Priprema tla i sjetva šećerne repe
Mala količina oborina i iznadprosječne temperature, koje su obilježile ovu zimu, ograničile su količinu vode koja se tijekom zimskog perioda trebala akumulirati u tlu. Kako bi se spriječilo dodatno isparavanje akumulirane vode potrebno je početkom proljeća, čim to vremenski uvjeti dopuste, početi sa zatvaranjem zimske brazde te pripremom tla za sjetvu šećerne repe.
Zavlačenje zimske brazde
Za ovu operaciju preporuča se koristiti drljaču uz dodatak raznih improviziranih ravnjača, drvenih i metalnih. Najčešća greška pri zatvaranju brazde događa se kad se koriste klasične tanjurače koje rade na većoj dubini od potrebnih tri do pet centimetara.
Pri zatvaranju zimske brazde mora se voditi računa da se ne ulazi u polje ako je prevlažno kako bi se izbjeglo sabijanje tla što je vrlo štetno za repu. Također, mora se paziti da se na vrijeme započne taj posao jer se sa svakim danom kašnjenja gubi vlaga iz sjetvenog sloja.
Isto tako treba voditi računa da se ne zadire duboko u oranični sloj kako bi se sačuvalo dovoljno vlage za nicanje šećerne repe. Izuzetno je važno da u proljeće ima dovoljno vlage za ujednačeno nicanje šećerne repe.
Zatvaranje zimske brazde drljanjem je jedina operacija kojom se ravna površina tla, stoga je sastavni dio drljače daska ili greda. Da bi se ravnanje površine tla obavilo kvalitetno, nužno je na parceli odabrati najbolji kut kretanja drljače s obzirom na pravac oranja.
Slika 2. Zatvaranje zimske brazde
Priprema tla za sjetvu šećerne repe
Obzirom da je šećerna repa je okopavinska biljka priprema sjetvenog sloja za sjetvu šećerne repe je vrlo važna za uspješnu proizvodnju. Osnovni cilj je da se stvore jednaki uvjeti za svako posijano sjeme i da se omogući brzo i ujednačeno nicanje. Produžavanjem vremena nicanja i početnog porasta povećava se rizik od propadanja većeg broja biljaka, stvaranja pokorice, napada štetnika i bolesti. Za šećernu repu potrebno je pripremiti rastresit i usitnjen sloj tla, debljine 2-3 cm. Nadalje, potrebno je pripremiti nešto zbijeniji sloj u zoni polaganja sjemena, 2-4 cm, i ponovo rastresit sloj, na većoj dubini, u zoni porasta korijenovog sustava.
Uvjet dobre površinske pripreme je kvalitetna osnovna obrada, odnosno kvalitetno oranje i ne bi se smjeli dovesti u situaciju da predsjetvenom pripremom tla popravljamo lošu osnovnu obradu. Tlo namijenjeno proizvodnji šećerne repe mora u zimu ući dovoljno poravnato, što znači da razlika između vrha brazde (greben) i dna brazde (depresija) ne bi treba biti veća od 5-10 cm. Ne smije se tlo ni suviše usitniti jer tada postoji velika opasnost da pod utjecajem mraza i oborina dođe do daljnjeg usitnjavanja i sabijanja tla te kvarenja strukture površinskog sloja. Površina bi trebala izgledati kao gruba priprema za sjetvu pšenice.
Dva su osnovna razloga zašto ne bi smjela površina za sjetvu repe ući u zimu sa grubom brazdom, razorima i sl. Prvi razlog je što takvo tlo, da bi ga pripremili za sjetvu, iziskuje nekoliko prohoda sjetvospremačem više. Tada je gubitak vlage neizbježan, a jedan od osnovnih ciljeva je da se klijanje i nicanje osigura iz zimske vlage, a ne da dođe do situacije u kojoj nakon sjetve čekamo kišu da nam repa nikne. Isto tako dolazi do nepotrebnog gaženja i sabijanja tla, u površinskom sloju, dolazi do prekomjernog usitnjavanja čestica tla koje se pretvaraju u prah i takvo tlo je sklono pokorici koju uzrokuje i slaba kiša. Drugi razlog zbog kojeg treba nastojati na djelomičnoj pripremi u predzimskom periodu je da se osigura ravnomjerno djelovanje temperatura i oborina tijekom zime na čitavoj površini tla. U slučaju kad tijekom zime ostane gruba brazda u proljeće kada zavlačimo brazdu, s grebena brazde skidamo izmrzli dio i premještamo ga u depresiju. Na ovaj način u depresiji sa stvara suviše debeo rastresit sloj izmrzlog tla (suh), a na mjestima gdje su bili grebeni ostaje zbijena, vlažna, neizmrznuta površina. Nicanje i početni rast biljaka na tako pripremljenom tlu je vrlo neujednačen.
Priprema posteljice za sjetvu šećerne repe
Cilj predsjetvene pripreme je stvoriti iste optimalne uvjete i omogućiti brzo i ujednačeno nicanje za svako posijano sjeme. Potrebno je stvoriti rastresit usitnjen sloj tla (pokrivač) 2-3 cm iznad sjemena, zatim zbijeniji sloj u zoni polaganja sjemena 3-4 cm i ponovo rastresit sloj na većoj dubino u zoni porasta korjenovog sistema . Vrlo često se događa da se sjetveni sloj preduboko pripremi što nije dobro. Od strojeva za predsjetvenu pripremu traži se precizno namještanje dubine rada, te stalno održavanje zahtijevane dubine rada, stvaranje sitno mrvičaste strukture do dubine polaganja sjemena pri čemu se sitno mrvičasti agregati tla ostavljaju na površini kako ne bi došlo do stvaranja pokorice, a dio tla oko sjemena treba sabiti da se uspostavi kapilaritet i omogući sjemenu klijanje i nicanje.
Donji kompaktan sloj osigurava sjemenu vlagu za klijanje, a finiji rahli pokrivač opskrbit će ga zrakom pa će imati povoljne uvjete za klijanje i nicanje. Ukoliko je sjetvena površina nakon zatvaranja zimske brazde ravna biti će dovaljan samo jedan prohod sjetvospremača. Predsjetvenu pripremu treba obaviti sjetvospremačom. To je stroj koji nam omogućava da stvorimo posteljicu na željenu dubinu tako da je svaka sjemenka posijana na istu dubinu i to nam omogućuje ravnomjerno i ujednačeno nicanje jer znamo da će nam dobar sklop osigurati dobar prinos repe.
Slika 3. Utjecaj pripreme sjetvenog sloja na nicanje usjeva
Sjetva šećerne repe
Sortiment
Izboru sorte treba posvetiti maksimalnu pozornost jer je to jedan od uvjeta za realiziranje visokih priroda.
Idealna sorta šećerne repe morala bi imati visok genetski potencijal rodnosti, rano dozrijevati, biti otporna prema bolestima i štetnicima, te visoke tehnološke vrijednosti u preradi.
Vrijeme sjetve
Slika 4. Sjetva šećerne repe
Vrijeme sjetve je vrlo važan čimbenik u proizvodnji šećerne repe. Zbog vrlo promjenjivih vremenskih prilika u rano proljeće teško je govoriti o kalendarskom optimalnom roku sjetve. Zato sa sjetvom treba započeti onda kada se na dubini tla od 5 cm barem tri dana ustali temperatura iznad 6°C.
Rana sjetva ima velike prednosti pred kasnom. Računa se da se sa svakim danom zakašnjele sjetve prirod korijena smanjuje za najmanje 2 mtc/ha.
Ne treba sijati ni prerano jer postoji velika mogućnost proljetnih mrazeva koji može pričiniti velike štete na usjevu ukoliko je šećerna repa nikla. Za naše proizvodno područje ne preporuča se sijati prije 10.ožujka .
Gustoća sklopa
Optimalni sklop u vađenju šećerne repe bi bio 100.000 – 110.000 biljaka po hektaru. Potrebno je voditi računa o klijavosti sjemena šećerne repe i sukladno tome o sjetvenoj normi.
Dubina sjetve
Slika 5. Sjetva šećerne repe
Budući da sjeme šećerne repe ima malo rezervnih hraniva optimalna dubina sjetve je do 3 cm. Kod ranije sjetve i na težim tlima ona može biti 2 cm, a kasniji rokovi sjetve i na lakšim tlima 3 cm.
Tlo za sjetvu mora biti pripremljeno tako da je sjeme prilikom sjetve položeno na učvršćeni horizont za sjetvu (posteljicu) s 3 cm debelim, ne previše usitnjenim pokrovnim slojem zemlje. Ako je gornji sloj previše fino usitnjen, tada su mogućnosti stvaranja pokorice puno veće.
Na pjeskovitim tlima sijačica će dublje potonuti, dok na težim tlima neće. Stoga je bitno da dubinu sjetve prilagodimo tlu na kojem izvodimo sjetvu.
Najvažnije je da sjeme bude položeno na vlažnu posteljicu, odnosno da ne isušimo sjetveni sloj predsjetvenom pripremom.
Luka Jović, dipl. ing. agr.
0 comments
Write a comment