Obavijest proizvođačima graha i mahuna! 04.06.2018.

Na području Bjelovarsko-bilogorske županije osim proizvođača graha na većim površinama, imamo i proizvodnju mahuna na nešto većim površinama. Za obje vrste moguća je pojava bolesti osobito za promjenjivog vremena.

Najčešće bolesti koje se mogu javiti na grahu i mahunama su: bakterijske pjegavosti (Pseudomonas syringae p.v. phaseolica, Xanthomonas campestris p.v. phaseol) vlažne pjege na listovima i plodovima. Na tim pjegama se za vrijeme vlažnog vremena javlja eksudat bakterija;

Hrđe (Uromyces appendiculatus), smeđi jastučići na naličju lista;

Smeđa pjegavost graha ili antraknoza (Colletotrichum lindemuthianuim), tamnosmeđe ovalne pjege na svim nadzemnim dijelovima biljke;

Bijela trulež (Sclerotinia sclerotiorum), obično kod gušćih sklopovova, bijeli micelij na donjim dijelovima biljke.

Najčešći uzročnik žućenja i sušenja osim nedostatka vlage su fuzarijsko venuće (Fusarium solani) te nekroza korjenova vrata (Rhizoctonia solani), za njihovo suzbijanje nema registriranih fungicida, jedina preventiva je pridržavanje plodoreda.

Osim gljivičnih bolesti vrlo česta pojava je i palež lista uzrokovana visokim temperaturama. Obično na dijelovima lista imamo sušenje bez ikakve pojave plodnih tijela gljive. Takve biljke najbolje je portretirati nekim od biostimulatora.

U tablici 2. navedeni su fungicidi koji imaju za suzbijanje graha.

Tablica 2.

Aktivna tvar

Naziv preparata

Namjena

Doza

Karenca

Bakreni hidroksid

Champion

 

Champion WG 50

Bakterijska pjegavost

 

0,5 %

 

28

 

 

 

Bakreni oksiklorid

 

 

Neoram WG

 

Antraknoze

Hrđe

Palež

Bakterioze

0,15-0,2 %

Tretirati kada nastupe uvjeti pogodni za razvoj bolesti, a najkasnije u fazi rasta plodova

 

 

 

5

Pirimetanil

Pyrus 400 SC

Siva plijesan

1,5 l/ha

14

Piraklostrobin

Boksalid

 

Signum

Siva plijesan, hrđa

 

1 kg/ha

 

21

Ciprodinil

Fludioksonil

Switch 62,5 WG

Bijela trulež

Siva plijesan

 

60-100g/100l vode

 

28

 

Azoksistrobin

 

Tazer

Ortiva

Zakeo 250 SC

Zaftra  AZT 250 SC

Antraknoze

Hrđe

Palež

 

 

1 l/ha

 

 

7

 

Od štetnika na grahu i mahunama najčešće se javljaju lisne uši (Aphididae ) te tripsi, rijeđe pipe, no u posljednjih nekoliko godina kada vladaju visoke temperature  imamo često  pojavu grinja za čije suzbijanje nema registriranih pripravaka na grahu. Kod  proizvodnje graha,  grahov žižak (Acanthoscelides obtectus) predstavlja problem kod skladištenja, a u polju je tretiranje rijetko potrebno vršiti (kritična brojka 5 jaja po mahuni, nema ni registriranih sredstava).

Zaštita insekticidima je potrebna tek nakon obavljenog pregleda i utvrđene veće pojave štetnika.

U tablici 1. su navedena sredstva koja imaju dozvolu u RH za suzbijanje nekih štetnika na grahu, grahu na otvorenom, grah mahunar, ovisno o dozvoli.

Tablica 1.

Aktivna tvar

Naziv preparata

Namjena

Doza

Karenca

 

 

Alfa-cipermetrin

 

 

Fastac EC

Lisne uši

Štitasti moljci

Sovice

Prugasta pipa

 

 

125-300ml/ha

 

 

7

Lambda-cihalotrin

Kaiso

 

 

Cyclone

Karate zeon

Lisne uši

 

Prugasta pipa

Lisne uši

Insekti koji grizu

0,15-0,30 l/ha

 

 

0,1-0,15 l/ha

3

 

 

25

7

 

 

 

 

Deltametrin

 

 

 

Decis 100 EC

 

Rotor Super

 

Decis 2,5 EC

 

Scatto

Rotor super

Lisne uši

Kukuruzna sovica

 

Lisne uši

Duhanov trips

Kukuruzni moljac

Prugaste pipe

L usi ,sovice

0,075-0,125 l/ha

 

300-500ml/ha

 

 

 

0,3-0,5L/ha

 

 

 

 

 

7

 

Imidakloprid*

Dali

Boxser 200 SL

Confidor 200 SL

Kohinor 200 SL

 

Crne repina uš

 

0,25-0,5 L7ha

 

14

Tiakloprid

Calypso SC480

Lisne uši

Ovisno o visini biljke

7

Pirimikarb

Pirimor

Lisne uši

40-60g/100l

14

Emamektin benzoat

Affirm

sovice

1,5kg/ha

3

Azadiraktin**

Neemazal-T/S

      „

2-3 l/ha

3

**Dozvola u ekološkoj zaštiti.
*Dozvoljeno tretiranje iza cvatnje i leta pčela

 

Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijenite sukladno uputi proizvođača i dozvolama prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu. Ambalažu SZB zbrinuti na propisani način te voditi evidencijsku listu o uporabi sredstava za zaštitu bilja i to prema: Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida-NN 142/12 i Zakonu o održivoj uporabi pesticida-NN 14/14.

Jadranka Berić  dipl .ing. zaštite bilja
E-mail: Jadranka.Beric@savjetodavna

Pripremi za ispis