Obavijest proizvođačima soje i celera korijenaša! 08.07.2015.

Uvođenjem integrirane proizvodnje i od jeseni 2014. godine "zelenih plaćanja" pri uzgoju ratarskih kultura sve veći dio poljoprivrednika u Međimurju na svojim oranicama započinje proizvodnju soje. Osim suzbijanja neželjenih biljaka (korova) važniji zdravstveni problemi pri uzgoju soje je pojava plamenjače (Peronospora manshurica) i koprivina grinja (Tetranychus urticae).

Budući se od mjeseca svibnja o.g. izmjenjuju razdoblja iznadprosječno toplih ili vrućih dana sa vrlo kišnim vremenom u posljednjih nekoliko dana pronalazimo prve znakove plamenjače soje. Nakon učestalih kiša u danima od 14.-28. lipnja o.g., početkom srpnja bilježimo bez kišno razdoblje pri čemu je najviša dnevna temperature zraka u posljednjih tjedan dana veća od +30°, a posljednja je dva dana veća od +35°C! Sparina je pritom vrlo naglašena pa prosječna vlažnost zraka prvog srpanjskog tjedna iznosi 85,2 %.

U takvim uvjetima posljednjih nekoliko dana pronalazimo znakove plamenjače soje (Peronospora), ali se na nekoliko lokaliteta u istočnom dijelu Međimurja pojavljuje i koprivina grinja (Tetranychus).

Tijekom današnjeg dana još uvijek očekujemo najviše temperature zraka veće od +35°C, ali u popodnevnim satima očekujemo grmljavinsko nevrijeme, nakon čega će osvježiti.

Plamenjača soje (Peronospora manshurica) se sjemenom raširila diljem svijeta, a u našoj je zemlji opisana od 1983. godine i od tada se javlja gotovo redovito svake sezone ali u različitom intenzitetu. Vremenske prilike i osjetljivost sorata soje značajno utječu na pojavu ove bolesti, a štete se očituju u zbog ranije defolijacije, slabije kvalitete sjemena i gubitak uroda 8-12 %. Vrlo visoka vlažnost zraka, učestalo noćno vlaženje usjeva (rose, vlaženje od kiše) uz temperature zraka između +15° i +25°C optimalne su za razvoj plamenjače soje. Plamenjača se uvijek javlja na mladim ili vršnim listovima soje u obliku svjetlo-žutih pjega vidljivih s gornje strane lišća, promjera približno 5 mm. S vremenom se pjege povećavaju i poprimaju nepravilne, zvjezdolike oblike. Naknadne tkivo unutar pjega postaje tamno-smeđe boje. Na naličju takvih pjega u povoljnim se uvjetima formiraju sivkasta prevlaka nespolnih organa uzročnika bolesti. U sjemenskim usjevima soje urod se ne može prihvatiti kao sjemenski materijal ako obavezne zdravstvene analize sjemena konstatiraju zarazu sa plamenjačom iznad 5 %.

Ali, struka smatra da u merkantilnoj proizvodnji usjevi soje dobre kondicije imaju približno 30 % više lisne mase koja joj treba za fotosintezu, pa kako zaraza od plamenjače ne prelazi taj "kritičan prag" u pravilu se plamenjača soje kemijski ne suzbija (izuzev u sjemenskoj proizvodnji)! U Republici Hrvatskoj dopuštenje za suzbijanje plamenjače soje ima samo pripravak Galben-M (1,5-2,5 kg/ha).

Puno veći zdravstveni problem i veće ekonomske štete od plamenjače soje pri merkantilnom uzgoju može izazvati pojava i prekomjerno umnažanje običnog crvenog pauka ili koprivine grinje (Tetranychus urticae), ali navedeni štetnik za svoj razvoj zahtjeva nešto nižu relativnu vlažnost zraka i vrlo visoke temperature zraka (veće od +30°C). U našoj su zemlji značajne štete na usjevima soje zabilježene tijekom 2003. godine!

Nažalost, registriranih pripravaka za suzbijanje koprivine grinje (Tetranychus) u usjevima soje trenutno u našoj zemlji nema!

Trenutne temperature odgovaraju pojavi koprivine grinje u usjevima soje, ali je pritom vlažnost zraka još uvijek vrlo visoka, pa nismo još zabilježili naglo povećanje njihove populacije. Također, blizina zakorovljenih površina višegodišnjim korovima (koprivama) i/ili blizina polja na kojima se uzgaja celer korijenaš mogu pogodovati i jačoj pojavi koprivine grinje na usjevima soje!

Naime, na usjevima celera korijenaša u Međimurju i susjednim uzgojnim područjima ove korijenaste kulture veće štete od koprivine grinje (Tetranychus urticae) bilježimo od 2007. godine. Proizvođači celera također u vrućim ljetnim danima moraju redovito provjeravati zdravstveno stanje usjeva, a osim suzbijanja uzročnika pjegavosti i paleži lišća (Septoria, Cercospora) (vidi preporuku od 3. srpnja o.g.), prema potrebi mogu primjenom abamektina (Vertimec EC, Kraft EC) (0,5-1,0 lit./ha) (karenca 10 dana) učinkovito suzbijati koprivinu grinju (Tetranychus) i muhe lisne minere (Agromyzidae) koje smo u jačoj populaciji u usjevima celera i peršina po prvi puta zabilježili tijekom svibnja o.g.!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr

Pripremi za ispis