Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Posljednja preporuka za zaštitu cime krumpira od uzročnika biljnih bolesti upućena zadnjeg dana mjeseca lipnja o.g., te je od iste proteklo je 12 dana.

U prvoj dekadi mjeseca srpnja o.g. na mjernom lokalitetu Belica zabilježeno je samo 2,4 mm kiše, a dominira uglavnom sunčano, vrlo toplo i sparno vremensko razdoblje (prosječna srpanjska temperatura zraka 22,3°C uz prosječnu vlažnost zraka 77,9 %). Zadnja tri dana najviše su temperature zraka u rasponu od 30,0° do 33,8°C a tijekom 4 srpanjska dana ukupno dnevno sunčano zračenja je bilo veća od 7.400 W/m²! U takvim smo uvjetima zabilježili značajan toplinski šok za usjeve krumpira, naročito na poljima gdje je podzemna voda na dubini većoj od 30 m a usjevi se ne navodnjavaju!

Na takvim poljima bilježimo brzo propadanje cime usjeva krumpira uz žućenje i palež, naročito kod sorata krumpira kraće vegetacije koji razvijaju plići korijen i manje bujnu cimu.

Krajem sutrašnjeg dana, a naročito u četvrtak (14.7.) najavljena je promjena vremena s mogućih 20tak mm oborina i značajan pad dnevnih temperatura zraka!

Većina dominantnih sorata krumpira čiji se urod planira ujesen skladištiti, u stadiju su intenzivnog porasta zametnutih gomolja. Izuzetak su vrlo rane sorte krumpira (npr. Adora, Riviera, Colomba, Prada, Ranomi i dr.) čije vađenje je već započelo krajem lipnja ili se planira narednih dana.

Naglašavamo da je nadalje potrebno sačuvati cimu zdravstveno ispravnu od uzročnika biljnih bolesti (Phytophthora, Alternaria), naročito na poljima koja se navodnjavaju "kišenjem" ili orošavanjem, kod srednje kasnih sorata čiji se urod namjerava skladištiti (npr. Vineta, Sylvana, Arizona, Bellarosa, Memphis, Laura, Mozart, Rodeo, Kuroda, Rudolph, Agria i dr.). Naredne mjere zaštite je također potrebno provoditi na sortama krumpira namijenjenim za proizvodnju čipsa!

Stoga u narednom razdoblju na sortama krumpira gdje još nije formiran očekivani urod gomolja provoditi mjere zaštite cime od uzročnika bolesti (Alternaria, Phytophthora) ili poduzimati mjere kemijskog spaljivanja ili desikacije cime (ako je formiran planirani urod gomolja a cima je još uvijek dovoljno razvijena)!

Drugu generaciju krumpirove zlatice (Leptinotarsa) – odnosno njihove ličinke također očekujemo u narednim danima, jer su odrasli oblici odložili mnogobrojna jajna legla u prvoj dekadi mjeseca srpnja o.g.!

Pri izboru pripravaka za zaštitu krumpira u zadnjim aplikacijama voditi računa i birati sredstva s najkraćim propisanim karencama!

U zadnjim je zaštitama potrebno koristiti pripravaka protiv plamenjače (Phytophthora), koji pokazuju bolji učinak u sprječavanju širenja bolesti sa oboljele cime na već formirane gomolje, a prednost svakako dajemo djelatnim tvarima i pripravcima: ciazofamid (Ranman Top SC u količini 0,5 lit./ha) ili fluazinam (npr. Shirlan SC i sl. u količini 0,4 lit./ha). Moguće im je dodati i jedan od boljih pripravaka za suzbijanje koncentrične pjegavosti (Alternaria): npr. Ortiva u količini 0,4-0,5 lit./ha ili Signum DF (0,15-0,2 kg/ha)!

Najveći broj primjena u jednoj vegetacijskoj sezoni: Ranman Top (4x), Shirlan SC (6x), Signum DF (3x), Ortiva (2x)!

Karenca većini navedenih pripravaka u krumpiru iznosi samo 7 dana (ciazofamid, fluazinam, azoksistrobin), izuzev fungicida  Signum (K=14)!

Za suzbijanje druge generacije krumpirove zlatice preporučujemo primijeniti jedan od učinkovitijih insekticida, npr. Mospilan SP (K=7 dana) (1x), Alverde SC (K=14 dana) (2x) ili Coragen SC (K=14 dana) (2x) ili Biscaya OD (K=14 dana) (2x) u propisanim količinama. Miješaju se sa svim ranije preporučenim insekticidima za zaštitu cime krumpira.

Moguće je dodavati i folijarna gnojiva s naglašenim sadržajem kalija!

Ovisno o formiranom prinosu gomolja, moguće je najkasnije 10-14 dana prije vađenja krumpira planirati provođenje kemijske desikacije cime, nakon najavljenih oborina i dopuštenim pripravcima za tu namjenu (npr. Basta uz karencu 14 dana ili Reglone Forte uz karencu 10 dana)!

Utrošiti barem 400 litara škropiva/ha, prskalicama bez dodatne opreme.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr