Obavijest proizvođačima graha 20.06.2017.

20. lipnja 2017.0

Od štetnika na grahu mogu se javiti lisne uši (Aphididae ), tripsi, pipe, i u vrućim ljetima pojava grinja za čije suzbijanje nema registriranih pripravaka na grahu. Kod  proizvodnje graha, grahov žižak (Acanthoscelides obtectus) predstavlja problem kod skladištenja, a u polju je tretiranje rijetko potrebno vršiti (kritična brojka 5 jaja po mahuni, nema ni registriranih sredstava).

Zaštita insekticidima je potrebna tek nakon obavljenog pregleda i utvrđene veće pojava štetnika.

U tablici 1. su navedena sredstva koja imaju dozvolu u RH za suzbijanje nekih štetnika na grahu.

Tablica 1.

Aktivna tvar

Naziv preparata

Namjena

Doza

Karenca

 

 

Alfa-cipermetrin

 

 

Fastac EC

Lisne uši

Štitasti moljci

Sovice

Prugasta pipa

 

 

 

125-300ml/ha

 

 

7

Lambda-cihalotrin

Kaiso

 

 

Cyclone

Lisne uši

 

Prugasta pipa

Lisne uši

0,15-0,30 l/ha

 

 

0,1-0,15 l/ha

3

 

 

25

 

Deltametrin

Decis 100 EC

 

Rotor Super

 

 

 

Decis 2,5 EC

Lisne uši

Kukuruzna sovica

 

Lisne uši

Duhanov trips

Kukuruzni moljac

Prugaste pipe

0,075-0,125 l/ha

 

300-500ml/ha

 

 

 

0,3-0,5L/ha

 

 

 

 

7

Imidakloprid

Dali

Crne repina uš

0,25-0,5 L7ha

14

 

Najčešće bolesti koje se mogu javiti na grahu su: bakterijske pjegavosti (Pseudomonas syringae, Xanthomonas. spp) vlažne pjege na listovima i plodovima, hrđe (Uromyces appendiculatus), smeđi jastučići na naličju lista, smeđa pjegavost graha (Colletotrichum lindemuthianuim), tamnosmeđe ovalne pjege na svim nadzemnim dijelovima biljke, bijela trulež (Sclerotinia sclerotiorum), obično kod guščih sklopovova, bijeli micelij na donjim dijelovima biljke.

Najčešći uzročnik žućenja i sušenja osim nedostatka vlage su fuzarijsko venuće (Fusarium solani) te nekroza korjenova vrata (Rhizoctonia solani), za njihovo suzbijanje nema registriranih fungicida, jedina preventiva je pridržavanje plodoreda.

U tablici 2 . navedeni su fungicidi koji imaju za suzbijanje graha.

Tablica 2.

Aktivna tvar

Naziv preparata

Namjena

Doza

Karenca

Bakreni hidroksid

Champion

 

Champion WG 50

Bakterijska pjegavost

 

0,5 %

 

28

 

 

 

 

Bakreni oksiklorid

 

 

 

Neoram WG

 

 

Antraknoze

Hrđe

Palež

Bakterioze

 

 

0,15-0,2 %

Tretirati kada nastupe uvjeti pogodni za razvoj bolesti, a najkasnije u fazi rasta plodova

 

 

 

5

Pirimetanil

Pyrus 400 SC

Siva plijesan

1,5 l/ha

14

Piraklostrobin

Boksalid

 

Signum

Siva plijesan Hrđa

 

1 kg/ha

 

21

Ciprodinil

Fludioksonil

Switch 62,5 WG

Bijela trulež

Siva plijesan

 

60-100g/100l vode

 

28

 

Azoksistrobin

 

Tazer

Antraknoze

Hrđe

Palež

 

 

1 l/ha

 

7

 

Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijenite sukladno uputi proizvođača i dozvolama prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu. Ambalažu SZB zbrinuti na propisani način te voditi evidencijsku listu o uporabi sredstava za zaštitu bilja i to prema: Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida-NN 142/12 i Zakonu o održivoj uporabi pesticida-NN 14/14.

                                                                               Jadranka Berić, dipl.ing. zaštite bilja
e-mail: Jadranka.Beric@savjetodavna

Pripremi za ispis