Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Usjevi vrlo ranih kupusnjača čija je sadnja obavljena već u drugoj polovici ili krajem mjeseca ožujka o.g., a bili su pokriveni paučinastom folijom, ovih su dana u postupku berbe. Ovogodišnji proljetni mjeseci manje su bili povoljni uzgoj ranih kupusnjača (rani kupus), naročito zbog nedostatka oborina u drugoj polovici ožujka i prve dvije dekade mjeseca travnja (tada je usjeve trebalo navodnjavati kišenjem ili orošavanjem)! Od zadnjeg tjedna mjeseca travnja i tijekom mjeseca svibnja o.g. zabilježen je određeni broj kišnih i ne previše vrućih dana pa su uvjeti za razvoj ranih kupusnjača značajno optimalniji (vidi Tablicu 1.)!

Tablica 1. Količina oborina, prosječna temperatura zraka i zadržavanje vlage na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju tijekom prve polovice mjeseca svibnja o.g.:

Svakako je takve usjeve trebalo u rano proljeće pokrivati paučinastom folijom radi sprečavanja šteta od mogućeg negativnog utjecaja niskih proljetnih temperatura tijekom mjeseca travnja o.g.!

Od početka mjeseca svibnja o.g. bilježimo slabiju aktivnost štetnih gusjenica na poljima ranog kupusa, a očekujemo da s najavljenim porastom temperatura zraka na vrijednosti veće od 23°C nakon 16. svibnja o.g. njihova brojnost i štetnost značajno poraste! U pravilu prije sadnje ranih kupusnjača presadnice preporučujemo potapati u insekticidnu otopinu radi zaštite od prezimljujuće populacije kupusne muhe (Delia), a ista mjera daje kvalitetnu zaštitu od kupusnih buhača (Phyllotreta), lisnih uši (Brevicoryne) i kupusnih stjenica (Eurydema).

U vrijeme formiranja glavica usjevi ranog kupusa, kelja, cvjetače i brokule naročito su osjetljivi na napad gusjenica lisnih sovica (Noctuidae, Mamestra), kupusnih moljaca (Plutella xylostella) i kupusnih bijelaca (Pieris brassioce). Stoga se potrebni redoviti pregledi polja i nakon pojave prvih oštećenja u obliku nepravilno izgriženih lisnih rupa provoditi mjere usmjerene kemijske ili biološke zaštite (vidi Tablice 1., 2. i 3.).

Tablica 1. Neki insekticidi dopušteni za suzbijanje štetnika u različitim vrstama kupusnjača u našoj zemlji:

Tablica 2. Neki insekticidi za suzbijanje štetnika u različitim vrstama kupusnjača u našoj zemlji:

Tablica 3. Neki od insekticida dopuštenih za primjenu a po djelotvornosti učinkovite protiv štetnih gusjenica u nekim kupusnjačama (Pieris, Plutella, Mamestra, Autographa):

*registriran samo za suzbijanje kupusnih bijelaca (Pieris)

Prema rokovima dospijeća i planu berbe ranih kupusnjača birati insekticide koji imaju propisanu kraću karencu, npr. u trajanju do 7 dana.

Ako sjeme i presadnice nisu kontaminirane, a prema iskustvima iz ranijih sezona opasnost od pojave bolesti ranih kupusnjača je značajno manja od usjeva čija sadnja započinje krajem svibnja i tijekom prve dvije dekade mjeseca lipnja, kada gljivične i bakterijske bolesti mogu biti ograničavajući čimbenik uspješne proizvodnje. Stoga vrlo rane kupusnjače u pravilu u polju ne tretiramo radi suzbijanja lisnih bolesti.

Preporuka za preventivno suzbijanje kupusne kile (Plasmodiophora) prije sadnje kupusnjača u ljetnim rokovima (sredinom i tijekom zadnje dekade mjeseca lipnja o.g.)!

Ova bolest se lako prepoznaje u polju ili vrtu po karakterističnim znakovima na korijenu – na podzemnom dijelu biljke nastaju zadebljanja koja su posljedica umnažanja i povećanja volumena stanica korijena. Može biti zahvaćena čitava dužina korijena, formirajući kvrgavu masu iz koje izlaze malobrojni postrani korijenčići. Kasnije ta zadebljanja potamne i raspucaju. Deformirano korijenje ne usvaja vodu s mineralnim ili hranjivim tvarima, te je jače napadnuto sekundarnim uzročnicima truleži ili gnjiloće. Iz biologije uzročnika bolesti znamo da kupusna kila, osim temperature i vlage, zahtjeva kisela tla (ili nižu pH vrijednost). Prema rezultatima istraživanja na kiselim je parcelama (pH = 5,4) čak 85 % biljaka bilo zaraženo kupusnom kilom, dok je pri neutralnoj reakciji (pH = 7,05) samo 3,8 % biljaka pokazivalo simptome bolesti, a pri blago lužnatoj reakciji (pH = 7,71) zaraze nije bilo! Stoga je, uz poštivanje plodoreda i "podrivačke" zahvate na suviše vlažnim poljima, osnovna preventivna i kurativna mjera zaštite protiv kupusne kile popravak pH vrijednosti zemljišta, odnosno kalcizacija ili dodavanje vapnenog materijala. 

Također, više autora je istraživalo i dokazalo uspješno djelovanje gnojiva vapnenog dušika pri suzbijanju kupusne kile u usjevima zelja, cvjetače i brokule. Primjenjuje se u količinama 200-500 kg/ha, ali naknadno se nakon primjene vapnenog dušika ne preporučuje sjetva ili sadnja narednih 14-21 dana. Tržna proizvodnja vapnenog dušika ima stoljetnu tradiciju (još od 1909. godine), te ga trenutno njemačka tvrtka "Alzchem" iz području Bavarske prodaje u granuliranom obliku pod robnom markom "Perlka®".

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr