Lovor višnja
Cvjetovi su sitni, bijele boje, skupljeni u 15 cm dugi grozdasti cvat. Cvatu u travnju i svibnju. Plodovi su okrugli, crne boje i pojavljuju se u jesen. Listovi ovog grma nalik su listovima lovora, a plodovi podsjećaju na višnje. Zbog te dvije sličnosti je ova biljka dobila naziv lovor višnja.
Nije osjetljiva na položaj, odgovara joj i sunčano i sjenovito mjesto, ali ipak bolje uspijeva na sunčanom položaju. Odgovara joj vlažno i dobro drenirano tlo. Dobro tolerira onečišćenje okoliša pa je prikladna za gradsku okolinu. Otporna je na niske temperature i dobro podnosi rezidbu, pa je stoga dobar izbor za živu ogradu.
Da bi lovor višnja formirala lijepu gustu živicu, najbolje ju je saditi na razmak od 30 do 40 cm. Željena gustoća živice postiže se orezivanjem mladih biljaka u širinu i u visinu, u ožujku i lipnju. Kada živica dosegne željenu visinu, njezin oblik održavat će se redovitom rezidbom dva puta godišnje, u svibnju poslije cvatnje i u rujnu. Zbog redovnog orezivanja, na formiranoj živici, neće se pojavljivati cvjetovi.
Ako lovor višnja raste pojedinačno kao ukrasni grm, potrebno je u rano proljeće prikratiti grane koje strše, jer one narušavaju oblik grma. Mlade grane, koje su bliže korijenu, skraćuju se za polovicu dužine, da bi se razgranalo podnožje grma koje često ogoli. Svakih, otprilike, pet godina prorijedi se središte grma kako bi se prozračila unutrašnjost i stvorio prostor za rast i razvoj novih mladih grana.
Razmnožava se najčešće reznicama, a one mogu biti zelene, poludrvenaste i drvenaste. Najbolji rezultati postižu se poludrvenastim reznicama. To su jednogodišnji izboji koji su pri vrhu još uvijek zeleni ,a pri bazi odrvenjeli. Poludrvenaste reznice uzimaju se od sredine ljeta do jeseni. Dužina reznica može biti od 7,5 do 15 cm. Najbolje ih je uzimati u jutarnjim satima, prije nego što nastupe visoke temperature. Važno ih je što prije staviti u supstrat, da se ne bi oštetile zbog visokih temperatura. Kao supstrat može se koristiti mješavina treseta i riječnog pijeska ili gotov supstrat za ukorjenjivanje. Da bi se reznice bolje ukorijenile, preporuča se umočiti ih u praškasti hormon za ukorjenjivanje.
I za kraj treba napomenuti da su svi dijelovi biljke otrovni. Njezinim trovanjem dolazi do povraćanja, lupanja srca, gušenja i smrti koja može nastupiti u roku jednog sata.
Autorica teksta: Marina Hadrović, mag. ing. agr.,
Podružnica Savjetodavne službe Zagrebačke županije, Sv. Ivan Zelina
0 comments
Write a comment