Obavijest vinogradarima! 04.08.2016.

Prije 13 dana upućena je preporuka o četvrtoj zaštiti vinograda nakon cvatnje.

Već je u prethodnoj preporuci naglašeno da prema zbroju srednjih dnevnih temperatura većih od 10ºC mjereno na lokalitetu Orehovčak u Železnoj Gori od početka mjeseca travnja do dana 15. srpnja o.g. sumirano 742ºC, pa je već zadnjeg tjedna mjeseca srpnja i prvih dana kolovoza o.g. započelo dozrijevanje grožđa ranijih epoha (npr. vidljivo na vinskoj sorti Pinot sivi i crni promjenom boje kožice boba ili "šara")!

Od posljednje smo upute za zaštitu vinograda zabilježili vrlo promjenljivo vremensko razdoblje. Najprije su tijekom razdoblja 21.-31 srpnja o.g. zabilježeni vrlo vrući i sparni dani s najvišim dnevnim temperaturama izmjerenim tijekom 8 dana na lokalitetu Trnovčak (općina Štrigova, mjerni uređaj "iMetos" u vinskoj sorti Rajnski rizling) s vrijednostima većim od 30°C! Naknadno su tijekom razdoblja 28. srpnja do 1. kolovoza o.g. zabilježena 3 kišna dana tijekom kojih je izmjereno 16,4 mm oborina, a vlaženje lišća u zoni grožđa je u istom razdoblju iznosilo 2.760 minuta! Vlažnost zraka je pritom vrlo visoka i najčešće je njena prosječna dnevna vrijednost u spomenutom razdoblju bila između 86,7 i 100 % (prosječna je vlažnost zraka za mjesec srpanj o.g. na istom lokalitetu iznosila čak 90,4 %)!

U takvim smo uvjetima zabilježili povoljne uvjete za razvoj tri najopasnije bolesti vinove loze: pepelnice (Erysiphe necator), plamenjače (Plasmopara viticola) i rane pojave sive plijesni (Botrytis cinerea). U poljskom mikro-pokusu Savjetodavne službe iz Čakovca na lokalitetu Vučetinec (vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon) krajem srpnja od pepelnice (Erysiphe) je bilo uništeno gotovo 85 % netretiranog grožđa, a od kasne plamenjače (Plasmopara) je zabilježena vrlo jaka zaraza vršnog lišća a štete na grožđu su još sredinom srpnja bile veće od 75 %. Vidljive su i štete od "ljetne" ili druge generacije gusjenica pepeljastog grožđanog moljaca (Lobesia), na kojima se već od proteklih dana pojavljuju prvi znakovi rane ili tzv. "zelene" plijesni (Botrytis). Jaču pojavu ove bolesti očekujemo u vinogradima gdje nije kvalitetno suzbijanja druga generacija pepeljastog grožđanog moljca u dva preporučena termina: krajem mjeseca lipnja o.g. i 12-14 dana nakon toga – najkasnije u prvom tjednu ili početkom druge dekade mjeseca srpnja o.g.! Leptiri grožđanih moljaca (Lobesia botrana) drugog ili ljetnog pokoljenja su na praćenim lokalitetima (Orehovčak, Sv.Urban, Trnovčak) bili "aktivni" u razdoblju od 23. lipnja do 25. srpnja o.g.! Stoga je njihovo suzbijanje trebalo provoditi u spomenuta dva navrata! Tijekom prve polovice i sredinom mjeseca srpnja o.g. vrlo su aktivne bile cikade ili cvrčci (Hyalestes, Scaphoideus), prijenosnici fitoplazmatskih žutica vinove loze (Grapevine flavescence doreé MLO), pa krajem ovog ljeta i početkom mjeseca rujna očekujemo jaču pojavu simptoma ovih bolesti u "rizičnim" položajima!

U narednim danima očekujemo novi porast temperatura zraka na vrijednosti do 32°C, a nove su oborine (grmljavinsko nevrijeme) moguće narednih dana (5. i 6. kolovoza o.g.).

Vruće i sparno razdoblje u narednim danima još će uvijek pogodovati razvoju kasne pepelnice grožđa u slabije zaštićenim nasadima, naročito na dominantnim vinskim sortama kasnije epohe dozrijevanja, npr. Moslavac ili Šipon, Rajnski rizling, pa čak i na Graševini. Moguć je i razvoj kasne plamenjače na vršnom i starijem lišću.

Kako je započelo dozrijevanje grožđa ranije epohe dozrijevanja vinogradare upozoravamo i na octene mušice (Drosophila suzukii), novog štetnika koji je prisutan u Međimurju od 2011. godine, a izravno utječe na širenje vrlo opasne kisele truleži grožđa! Na položajima i sortama gdje je ova bolest bila dominantan problem u proteklim sezonama preporučujemo u narednim danima započeti postavljanjem plastičnih boca zapremine 250, 500 ili 750 ml na kojima se izbuše simetrično izbušene rupice (promjera 5 mm otprilike 3 cm ispod čepa boce). U boce se ulije jabučni ocat (ili vinski ocat ili vodena otopina kvasca sa dodatkom šećera) do otprilike polovice zapremine. Primjenom ovakvih mamaca djelomično se smanjuje populacija octenih mušica!

U zadnjim mjerama zaštite vinogradarima protiv plamenjače (Plasmopara viticola) preporučujemo zbog kraće karence za vinske sorte 21 dan pripravak Mildicut SC u prosječnoj količini 3-3,5 lit./ha. U posljednjoj smo preporuci protiv plamenjače naglašavali ograničenja fungicida sa sadržajem ditiokarbamata, folpeta ili bakra. Ponovno upozoravamo da je u većini zapadno-europskih vinogradarskih regija primjena bakra u integriranoj proizvodnji grožđa ograničena na najviše 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone, odnosno dopuštene su dvije primjene bakarnih fungicida u prosječnim količinama! Ukoliko iste nisu korištene moguće je pripravku protiv plamenjače Mildicut SC dodati manju količinu nekog pojedinačnog bakarnog fungicida (npr. Neoram WG, Cuprablau-Z, Champion i slično), naročito na vinskim sortama kasne epohe dozrijevanja planirane za kasnije rokove berbe! Karenca bakarnim pripravcima za vinske sorte grožđa u našoj zemlji iznosi 35 dana.

Protiv pepelnice grožđa (Erysiphe necator) preporučujemo korištenje sumpornih fungicida i nekih "botriticida" koji pokazuju postranu djelotvornost na pepelnicu (vidi Tablicu 1.)! Propisana karenca sumpornih fungicida u našoj zemlji za vinske sorte grožđa iznosi 35 dana.

VAŽNO: Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju!

U pravilu struka početkom stadija dozrijevanja grožđa (promjena boje ili "šara") preporučuje obaviti preventivnu zaštitu samo zone grožđa specifičnim pripravcima protiv sive plijesni (Botrytis cinerea) (tzv. botriticidi).

Tablica 1. Kemijska sredstva koja imaju dopuštenje za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea) (botriticidi) u Republici Hrvatskoj:

*karenca je najmanji broj dana koji mora proći od zadnje primjene sredstva za zaštitu bilja do početka berbe (navedeno za vinske sorte grožđa!);

**kombinacija djelatnih tvari fludioksonil & ciprodinil;

***pored sive plijesni (Botrytis) djelatne tvari iz ove skupine djelotvorno suzbijaju i pepelnicu grožđa (Erysiphe)!

Najviše dopuštene količine ostataka kemijskih sredstva za zaštitu bilja (MRL = engl. maximum residue limit) na grožđu u vrijeme berbe su propisane zakonom. Određuju se na temelju brojnih poljskih pokusa u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom, a postavljene MRL vrijednosti ostataka SZB prvenstveno ovise o tome kojoj generaciji ili skupini dotična sredstva pripadaju. Pri njihovoj primjeni uvijek govorimo o karencama, odnosno o razdoblju u danima koje mora proći od zadnje aplikacije sredstva do trenutka ubiranja ili žetve biljnih proizvoda. Naknadni ostaci kemijskih sredstva koje analitičkim metodama možemo dokazati u moštu i vinu su ovisni od koncentracije (količine) korištenog sredstva, razdoblja koje prođe od njegove primjene (prskanja) do berbe grožđa i meteoroloških uvjeta u tom razdoblju. Novija istraživanja ostataka botriticida iz skupine  anilinopirimidina & fenpirola (Pyrus SC, Switch WG) tijekom razdoblja 2002.-2004. godine su pokazala da su njihovi ostaci na grožđu bili najmanji tijekom sušne i vrlo vruće 2003., što samo potvrđuje da su ovi pripravci bolje osjetljivi na visoke temperature i štetno UV zračenje nego na ispiranje oborinama zabilježenim 2002. i 2004. godine. Pritom su ostaci fludioksonila i ciprodinila (Switch) u grožđu bili značajno manji od literaturnih podataka, a ostaci pirimetanila nešto veći od očekivanih vrijednosti. Premda spadaju u istu skupinu anilinopirimidina početna koncentracija ciprodinila (u pripravcima Chorus i Switch) se umanji za polovicu već 12 dana nakon aplikacije, dok je pirimetanilu za isto potrebno čak 57 dana!

Stoga pirimetanil u našoj zemlji ima za vinske sorte grožđa ima novu – "produljenu" karencu (vidi Tablicu 1.) (sada 28 dana, a ranije 21 dan). U Njemačkoj je primjerice iz tih razloga pirimetanil dopušteno u vinogradima koristiti samo jednom tijekom sezone! 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr