Oplemenjivači (genetičari), proizvođači i distributeri sjemena povrća svake godine razvijaju niz novih sorti (kultivara) povrća. Omiljene sorte se ponekad ukidaju na “žalost” uzgajivača, neke sorte se zadržavaju dugo, dok se druge mogu nabaviti samo nekoliko sezona zbog problema s bolestima biljaka ili marketinških promjena.
„Sjemenari” nastoje plasirati na tržište sorte koje će imati dobru prilagodbu u glavnim područjima uzgoja i koje će se dobro prodavati.
Odluke o ukidanju sorte donose se zbog male prodaje, poteškoća u proizvodnji sjemena, lošije prilagodbe plasirane sorte, osjetljivosti na bolesti i štetnike, uvođenja poboljšanih sorti (veći prinos, bolja kvaliteta, šira prilagodba, bolje otpornosti ili neosjetljivosti na čim više bolesti, s nekim novim dodanim svojstvima ili druga poboljšanja) ili drugih tržišnih čimbenika.
Kriteriji odabira sorte povrća
1. Prinos
Sorta povrća bi trebala imati proizvodni potencijal s istim ili boljim prinosom i kvalitetom od onih koje se već uzgajaju. Prinos može biti mnogo manji od mogućeg prinosa što ovisi o uvjetima proizvodnje, primijenjenoj tehnologiji, zahtjevima tržišta i dr.
2. Dužina vegetacije
Odabiru se sorte koje zadovoljavaju zahtjeve uzgajivača ili prerađivača prema broju dana do tehnološke zriobe (TZ).
Kriterij ranozrelosti je glavni čimbenik odabira za prve proljetne sadnje i najranije dospijevanje za prodaju.
Dužina vegetacije je ključni uvjet odabira sorte za uzgoj i za kasno ljeto i jesensko sazrijevanje usjeva, posebno u područjima s kraćom sezonom (kontinentalni dio).
Dužina vegetacije navedena je kod opisa pojedinog kultivara u katalozima za sjeme. Može se znatno produljiti u hladnijim razdobljima ili skratiti u toplijim razdobljima.
3. Otpornost ili tolerantnost prema biljnim bolestima
Uzgoj manje osjetljivih, tolerantnih ili otpornih sorti (kultivara) katkad se ubraja u agrotehničke mjere zaštite bilja, no češće se izdvaja kao oplemenjivačko, vrijedno svojstvo sorte ili hibrida. Ono daje dodatnu sigurnost u proizvodnji.
Kad spominjemo oplemenjivački rad na povrtnim kulturama ističe se stvaranje hibrida kupusa na tržištu koji su manje osjetljivi ili gotovo potpuno otporni na najvažnije gljivične bolesti – fuzarijsko žućenje venuće, kupusna kila, plamenjača, prstenasta pjegavost, crna trulež provodnih snopova.
Konkurentske tvrtke među novim hibridima rajčice nude široku otpornosti i tolerantnosti na problematične bolesti – fuzarijska venuća, viruse mozaika rajčice i pjegavog venuća rajčice, venuća uzrokovanog Verticillum dahlie i Verticillum albo, pepelnicu i otpornosti na štetne nematode na korijenu.
Stvara se i visoko otporan sortiment na plamenjaču salate na nove sojeve Bl: 29-41EU u tipu, batavia i puterica i iceberg (kristalke glavate) salata.
Kada Vam se svi ostali čimbenici sortne kvalitete čine slični, odaberite sortu s visokom otpornošću na bolesti ili tolerancijom naročito gljivičnih bolesti koje se ne mogu suzbijati fungicidima
4. Otpornost na nepovoljne uvjete okoline
Odabiru se sorte koje su otporne na uvjete okoliša koji će se vjerojatno dogoditi u uzgojnoj sezoni. To uključuje:
– otpornost na toplinu ili hladnoću (primjer salate koje ne procvjetavaju ljeti i ljetnih cvjetače);
– otpornost na sušu (sorte sa razvijenim korijenom);
– otpornost na pucanje i druge vlažne vremenske poremećaje (primjer rajčice);
– manje pojave fizioloških poremećaja ishrane kao što su opadanje cvjetova, opekline vrhova lišća ili šuplja stabljika i ploda (u lubenici).
5. Prilagodljivost sorte
Sorta mora imati dobre rezultate u promjenjivim proizvodnim uvjetima okoliša i uz primjenu različitih proizvodnih praksi na pojedinom gospodarstvu.
Sezonska prilagodba je još jedan razlog za odabir npr. proljetni ili jesenski uzgoj; rani usjev ili usjev glavne sezone ili za kasni jesensko-zimski uzgoj ili odabir sorte za cijelosezonski uzgoj.
6. Kvalitativna svojstva sorte
To su najprije organoleptička svojstva – okus, tekstura, miris, veličina, oblik, boja, ujednačenost proizvoda, a podaci o ispitivanju takvih svojstava sorti i informacije o ukusu potrošača pomažu u odabiru.
Kvalitetu povrća čini i sposobnost držanja i skladištenja i otpreme na udaljeno tržište sa malim oštećenjima (primjer LSL rajčice). Tu spada i nutritivna (hranjiva) vrijednost i kulinarska kvaliteta.
7. Karakteristike biljke
Također je odlučujući faktor – kod načina uzgoja (zaštićeni prostor-otvoreno polje: bujnost vriježe pri visokim temperaturama štiti npr. lubenice i krastavca).
Sorte se odabiru po tipu stabljike (visoka, niska), visini i obliku biljke (primjena rezidbe stabljike i ostavljanja grmolikog rasta kod paprike) ,bujnosti biljke, mjestu na biljci gdje se bere plod, jednostavnosti berbe.
8. Tržišna prihvatljivost sorte
Proizvod mora odgovarati željama i proizvođača, dorađivača, trgovca ili prerađivača i potrošača – kupca na kraju.
U ovu skupinu kvalitete sorti povrća uključeni su okus, pakiranje, veličina, oblik, boja, kulinarske kvalitete, nutritivna kvaliteta ili kvaliteta u preradi kod prerađevina od povrća.
Proizvođači mogu informacije o sorti doznati putem:
– ispitivanja na fakultetima,
– komercijalnih ispitivanja distributera sjemena,
– u lokalnim pokusima na gospodarstvu na sličnim tlima i manjim površinama tijekom 2-3 godine uz standardnu sortu, npr. Dani salata, Dani rajčice – daju dobru vizualnu usporedbu.
Zaključak:
Proizvođači povrća u uvjetima intenzivne i tržišno konkurentne proizvodnje neprestano traže nove, bolje sorte ili hibride koje svojim svojstvima olakšavaju proizvodnju i postižu više prinose.
Međutim takve visoko vrijedne sorte traže i primjenu napredne visoko proizvodne tehnologije.
Konačnu vrijednost sorte i željene rezultate u proizvodnji određuje uzgajivač –proizvođač svojim:
– naprednim načinom proizvodnje,
– primjenom suvremenih tehnoloških rješenja,
– prilagođavanjem uzgoja specifičnim uvjetima za područje,
– posebno prilagođavanjem uzgoja na proizvodnoj parceli (poštivanje plodoreda, gnojidba prema preporukama temeljenim na analizi tla i dr. mjere njege).
Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr., viša savjetnica
