Novo povrće: Duo rajčice i krumpira
Mnogi su pomislili: “Opet neki GMO paradajz!“. Međutim, ne radi se o tome. Ta biljna kombinacija je proizvedena prirodnom agrotehnikom cijepljenja. Novost je da su cijepljene 2 različite vrste iz iste porodice pomoćnica (Solanaceae) tj. Solanum lycopersicum – rajčice na Solanum tuberosum – krumpir.
Istraživanje cijepljenja tih srodnika je počelo u Njemačkoj 1977. Tada je biljka uspješno sjedinjena, ali nije proizvela ni plod ni gomolj. Znanstvenici su 1994. uspjeli dobiti plodove rajčice lošeg okusa pa istraživanja kompatibilnosti su išla dalje. Marketinški „duo povrtna biljka“ prvi put je plasirana 2013. na tržište pod brendom Tomtato® u Velikoj Britaniji.
Zainteresiranost uzgajivača za to povrće je veliko, što se vidi po širenju proizvoda u vrtnim centrima u drugim zemljama. U Novom Zelandu se također od 2013. prodaje kao „DoubleUP PotatoTom™“, u Americi „Ketchup´n´Fries™“, a ove godine u Nizozemskoj se pojavila kao PotaTom®.
Sve te biljke imaju plemku – stabljiku različitih kultivara koktel ili šeri rajčice cijepljenu na podlogu – stabljiku izraslu iz okca gomolja različitih kultivara krumpira. Tehnika cijepljenja je sofisticirana, zbog različitih debljina i nježnih stabljika i mora biti ručna. Biljke se isporučuju kao sadnice u loncima i presađuju na stalno mjesto u vrt ili u veću posudu (oko 40 l). S te biljke za otprilike 3 mjeseca može se ubrati oko 5 kg zrelih plodića ili 500 šeri rajčica i za neko vrijeme (kad listovi rajčice počnu venuti kao i kod krumpira) izvaditi oko 2 kg „zrelog“ krumpira. Kvaliteta i okus plodova i gomolja je ista kao kod razdvojenih biljaka, što je bio glavni problem kod nastajanja brenda.
Za naše uvjete u povrćarstvu „TomTato“ je skup. Za slikovitu usporedbu: za 1 biljku treba izdvojiti novaca kao za 30-tak presadnica hibridne rajčice u loncu Ø 10 cm ili sjemenskog krumpira za otprilike 40 m² proizvodne površine. Najmanji prinos 30 biljki rajčice će biti 80-100 kg ili će se izvaditi 3 vreće krumpira. Za povrćare hobiste, za zabavu, za uštedu prostora i kao raritet taj proizvod je prihvatljiv.
Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr.,
stručna savjetnica za hortikulturu
0 comments
Write a comment