Obavijest proizvođačima graha 20.06.2017.
Od štetnika na grahu mogu se javiti lisne uši (Aphididae ), tripsi, pipe, i u vrućim ljetima pojava grinja za čije suzbijanje nema registriranih pripravaka na grahu. Kod proizvodnje graha, grahov žižak (Acanthoscelides obtectus) predstavlja problem kod skladištenja, a u polju je tretiranje rijetko potrebno vršiti (kritična brojka 5 jaja po mahuni, nema ni registriranih sredstava).
Zaštita insekticidima je potrebna tek nakon obavljenog pregleda i utvrđene veće pojava štetnika.
U tablici 1. su navedena sredstva koja imaju dozvolu u RH za suzbijanje nekih štetnika na grahu.
Tablica 1.
Aktivna tvar |
Naziv preparata |
Namjena |
Doza |
Karenca |
Alfa-cipermetrin |
Fastac EC |
Lisne uši Štitasti moljci Sovice Prugasta pipa
|
125-300ml/ha |
7 |
Lambda-cihalotrin |
Kaiso
Cyclone |
Lisne uši
Prugasta pipa Lisne uši |
0,15-0,30 l/ha
0,1-0,15 l/ha |
3
25 |
Deltametrin |
Decis 100 EC
Rotor Super
Decis 2,5 EC |
Lisne uši Kukuruzna sovica
Lisne uši Duhanov trips Kukuruzni moljac Prugaste pipe |
0,075-0,125 l/ha
300-500ml/ha
0,3-0,5L/ha |
7 |
Imidakloprid |
Dali |
Crne repina uš |
0,25-0,5 L7ha |
14 |
Najčešće bolesti koje se mogu javiti na grahu su: bakterijske pjegavosti (Pseudomonas syringae, Xanthomonas. spp) vlažne pjege na listovima i plodovima, hrđe (Uromyces appendiculatus), smeđi jastučići na naličju lista, smeđa pjegavost graha (Colletotrichum lindemuthianuim), tamnosmeđe ovalne pjege na svim nadzemnim dijelovima biljke, bijela trulež (Sclerotinia sclerotiorum), obično kod guščih sklopovova, bijeli micelij na donjim dijelovima biljke.
Najčešći uzročnik žućenja i sušenja osim nedostatka vlage su fuzarijsko venuće (Fusarium solani) te nekroza korjenova vrata (Rhizoctonia solani), za njihovo suzbijanje nema registriranih fungicida, jedina preventiva je pridržavanje plodoreda.
U tablici 2 . navedeni su fungicidi koji imaju za suzbijanje graha.
Tablica 2.
Aktivna tvar |
Naziv preparata |
Namjena |
Doza |
Karenca |
Bakreni hidroksid |
Champion
Champion WG 50 |
Bakterijska pjegavost |
0,5 % |
28
|
Bakreni oksiklorid |
Neoram WG |
Antraknoze Hrđe Palež Bakterioze |
0,15-0,2 % Tretirati kada nastupe uvjeti pogodni za razvoj bolesti, a najkasnije u fazi rasta plodova |
5 |
Pirimetanil |
Pyrus 400 SC |
Siva plijesan |
1,5 l/ha |
14 |
Piraklostrobin Boksalid |
Signum |
Siva plijesan Hrđa |
1 kg/ha |
21 |
Ciprodinil Fludioksonil |
Switch 62,5 WG |
Bijela trulež Siva plijesan |
60-100g/100l vode |
28 |
Azoksistrobin |
Tazer |
Antraknoze Hrđe Palež
|
1 l/ha |
7 |
Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijenite sukladno uputi proizvođača i dozvolama prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu. Ambalažu SZB zbrinuti na propisani način te voditi evidencijsku listu o uporabi sredstava za zaštitu bilja i to prema: Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida-NN 142/12 i Zakonu o održivoj uporabi pesticida-NN 14/14.
Jadranka Berić, dipl.ing. zaštite bilja
e-mail: Jadranka.Beric@savjetodavna
0 comments
Write a comment