Obavijest vinogradarima! 04.08.2014.
Dodatna uputa vinogradarima o mjerama šeste (i/ili završne) usmjerene zaštite vinograda nakon cvatnje!
Samo prije 6 dana upućena je preporuka o petoj zaštiti vinograda nakon cvatnje, a zbog ciklone "Melisa" zabilježene sredinom proteklog tjedna upućujemo preporuku za završne zaštite vinograda, odnosno šesto usmjereno tretiranje nakon cvatnje.
Naime, u danima 30. i 31. srpnja o.g. zabilježili smo jače olujno nevrijeme tijekom kojih je na mjernim lokalitetima u međimurskom vinogorju palo od 40,8 mm (mjerni uređaj "iMetos" u vinskoj sorti rajnski rizling, lokalitet Trnovčak) do 52,4 mm (mjerni uređaj "CDA-Agra" u vinskoj sorti moslavac bijeli ili šipon, lokalitet Orehovčak). Na dijelovima općina Štrigova, Sveti Martin na Muri i Gornji Mihaljevec tom je prilikom dana 30. srpnja o.g. padala i tuča koja je oštetila vinograde u različitom intenzitetu!
Tablica 1. Usporedba početka dozrijevanja grožđa u 2014. sezoni sa protekle četiri godine:
Godina
|
Zbroj temperatura* na dan 31. srpnja
|
Početak "šare"
|
2010.
|
875
|
4. kolovoz 2010.**
|
2011.
|
903
|
26. srpanj 2011.**
|
2012.
|
984
|
27. srpanj 2012.**
|
2013.
|
935
|
30. srpanj 2013.**
|
2014.
|
859
|
25. srpanj 2014.***
|
*zbroj prosječnih dnevnih temperatura većih od 10°C počevši od 1. travnja na mjernom uređaju "CDA-Agra" na lokalitetu Orehovčak (sorta moslavac bijeli ili šipon)!
**početak promjene boje kožice u sorte pinot crni na lokalitetu Sv.Urban!
***početak promjene boje kožice u sorte pinot sivi (mladi nasad) na lokalitetu Trnovčak!
Ovogodišnja vinogradarska sezona ostat će zapamćena po nekoliko posebnosti, od kojih svakako treba izdvojiti spoznaju da je zadovoljavajuću zdravstveno ispravnost grožđa bilo moguće postići sa čak 50 % više aplikacija fungicidima u odnosu na prosječne godine, a prvenstveno se to odnosi na usmjereno suzbijanje pepelnice grožđa! Naime, u mnogim je vinogorjima kontinentalne Hrvatske pepelnica grožđa (Erysiphe necator) do početka novog milenija bila značajno manji problem u zdravstvenoj zaštiti u odnosu na plamenjaču vinove loze (Plasmopara viticola). Iz podataka republičke Izvještajne službe zaštite bilja tijekom vrućih ljeta u drugoj polovici 1970-tih godina pepelnica se u najsjevernijim hrvatskim vinorodnim područjima (Međimurje) tretirala tek u kolovozu (sumpor, benomil), a štete su bile manje od 5 %. No, u prvih deset godina novog milenija (2001.-2010.) pepelnica je u istoj regiji na netretiranom grožđu sorte moslavac bijeli (šipon) prosječno pričinila dvostruko veće štete od plamenjače. Uz globalne klimatske promjene, tome je najviše pogodovao novi način prezimljenja pepelnice. Ranije se ova bolest održavala tijekom mirovanja vegetacije u pupovima, a od početka novog milenija zimska plodišta (kleistoteciji) su glavni način prezimljenja pepelnice. U pravilu, oslobađanje zimskih askospora iz prezimljujućih kleistotecija započinje već nakon pojave prvih listića i već tada treba započeti sa programom usmjerene zaštite vinograda od pepelnice.
Ove sezone smo u međimurskim vinogradima pojavu prvih listića iz vunastih pupova zabilježili već krajem mjeseca ožujka (što je 25 dana ranije nego prosječnih sezona), pa je od tog stadija do početka cvatnje (5. lipanj 2014.) prezimljujuću pepelnicu u vinogradima trebalo usmjereno suzbijati barem šest puta! Nakon cvatnje vinove loze (od sredine lipnja o.g.) do kraja mjeseca srpnja o.g. trebalo je prema preporukama županijske Prognozne službe za zaštitu bilja obaviti još pet usmjerenih zaštita!
Prema zbroju srednjih dnevnih temperatura većih od 10ºC mjereno na lokalitetu Orehovčak u Železnoj Gori od početka mjeseca travnja do dana 31. srpnja o.g. sumirano je 859ºC, što je manje nego u istom razdoblju prethodne tri sezone, ali je ipak započelo dozrijevanje grožđa ranijih epoha dozrijevanja (to je primjerice bilo vidljivo već 25. srpnja o.g. na vinskoj sorti pinot sivi lokalitet Trnovčak– promjenom boje kožice boba ili "šara") (vidi Tablicu 1.)!
U narednim danima očekujemo promjenljivo razdoblje s mogućim novim oborinama, uz raspon dnevnih temperatura zraka od +23° do +27°C. Nadalje će biti vrlo sparno, pa još uvijek očekujemo vrlo povoljne uvjete za razvoj kasne plamenjače (Plasmopara viticola) na vršnom lišću i kasne pepelnice (Erysiphe necator) koja se još uvijek može jače razvijati na peteljkovini vinskih sorata kasnije epohe dozrijevanja.
U zadnjim mjerama zaštite vinogradarima protiv plamenjače (Plasmopara viticola) preporučujemo zbog kraće karence za vinske sorte 21 dan pripravak Mildicut SC u prosječnoj količini 3-3,5 lit./ha (najviše 4x tijekom sezone). Moguće je koristiti i kombinirane bakarne fungicide (npr. Curzate-B, Ridomil Gold Plus i slično) u propisanim količinama, naročito u sorata kasnije epohe dozrijevanja, te na lokalitetima gdje se ranijih sezona pojavljivala kisela trulež grožđa (Acetobacter spp. i dr.)!
Ipak, naglašavamo da je u većini zapadno-europskih vinogradarskih regija primjena bakra u integriranoj proizvodnji grožđa ograničena na najviše 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone, odnosno dopuštene su dvije primjene bakarnih fungicida u prosječnim količinama!
Ukoliko iste nisu korištene moguće je pripravku protiv plamenjače Mildicut SC dodati manju količinu nekog pojedinačnog bakarnog fungicida (npr. Neoram WG, Cuprablau-Z, Champion i slično), naročito na lokalitetima planiranim za kasnije rokove berbe! Karenca bakarnim pripravcima za vinske sorte grožđa u našoj zemlji iznosi 35 dana.
Protiv pepelnice grožđa (Erysiphe necator) preporučujemo korištenje sumpornih fungicida (npr. Chromosul, Kossan, Kalinosul, Thiovit Jet, Kosavet i slično) u količini 2,5-3,0 kg/ha. Propisana karenca sumpornih fungicida u našoj zemlji za vinske sorte grožđa iznosi 35 dana.
U razvojnom stadiju pripravak početka zriobe grožđa (mekšanje bobica i početak promjene boje ili "šara") struka preporučuje obaviti preventivnu zaštitu protiv jače pojave sive plijesni (Botrytis cinerea) primjeno specifičnih pripravaka (botriticidi, vidi Tablicu 2.).
Prema iskustvima poljskog mikro-pokusa Cantus DF provedenog na pepelnicu vrlo osjetljivoj vinskoj sorti moslavac bijeli ili šipon, od navedenih botriticida jedino djelatna tvar boskalid) pored sive plijesni vrlo učinkovito preventivno suzbija i pepelnicu grožđa!
VAŽNO: Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju!
Tablica 1. Kemijska sredstva koja imaju dopuštenje za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea) (botriticidi) u Republici Hrvatskoj:
Skupina
|
Djelatna tvar
|
Pripravak
|
Primjena (%)
|
Karenca (dani)
|
dikarboksimidi
|
iprodion
|
Kidan, Lupo
|
0,3
|
28
|
fenpiroli
|
fludioksonil
|
Switch*
|
0,08
|
21
|
anilinopirimidini
|
ciprodinil
|
Chorus
|
0,04-0,06
|
21
|
pirimetanil
|
Mythos, Botril, Cezar, Botrycid
|
0,25
|
28
|
|
Pyrus 400
|
0,2-0,25
|
28
|
||
hidroksianilidi
|
fenheksamid
|
Teldor
|
0,1-0,15
|
21
|
anilid ili piridin
|
boskalid
|
Cantus
|
0,1-0,12
|
28
|
Voditi računa prema najvećem broju dopuštenih primjena svakog pojedinog sredstva za zaštitu bilja u vinogradima tijekom jedne sezone!
Ove preporuke vrijede o mjerama završih aplikacija protiv plamenjače, kisele truleži, pepelnice i sive plijesni također vrijede i za vinograda oštećene tučom na dan 30. srpnja o.g.!
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr
0 comments
Write a comment