Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Dana 26. travnja o.g. upućena je preporuka proizvođačima uljne tikve oko moguće primjene herbicida za suzbijanje korova, a meteorološki uvjeti zabilježeni od 3.-15. svibnja o.g. bili su povoljni za djelotvornost zemljišnih ili rezidualnih pripravaka. Tome je pridonijele oborine u količini od 48,2 mm (na lokalitetu Novakovec) do 77,4 mm (na lokalitetu Trnovčak). Na većini polja posijanim u ranijim rokovima krajem mjeseca travnja i početkom svibnja o.g. usjevi uljne tikve su niknuli te razvijaju prvi pravi listovi, a moguće nove oborine uz optimalne dnevne temperature 20-25°C koje očekujemo u narednim danima pogodovat rastu i razvoju usjeva uljnih tikvi i na poljima gdje je sjetva obavljena tijekom mjeseca svibnja o.g.!

Posljednjih nekoliko sezona bile su relativno nepovoljne ra rast i razvoj usjeva uljne tikve. U godinama 2011., 2012., 2013. i 2015. negativno su na prinose utjecale vrlo visoke temperature, štetni UV faktor i suša u osjetljivom razvojnom stadiju oplodnje, te rastu i razvoju plodova, a 2014. velike su količine oborina krajem dozrijevanja i tijekom berbe uvjetovala trulež i propadanje dijela uroda. Protekle 2016. zabilježeno je naglo propadanje lišća uljnih tikvi u svega nekoliko dana tijekom mjeseca srpnja zbog jačeg razvoja pepelnice (Erysiphe) na netretiranim usjevima!

Pokusna iskustva su dokazala da u vrijeme intenzivnog porasta vriježa uljnih tikvi (dužine 30-50 cm), a prije zatvaranja redova, na prinose pozitivno utječu mjere zaštite od biljnih bolesti (plamenjače, pepelnice), te primjena biljnih stimulatora (bio-gnojiva).

Među gljivičnim bolestima najčešće su na uljnim tikvama pepelnica (Erysiphe cichoracearum, Sphaerotheca fuliginea), plamenjača (Pseudoperonospora cubensis), fuzarijsko venuće biljaka (Fusarium oxysporum), antraknoza (Glomerella lagenarium) i neke virusne bolesti koje prenose lisne uši! U Međimurju se gotovo svake godine u drugom dijelu vegetacije uljnih tikvi jače razvija pepelnica. Prepoznaje se po pepeljasto-bijeloj prevlaci na gornjoj strani lišća, a jače napadnuto tkivo prijevremeno požuti i suši se. Dominantna je stoga jer meteorološki uvjeti tijekom toplih i sparnih ljetnih dana jako pogoduju razvoju pepelnice (uz optimalne temperature 20° do 27°C, te prosječnu vlažnost zraka barem 50 %). Naprotiv, plamenjača tikvenjača se razvija kada u usjevu bilježimo veći broj vlažnih sati, jer je zadržavanje vlage pri optimalnim dnevnim temperaturama 20° do 25°C, uz tople ali vrlo vlažne noći (15° do 20° vlaga zraka barem 6 sati 100 %), neophodno za pojavu prvih simptoma i jači naknadni razvoj bolesti. Plamenjača se prepoznaje na najmlađem lišću gdje se s gornje strane između lisnih žila pojavljuju žute pjege koje naknadno odumiru. Neka istraživanja potvrđuju da samo jedna primjena fungicida neposredno prije nego vriježe "zatvaraju" šire razmake između redova povećava prinos koštica u mjeri da pokriva troškove aplikacije i donosi određeni višak vrijednosti, ali većina proizvođača ne suzbija ove spomenute bolesti uljnih tikvi. Zajedno s fungicidima (vidi Tablicu 1.) mogu se koristiti i folijarna hranjiva (bio-gnojiva) s mikro-elementima za bolju oplodnju i kvalitetnije sjemenke.

Tablica 1. Neka sredstva za zaštitu tikvi (tikvica, tikvenjača) od štetnih organizama u našoj zemlji:

*VAŽNO: Uredbom Europske komisije od 24.5. 2013. godine insekticidima na osnovi tiametoksama (Actara WG) i imidakloprida (Confidor, Boxer, Rapid, Congo, Dali i Kohinor 200 SL ) je zabranjena folijarna primjena voćaka prije i tijekom cvatnje zbog zaštite oprašivača (pčela medarica, bumbara i solitarnih pčela)! Do zabrane su dovele spoznaje o mogućim negativnim posljedicama za pčelinje zajednice od ostataka neonikotinoida (npr. tiametoksam, imidakloprid) u gutacijskoj tekućini i peludu tretiranih biljaka!

Također, nakon nicanja uljnih tikva mogu se protiv travnih korova (npr. protiv kostrve – Echinochloa crus galli) koristiti još pripravci Leopard 5 EC u količini 1-1,25 lit./ha ili Focus Ultra EC u količini 1,5 lit./ha.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr