Preporuka, Primorsko-goranska, Voćarstvo i maslinarstvo

Prema posljednjim očitanjima na kontrolnim punktovima zabilježen je početak leta maslinove muhe (Bactrocera oleae) za sada u vrlo niskom intenzitetu.

Nastavno na obavijesti od 5.6., 12.6. i 1.7.  i dalje upozoravamo na napad maslininog svrdlaša (Caenorhinus cribripennis). U ekstenzivnim i tradicionalnim  maslinicima u kojima do sada nisu provedene preporučene mjere zaštite vidljive su štete u visokom postotku.

Maslinare i dalje upućujemo na redovite preglede nasada na prisutnost i aktivnost maslininog svrdlaša POSEBNO ONIH NASADA KOJI SE NALAZE U BLIZINI NEODRŽAVANIH I ZAPUŠTENIH MASLINIKA ZBOG MOGUĆEG  NALETA ŠTETNIKA SA  TAKVIH POVRŠINA KOJE PREDSTAVLJAJU STALNI IZVOR ZARAZE. PREMA POTREBI A OVISNO O DO SADA IZVRŠENIM MJERAMA ZAŠTITE, INTENZITETU I VREMENU POJAVE ŠTETNIKA U POJEDINOM  NASADU TRETIRANJE PONOVITI.

Popis pripravaka u obavijesti od 08.lipnja 2015. Primjenom raspoloživih agrotehničkih mjera pospješiti razvoj ploda. Za dodatnu zaštitu pčela insekticide primijeniti u doba dana kada pčele više ne lete a zatravljene maslinike prije aplikacije pokositi.

U maslinicima šireg područja otoka Krka uočeno je sušenje pojedinačnih uglavnom jednogodišnjih izboja koje uzrokuju ličinke mušice maslinove kore (Resseliella oleisuga).Ovaj štetnik može imati 2 – 3 generacije godišnje pa zbog sprječavanja daljnjeg širenja preporučamo odstranjivanje napadnutih izboja do mjesta grananja jer se ličinke  nalaze ispod kore pri bazi napadnute grančice. Napadnute izboje je potrebno iznijeti iz maslinika i uništiti. Maslinarima ostalih područja također preporučamo pregled nasada na prisutnost ovog štetnika.

Odluka Komisije (2015/789/EU) od 21. svibnja 2015. godine, o mjerama za sprečavanje unošenja u Europsku uniju bakterije Xylella fastidiosa (Wells et al.) i širenja bakterije unutar Unije izravno je primjenjiva u svim državama članicama. Zbog velikog fitosanitarnog rizika od ove karantenske bakterije, uzročnika između ostalog i brzog sušenja maslina, vrlo je važno pravovremeno otkrivanje zaraze  kako bi se spriječilo njezino širenje.

Svi proizvođači maslina odnosno svaka osoba koja posumnja na zarazu ovom bakterijom u obvezi je obavijestiti:

NADLEŽNOG FITOSANITARNOG INSPEKTORA,

ili UPRAVU KVALITETE HRANE I FITOSANITARNE POLITIKE,  SEKTOR FITOSANITARNE INSPEKCIJE MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE.
Više informacija na http://mps.hr/default.aspx?id=15391.

Podaci o registriranim SZB u RH vode se u  Fitosanitarnom  informacijskom  sustavu (FIS) dostupnom na web adresi: http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.

Korisnik ne smije posjedovati, skladištiti ili primijeniti sredstva koja nisu registrirana u RH.

Sredstava za zaštitu bilja primjenjivati u skladu s rješenjem ili dozvolom poštujući upute, ograničenja, obavijesti i upozorenja navedenim na etiketi i uputstvu za uporabu. Korisnici SZB  su dužni voditi i čuvati evidenciju o primjeni SZB najmanje tri godine. Evidencija korištenja SZB može se voditi u elektroničkom ili pisanom obliku a treba sadržavati najmanje slijedeće podatke: trgovački naziv SZB, datum i vrijeme početka i završetka tretiranja, količinu primijenjenog sredstva (doza, koncentracija), veličinu tretirane površine i kulturu. Ambalažu SZB potrebno je  zbrinuti na propisan način.

datum i vrijeme početka i završetka tretiranja, količinu primijenjenog sredstva (doza, koncentracija), veličinu tretirane površine i kulturu. Ambalažu SZB potrebno je  zbrinuti na propisan način.

Karmen Karlić, dipl.inž.agr.
E-mail: Karmen.Karlic@savjetodavna.hr