Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Prije mjesec dana upućena je obavijest proizvođačima šećerne repe i cikle o pojavi prvih znakova pjegavosti (Cercospora na poljima cikle). Prema višegodišnjim iskustvima prosječno od sredine srpnja do kraja druge dekade mjeseca kolovoza bilježimo jači razvoj najopasnije bolesti lišća šećerne repe – pjegavosti i paleži čiji je uzročnik Cercospora beticola. Tome pridonose ljetne topline i povremeni prodori vlažnih fronti s pljuskovima nakon kojih bilježimo česte jutarnje rose i/ili magle. Ali, za razliku od protekle 2014. ove sezone oborina je u srpnju značajno manje nego očekujemo, a značajno je veći broj vrlo vrućih dana s najvišim temperaturama zraka većim od +34°C i vrlo visokim UV faktorom (u srpnju je o.g. zabilježeno 8 dana s temperaturama zraka većim od +34°C u hladovini, dok senzori tada na sunčanoj strani bilježe i +49°C).

Tijekom protekle je noći u središnjem dijelu Županije zabilježene manja količina oborina, npr. na lokalitetu Orehovica 0,8 mm a na lokalitetu Belica 1,2 mm. Temperature zraka veće od +30°C očekujemo još tijekom današnjeg i sutrašnjeg dana, a nakon toga bi prema najavama trebalo biti nešto svježije razdoblje. Mogućnost grmljavinskih popodnevnih i noćnih pljuskova je u narednom razdoblju dosta izražena!

Pregledom usjeva cikle proteklih dana na lokalitetima uz rijeku Dravu i akumulaciono jezero HE Čakovec uočena je pojava pjegavosti lišća srednjeg intenziteta (Cercospora, Ramularia), no ista su polja navodnjavana u proteklom razdoblju kišenjem ili orošavanjem. Obično se nakon prve pojave pjegavosti lišća (Cercospora, Ramularia) na usjevima cikle i stočne repe ova bolest naknadno počinje javljati i na usjevima šećerne repe. Ali, kako se polja šećerne repe ne navodnjavaju i kao usjev "okopavina" niskog habitusa podložna su jačem negativnom utjecaju visokih temperatura i nedostatka oborina, opasnost od razvoja pjegavosti lišća je ove sezone značajno manja nego primjerice protekle 2014. godine! Stoga će vrlo vjerojatno u usjevima šećerne repe ove sezone biti potreban manji broj usmjerenih aplikacija fungicida protiv pjegavosti lišća (Cercospora, Ramularia) nego prosječnih sezone!

Pjegavost i palež lišća repe se prvo pojavi na poljima gdje se šećerna repa ne uzgaja u preporučenom agrotehničkom plodoredu, odnosno na poljima udaljenim do 100 m od prošlogodišnjih repišta.

Zaštita šećerne repe se provodi tek nakon pojave prvih znakova pjegavosti na vanjskoj rozeti lišća, a budući da kritično razdoblje za razvoj ovih bolesti traje još narednih 40-tak dana proizvođačima nadalje preporučujemo pregledavati zdravstvenu ispravnost polja, odnosno nakon uočenih prvih znakova obaviti moguću usmjerenu zaštitu.

Najavljene moguće oborine i još uvijek dominantne ljetne topline uz jutarnje rose i povišenu vlagu zraka mogu pogodovati naknadnom razvoju lisne pjegavosti.

Zbog razvoja rezistentnosti ili otpornosti uzročnika pjegavosti lišća šećerne repe na prečesto korištene fungicide iz skupine benzimidazola, pri odabiru pripravaka za suzbijanje pjegavosti lišća šećerne repe prednost dajemo pripravcima: Amistar Extra, Duett Ultra, Opera, Opus Team, Impact 25 SC, Eminent EW, Sphere 535 SC, Indar 5 EW, Rias 300 EC i Artea Plus EC. Koristiti propisane količine ili doze pripravaka, uz utrošak 300-350 litara škropiva/ha.

Usjeve cikle u pravilu ne tretiramo protiv lisnih pjegavosti. Moguće je zaštita potrebna samo u usjevima iz rano-ljetne sjetve, poglavito ako se takva polja nalaze blizu usjeva cikle iz proljetne sjetve, jer se tada bolest sa odraslih širi na tek mlade biljčice! U tom slučaju preporučujemo preventivno ili prije jače pojave bolesti protiv lisne pjegavosti tretirati pripravkom Quadris SC u količini do 1,0 lit./ha (karenca 35 dana) ili Dithane DG Neotec u količini do 2,1 kg/ha (karenca 30 dana).

Također je potrebno folijarna tretiranje usjeva šećerne repe protiv pojave crne truleži srca zadebljalog korijena vodo-topivim hranjivima s naglašenim sadržajem mikro-hranjiva bor. Dobro je koristiti i folijarna biognojiva s naglašenim sadržajem amino- i huminskih-kiselina i/ili morskih algi, a koja umanjuju negativne posljedice vrlo visokih srpanjskih temperatura!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr