Obavijest tržnim proizvođačima krumpira

Kako od početka kalendarske 2020. godine bilježimo manje mjesečne količine oborina od očekivanih prosjeka, već od druge polovice mjeseca ožujka je započela ranija sadnja krumpira, koja je gotovo na svim poljima završila već prvog tjedna mjeseca travnja. Većina je usjeva krumpira započela nicanjem krajem druge dekade mjeseca travnja (zabilježeno 18.4. 2020. u okolici Čakovca), te je najvećim dijelom “izbjegla” niske temperature koje smo u više navrata bilježili u prvoj polovici proteklog mjeseca!

 

U prvih 30-ak dana nakon nicanja krumpira (od 18.4. do 20.5. 2020.) na području Belice smo zabilježili samo 64,6 mm kiše (premda smo očekivali 10-ak mm u posljednja 24 sata je zabilježeno samo 1,4 mm)! U takvim je uvjetima značajno manja opasnost od rane pojave krumpirove plijesni ili plamenjače (Phytophthora infestans) (kao primjerice protekle 2019.), a prognozni modeli ukazuju na početne uvjete za razvoj koncentrične pjegavosti (Alternaria solani), naročito na osjetljivim sortama krumpira! Budući smo u prvih mjesec dana od nicanja krumpira bilježili česte promjene niskih noćnih i visokih dnevnih temperatura (na području Belice od 2,2° do 26,3°C), uz učestali južni i sjeverni vjetar, ponovno su dojavljene prve neželjene promjene na cimi primijećene u obliku nežive pjegavosti (paleži). Također, oborine koje su padale u danima 29. travnja do 5. svibnja 2020. pogodovale su naknadnim fito-toksičnim promjenama zbog primjene zemljišnih herbicida (klomazon, metribuzin, flukloridon) (isto je još naglašenije ako se nakon nicanja na osjetljivim sortama krumpira primjenjuju bentazon/metribuzin)!

 

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za početni razvoj bolesti krumpira tijekom prve dvije dekade mjeseca svibnja 2020. godine na lokalitetima središnjeg dijela, te uz riječne doline u Međimurju:

Mjerni lokalitet Ukupno oborina (mm)

1.-20.5. 2020.

Vlaženje lišća (min)

1.-20.5. (6.00 h) 2020.

Prosječna temperatura zraka za 1.-20.5. 2020.
Belica 36,2 mm 2.130 minuta 14,50°C
Mursko Središće 35,6 mm 8.790 minuta 14,35°C
Novakovec 31,2 mm 3.420 minuta 14,58°C
Sveti Juraj u Trnju 34,8 mm 2.810 minuta 14,54°C
Donja Dubrava 29,0 mm 4.915 minuta 14,87°C

U višegodišnjim prosjecima tijekom svibnja u Međimurju očekujemo 73,7 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,3°C!

VAŽNO: U uvjetima suhog proljeća (naročito tijekom mjeseca svibnja) obično prve usmjerene zaštite usjeva krumpira određuje pojava ličinki prezimljujuće generacije krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata)! Prvu pojavu ličinki krumpirove zlatice na krumpirištima uzgajanim iz dvogodišnjeg (farmerskog) sjemena primjećujemo proteklih nekoliko dana, dok brojniju pojavu ličinki prezimljujuće generacije na krumpirištima iz deklariranog sjemena očekujemo sredinom zadnje dekade mjeseca svibnja (25.5.)!

Projektom istraživanja osjetljivosti krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine u kontinentalnom dijelu Hrvatske potvrđena je rezistentnost (otpornost) ovog štetnika na veći broj različitih skupina insekticida (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr). Nešto bolja učinkovitost očekuje se primjenom pripravaka iz skupine neonikotinoida, zatim skupine diamida, semikarbazona i spinosina . Dobro je kombinirati navedene skupine insekticida! Primjerice, premda je potvrđena rezistentnost na većinu sintetskih piretroida, gotova tvornička mješavina lambda-cihalotrina sa klorantraniliprolom bila je protekle 2019. sezone u Međimurju vrlo učinkovita pri suzbijanju krumpirove zlatice!

 

Tijekom jučerašnjeg dana u krumpiru u okolici Čakovca su primijećeni odrasli oblici zelena štitasta stjenica (Nezara viridula). Protekle su godine jače populacije ovog štetnika zabilježena na području općine Orehovica, a naknadno su tijekom i krajem ljeta dojavljene štete  na nekim povrtnim vrstama (rajčica, paprika, grah)! Jaču najezdu ovih stjenica očekujemo na krumpirišta u blizini soje!

 

Premda je na cimi krumpira opisano više desetaka uzročnika bolesti, mjere zaštite primjenom fungicida provodimo samo protiv plamenjače (Phytophthora) i koncentrične pjegavosti (Alternaria). Od početka novog milenija, s globalnim klimatskim promjenama,  koncentrična pjegavost (Alternaria solani) sve se više pojavljuje u Međimurju (naročito nakon 2002. godine). Stoga u mjerama zaštite valja koristiti kombinirane pripravke ili miješati djelatne tvari koje daju dobru zaštitu cime krumpira protiv obje bolesti. Ove smo godine prvih 30-ak dana od nicanja krumpira (19.4.-20.5. 2020.) pomoću prognoznog modela “TOMCAST” (za predviđanje koncentrične pjegavosti – Alternaria) na području Belice došli do zbroja 16 (kada očekujemo moguće prve simptome ove bolesti na osjetljivim sortama krumpira)! Stoga meteorološki uvjeti u početku vegetacije krumpira tijekom 2020. sezone upozoravaju na optimalnije uvjete za razvoj koncentrične pjegavosti i paleži cime (Alternaria) u odnosu na plamenjaču ili krumpirovu plijesan (Phytophthora)!

No, u prvim mjerama zaštite cime krumpira ne treba “zaboraviti” plamenjaču ili krumpirovu plijesan (Phytophthora). To je najvažnija, najraširenija i najštetnija bolest koja napada cimu i gomolje krumpira. Osim u polju, širi se u skladištu sa oboljelih gomolja na zdrave, pa štete mogu biti apsolutne. Vrijedi nepisano pravilo: što su uvjeti za rast krumpira povoljniji, istovremeno je razvoj krumpirove plijesni brži i opasniji. U praksi je poznato da su pojedini položaji i pojedine oranice posebno izloženi jačoj zarazi krumpirovom plijesni, primjerice polja uz rub šume, parcele u udolinama ili u blizini jezera i rijeka, te one na položajima bez vjetra! Voditi računa o mjestima (oranicama) gdje se odbacuju hrpe prošlogodišnjih trulih gomolja (važan izvor zaraze plamenjačom)! Također, neke su rane sorte krumpira vrlo osjetljive na početni razvoj i pojavu krumpirove plijesni (npr. Riviera)! Neke dominantne srednje rane sorte također su vrlo osjetljive na plamenjaču krumpira (npr. Vineta, Sylvana, Bellarosa, Arizona i dr.)! Krumpirišta koja se navodnjavaju kišenjem ili orošavanjem rizičnija su na raniju pojavu krumpirove plijesni! Stoga u prvim aplikacijama preporučujemo miješati jedan od pripravaka protiv plamenjače (Phytophthora) sa jednim od specifičnih pripravaka za suzbijanje koncentrične pjegavosti (Alternaria) (ili koristiti tvornički kombinirane pripravke registrirane za suzbijanje obje bolesti cime krumpira) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) na fungicide tijekom 2018. i 2019. godine potvrđena je rezistentnost i slabija osjetljivost uzročnika bolesti na metalaksil-M iz skupine fenil-amida. Svi izolati prikupljeni u 2018. i 2019. bili su osjetljivi na aktivnu tvar mandipropamid (vrlo djelotvorna djelatna tvar na plamenjaču krumpira i rajčice) (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!

 

U prvim aplikacijama poželjno je dodati folijarna “bio-gnojiva” s naglašenim sadržajem aminokiselina, vitamina i/ili morskih algi (naročito na krumpirištima “oštećenim” herbicidima), a naknadno kompleksna mineralna vodo-topljiva hranjiva s naglašenim sadržajem kalija i mikro-elemenata!

 

Nakon sjevernog vjetra najavljenog tijekom današnjeg i sutrašnjeg dana (te moguće manjih količina oborina tijekom današnjeg prijepodneva), u naredna 2-3 dana jutra će ponovno biti nešto svježije (5-9°C), ali dnevne će vrijednosti u narednih sedam dana najčešće biti u rasponu 20-24°C! Prve aplikacije planirati tijekom mirnijih dana (bez vjetra), prvo na ranijim sortama krumpira koje cimom zatvaraju sklop (npr. Riviera, Adora, Colomba, Severina), a svakako nakon što se na vršnom dijelu cime pojavljuju prve ličinke krumpirove zlatice

 

VAŽNO: Još od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Pripremi za ispis