Ratarstvo, Savjet

Svi proizvođači pšenice vrlo dobro znaju da na konačnu otkupnu cijenu, zadnjih nekoliko godina, osim primjesa, vlage i hektolitarske mase, postotni sadržaj proteina također utječe kako na samu cijenu  tako onda i na konačne ekonomske rezultate, naravno u korelaciji s prinosom i uloženim materijalnim sredstvima koje čine svi inputi u proizvodnji naše važne krušarice.

Ostvariti zadovoljavajući sadržaj proteina, mjerljiv u vrijeme žetve, nešto je o čemu treba voditi brigu tijekom cijele vegetacije, ali i prije toga ciljanim izborom sorte. Osim sorte utjecaj na ovu komponentu imat će i sama plodnost tla (više ili manje humusa), raspored i količina oborina pogotovo u zadnjim fazama razvoja i rasta, zdravstveno stanje samog usjeva, a najviše dinamika, raspored i količina dodanih dušičnih gnojiva.

Upravo ovo zadnje je vrlo zahtjevno i vrlo kompleksno, naime dušik kao element kad dođe u tlo izuzetno je mobilan, laički rečeno u kombinaciji s vodom on je usvojiv, a svaki dodani višak lako isperiv, trajno izgubljen i neiskoristiv. Dušik nije moguće dodati kroz jedan obrok, iako postoje novi kemijski oblici ovoga gnojiva i za ovakvu namjenu, u praksi zbog cijene koštanja još nisu saživjeli. Dakle, dušik moramo dodati u više navrata, paziti da ne pretjeramo, a da biljka bude stalno opskrbljena dovoljnim sadržajem istoga u tkivu lista.

Na jednu stvar često zaboravljamo: Nakon cvatnje pšenice funkcija i moć korijena u stalnom je i rapidnom opadanju, samim time opskrba potencijalnim dušikom koji potječe iz tla je umanjena. Što je tlo u ovoj fazi više suho, to je usvajanje ovog elementa  iz tla još upitnije.

Bez obzira na izrečeno u ovome trenutku i do ove faze rasta što smo proveli za naš potencijalni urod po pitanju gnojidbe, učinili smo, no ipak na utjecaj i sadržaj proteina u zrnu pšenice još uvijek možemo imati i značajan i ekonomski isplativ učinak.

Što, kada, kako i na koji način pokušat ću prezentirani u nekoliko koraka:

• Obzirom na ranije navedeno jedino na što možemo brzo, konkretno i sigurno utjecati, a da dušik dospije u biljku jest aplikacija istoga na način da ga se direktno nanese na zdravi list
• Vrijeme zadnje primjene je sam kraj cvatnje ili rani početak mliječne zriobe
• Način aplikacije je visoko-koncentrirana otopina dušičnog gnojiva prskanjem ili korištenje svima dobro poznate UREE – rasipačima širom, dobro ste pročitali UREA širom

I jednu i drugu varijantu ispitali smo u stručnim pokusima kroz dvije  godine istraživanja na nekoliko različitih sorata,  a dobiveni rezultati (analize prosjeka) izgledali su ovako:

Sorte pšenice i rezultati istraživanja prikazani su u prezentaciji: Umag 2019 UAN UREA – prezentacija

Nekoliko napomena iz prakse:

• Tretman Uan-om radili smo u omjeru sa vodom 1:2 (100 l Uan-a + 200 l vode) isključivo po pojavi rose, noćni ili večernji tretman – nikako ne na suhi list, u suprotnom može doći do slabije ili jače defolijacije listova i kontra efekata ovakvog tretmana
• Tretman UREA-om tijekom dana, suprotno prethodnom, na suhi list, pri čemu dušik iz UREE zbog svoje kemijske strukture hlapi a u takvom plinovitom stanju zaustavlja ga i usvaja zdravi zeleni list

Zaključak:

• Statistički značajnog utjecaja na prinos i hektolitarsku masu nema
• U ovim količinama svaka varijanta utjecala je prosječno na povišenje postotnog udjela prinosa s rezultatom koji je bio dostatan za jedan viši otkupni i cjenovni razred pšenice
• Obzirom na model i propisani kodeks otkupa pšenice, ovakva agrotehnička mjera definitivno je i ekonomski bila opravdana

Hoćete li se upuštati i tehnološki primjenjivati ovu agrotehničku mjeru, kao i općenito kompletnu tehnologiju uzgoja ove kulture kroz cijelu vegetaciju, na izbor prepuštam Vama, jer kao što sam rekao tehnologija, princip i metoda primjene ovog jednog segmenta u tehnologiji proizvodnje pšenice je vrlo kompleksna, no sa stručne i znanstvene strane opet objašnjiva i prilično jednostavna.

U svakom slučaju ne zaboravite i zaštiti svoj usjev, sve ovo bez zdravog zelenog lista i pjevica na klasu pšenice nema smisla. Cvatnja je pred vratima, a početak ove faze kažu da je zadnji i najpogodniji trenutak kojim mi osobno utječemo na zdravstveno stanje biljke, ako ono već nije ugroženo.

Tretman pšenice noću

Dobru žetvu Vam želim !

Siniša Hrgović, dipl. ing. agr.