Obavijest tržnim proizvođačima kasnih kupusnjača 18.07.2014.
Od posljednje upute proizvođačima kupusnjača koji iste proizvode sadnjom u zadnjoj dekadi mjeseca lipnja proteklo je 11 dana. U spomenutom razdoblju dominira vlažno, sparno i toplo vremensko razdoblje.
Kiše koje su padale u drugoj polovici proteklog tjedna (od 7.-11. srpnja o.g. u središnjem dijelu županije je tih dana izmjereno oko 40 mm) pogodne su za početni rast i razvoj mladih biljčica kupusnjača nakon presađivanja u polje, ali naknadni vrlo sparni i topli dani pogoduju brzom množenju nekih štetnih organizama životinjskog podrijetla.
Naime, u proizvodnji povrtnih krstašica ili kupusnjača lišće i glave tijekom ljetnog razdoblja naročito su napadnute od većeg broje štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima se gotovo svake sezone u vrlo štetnim populacijama pojavljuju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), kupusna brašnena lisna uš (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), duhanov trips (Thrips tabaci) i više vrsta štetnih gusjenica: velikog kupusnog bijelca (Pieris brassicae), kupusnog moljca (Plutella xylostella), te gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa). Lokalno se pojavljuju još štete od poljskih glodavaca (npr. hrčak, divlji zec i slično) i puževa!
Zadnjih su godina prosječne mjesečne temperature ljetnog razdoblja često veće za +2ºC od višegodišnjih prosjeka, a vlažne sjeverozapadne oceanske fronte često uz grmljavinsko nevrijeme "donose" veće količine oborina koje padaju u svega nekoliko sati! Stoga klima kontinentalnog područja naše zemlje sve više tijekom ljeta poprima neka "tropska" obilježja (nesnosne vrućine i sparine), a kao posljedica toga pojavljuju se i "novije" kategorije vrste biljnih nametnika koje su u ranijim godinama opisivani samo kao povremeni štetnici. Jedan od takvih nametnika koji posljednjih 5-6 sezona pričinjava sve veće ekonomske štete u proizvodnji nadaleko poznatog varaždinskog zelja, a zahtijeva poseban pristup u kemijskom suzbijanju, je kupusni štitasti moljac ili "bijela mušica" (Aleyrodes proletella).
Zelje je osjetljivije na bijelu mušicu od crvenog kupusa, a otpornost hibridne (F1) generacije kupusa nastalog križanjem otpornih i osjetljivih linija roditelja nije značajno izražena! Istraživanja provedena na brokulama pri izlaganju stalnoj temperaturi od 16º do 30ºC dokazala su da se ličinke ovog štetnika najbrže razvijaju pri vrijednostima 28-29ºC. Pri stalnoj temperaturi 16ºC razvoj jedne generacije traje čak 46-47 dana, a pri temperaturi 28ºC razvoj jednog pokoljenja od jaja do odraslih kukaca traje samo 19 dana (Alonso i sur., 2009)! Razvoju štitastih moljaca također pogoduje i visoka vlažnost zraka, pa se u optimalnim uvjetima vrlo brojna populacija razvija za svega tri tjedna! Na donjoj strani lišća se istovremeno nalaze svi razvojni stadiji (odrasli moljci, jaja, ličinke i kukuljice), pa ova spoznaja jako otežava kemijsko suzbijanje, jer nemamo dovoljno djelotvornih pripravaka na sve razvojne stadije kukaca.
U komercijalnoj proizvodnji kupusnjača važno je bijelu mušicu pravovremeno otkriti i započeti mjerama zaštite. Obavezno iznad biljaka vješati žute ljepljive ploče. Žutim ljepljivim pločama se mogu odrediti početna "žarišta" štetnika i na vrijeme provesti kemijsko suzbijanje.
U našoj zemlji trenutno nema registriranog kemijskog sredstva za suzbijanje ovog štetnika. Ali, u prvim mjerama folijarnog tretiranja tijekom mjeseca srpnja protiv "kupusne bijele mušice" obavezno uključiti pripravak Actellic 50 EC (0,05 % – 0,1 %, K povrće = 14 dana), a dobar postrani učinak na ovog nametnika može se očekivati i primjenom insekticida Chess WG (registriran u crvenom i bijelom kupusu, te kelju protiv lisnih uši u količini 0,4 kg/ha, uz propisanu karencu samo 7 dana)!
"Bijelu mušicu kupušnjača" potrebno je suzbijati barem 3x tijekom mjeseca srpnja s prosječnim razmacima aplikacije 8-10 dana!
Insekticide primijeniti u doba dana kada pčele ne lete, npr. u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim satima. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama! Kombinaciju insekticida koristiti u nižim ili smanjenim propisanim količinama.
Također, toplo i sparno razdoblje pogoduje brzom množenju drugig štetnika kupusnjača, među kojima dominiraju kupusni buhači, lisne uši, stjenice i različite vrste gusjenica.
Tablica 1. Neki od insekticida dopuštenih za suzbijanje štetnih gusjenica u kupusnjačama (Pieris, Plutella, Mamestra, Autographa):
Djelatna tvar
|
Pripravak
|
Karenca
|
esfenvalerat
|
SumiAlpha
|
7 dana
|
deltametrin
|
Roetem, Decis, Rotor EC, Skud
|
7 dana
|
lambda-cihalotrin
|
Karate EC
|
14 dana
|
alfa-cipermetrin
|
Fastac, Alfa, Direct, Fascon
|
28 dana
|
indoksakarb
|
Avaunt EC
|
|
metaflumizon
|
Alverde SC
|
3 dana
|
emamektin benzoat
|
Affirm WG
|
3 dana
|
klorantraniliprol
|
Coragen 20 SC
|
3 dana
|
Bacillus thuringiensis supsp. kurstaki*
|
Baturad WP, Biobit WP
|
7 dana
|
*registriran samo za suzbijanje kupusnih bijelaca (Pieris)
Hibridi kupusnjača i lokalna sorta varaždinsko zemlje tijekom druge polovice ljeta su često napadnuti i različitim uzročnicima bolesti, među kojima dominiraju više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), suha trulež (Phoma), mumifikacija glava (Sclerotinia) i vrlo opasna bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas)! Tome naročito pogoduju vrlo povoljni meteorološki uvjeti: učestale kiše, visoke temperature sa jutarnjom rosom, zalijevanje usjeva kišenjem, česti uzgoj kupusnjača u ponovljenom uzgoju na istim poljima unutar 2-3 godine, te vlastita proizvodnja sjemena varaždinskog zelja dvogodišnjom "uzdržnom" selekcijom bez stručnog nadzora i tretiranja sjemena protiv uzročnika bolesti koje se prenose sjemenom. Također, budući da kupus ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se "zajedničke" bolesti prenose s jednog usjeva na drugi (npr. pjegavosti lišća, suha trulež), pa se u tom slučaju ekonomske štete povećavaju!
Za folijarno suzbijanje uzročnika biljnih bolesti na kupusu sve do sredine 2011. godine dopuštenje za primjenu u Republici Hrvatskoj imao je samo Signum DF registriran za suzbijanje prstenaste i koncentrične pjegavosti i pojedini bakarni pripravci (npr. bakar-sulfat, bakarni-hidroksid, bakar-oksiklorid). Proširenjem primjene sredstava za zaštitu bilja od sredine 2011. sezone u usjevima kupusa je dopuštena folijarna primjena fungicida navedenih u Tablici 2.! Svi navedeni daju odličnu zaštitu protiv uzročnika pjegavosti lišća. Ipak, ovi dopušteni fungicidi ne suzbijaju bakterijsku tamnu trulež žila (Xanthomonas), pa je moguće u prvim zaštitama na poljima kasnih kupusnjača dodavati manje količine dopuštenih bakarnih pripravaka ili folijarnih hranjiva s naglašenim sadržajem bakra (npr. Scudo, Copterel).
Tablica 2. Neki fungicidi za suzbijanje uzročnika bolesti u KUPUSNJAČAMA:
Fungicidi
|
|||
Amistar 250 SC
(brokula, cvjetača, kelj pupčar, kelj – sve na otvorenom)
|
pjegavosti lista, bijela hrđa
|
1 lit./ha (2x) (najmanji razmak tretiranja 10 dana)
|
K=14 dana
|
Nativo WG
(brokula, cvjetača)
|
Alternaria, Phoma, Albugo, Erysiphae, Mycospherella
|
0,4 kg/ha (2x) (najmanji razmak tretiranja 21 dan)
|
K=21 dan
|
Nativo WG
(kelj pupčar, kupus)
|
Alternaria, Phoma, Albugo, Erysiphae, Mycospherella
|
0,4 kg/ha (3x) (najmanji razmak tretiranja 21 dan)
|
K=21 dan
|
Ortiva SC
(kupusnjače)
|
Altarnaria, Albugo, Peronospora, Erysiphae
|
1,0 lit./ha (2x) (razmak tretiranja 8-12 dana)
|
K= 14 dana
|
Score 250 EC (kupusnjače -kupus, kelj pupčar, kelj)
|
Altarnaria, Leptosphaeria, Pseudocercosporella
|
0,3-0,5 lit./ha (najmanji razmak tretiranja 15 dana)
|
K=21 dan
|
Difcor EC
(kupus)
|
Alternaria,
Mycosphaerella
|
0,5 lit./ha
|
K=21 dan
|
Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti u kupusnjačama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Moguće im je dodati i kvalitetnija sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja, npr. Silwett, Inex-A i sl. u propisanim količinama.
Na smanjenje negativnog utjecaja visokih temperatura i pojačane sunčane radijacije na gotovo svim povrtnim kulturama dobili primjenom različitih organskih biostimulatora u kombinaciji s folijarnim hranjivima s naglašenim sadržajem fosfora, kalija (i mikroelemenata). Dobro je folijarna hranjiva koristiti preventivno, u više navrata sa smanjenim količinama, a moguće ih je miješati sa svim preporučenim fungicidima (izuzev bakarnih fungicida) i insekticidima za zaštitu kupusnjača.
mr. sc. Milorad Šubić
milorad.subic@savjetodavna.hr
0 comments
Write a comment