkovito suzbijaju i koprivinu ili stakleničku grinju.  

VAŽNO: Zbog većeg je broja štetnih organizama moguće u priručni laboratorij poljoprivredne savjetodavne službe u Čakovcu dostavljati biljne uzorke na prepoznavanje neželjenih posljedica i dobivanje učinkovitijih preporuka za njihovo suzbijanje.

 

mr. sc. Milorad Šubić
milorad.subic@savjetodavna.hr

 

Pripremi za ispis