Četvrti pčelarski NEFERTITI demo-događaj u Hrvatskoj u 2021.
Četvrti pčelarski NEFERTITI demo-događaj u Hrvatskoj u 2021.g. pod nazivom „Dijagnostičko tretiranje varooze – demonstracija“, održan je 27.ožujka 2021.g. u Seget Donjem na pčelinjacima i proizvodnim pogonima OPG Bilota i OPG Šarić.
Treba podsjetiti da je demonstracijski događaj organiziran u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration)koji je financiran sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705. Unutar projekta postoji 10 tematskih mreža i regionalnih podmreža (HUB-ova). Smisao projekta je stvaranje dodatne vrijednosti kroz razmjenu znanja i iskustava, poticanje prijenosa inovacija, razvoj peer to peer učenja te rad na boljoj povezanosti mreža između poljoprivrednih gospodarstva diljem Europe.
Glavni cilj događaja bio je upoznati sudionike s metodama prepoznavanja, kontrole i suzbijanja varooze. Treba podsjetiti da je varooza nametnička bolest pčela i pčelinjeg legla uzrokovana grinjom Varroa destructor. Ženke nametnika žive na odraslim pčelama i hrane se hemolimfom, a jaja nesu uz pčelinje leglo. Razvojni oblici hrane se hemolimfom pčelinjih kukuljica, pa se znakovi bolesti očituju na leglu i odraslim pčelama. Kako broj grinja u pčelinjoj zajednici raste, pčelinja zajednica slabi i na kraju posve propada.
Foto: Z. Tomljanović: Priprema za dijagnostičko tretiranje varooze.
Stoga se preporučuje odrediti približan broj varoe u zajednicama kako bi se odredio pravodoban početak tretiranja zajednica protiv varooze. Taj postupak zove se dijagnostičko tretiranje varooze.
Približan broj varoe u zajednicama može se odrediti:
- kontrolom prirodnog dnevnog pada
- otklapanjem trutovskog legla
- posipanjem šećera u prahu po pčelama
- ispiranjem pčela (agresivna metoda)
U pravilu se provodi posipavanje šećera u prahu po pčelama s dvostrukim prosijavanjem. Pri tome se kao mjera koristi manja plastična posuda od 120 ml koja se napuni s pčelama (trebalo bi biti između 40 – 50 g pčela skupljačica). Preporuka je da se pčele stresu s mednog okvira koji se nalazi odmah do legla u plodištu.
Foto: Z. Tomljanović: 40 – 50 g pčela skupljačica stavi se u plastičnu posudu.
U drugu posudu, zapremine oko 800-900 ml stave se 2 jušne žlice (oko 35 g) šećera u prahu. Ta posuda ima na sebi sito na vrhu kroz koje pčele ne mogu proći.
Foto: Z. Tomljanović: Posuda za posipavanje pčela.
Foto: Z. Tomljanović: Posuda za posipavanje pčela (žuti krug).
Zatim se pčele brzo prebace iz manje posude u veću posudu sa šećerom i nježno tresemo posudu oko 60 sekundi.
Foto: Z. Tomljanović: Nježno tresemo pčele 60 sekundi.
Nakon toga odložimo veću posudu na stranu i pričekamo 3 minute te zatim snažno protresemo i ispraznimo sadržaj posude kroz sito na njezinom vrhu na drugo sito te nastavimo prosijavati još nekoliko minuta. Veličina rupica na drugom situ ne smije biti veća od varoe.
Foto: Z. Tomljanović: Prosijavanje šećera kroz sito.
Radi lakšeg brojanja varoe preporuča se, nakon završetka prosijavanja, istresti sadržaj na bijeli papir kako bi točno utvrdili broj prisutne varoe.
Foto: Z. Tomljanović: Utvrđivanje broja varoe na bijelom papiru.
Foto: Z. Tomljanović: Varoa na bijelom papiru (žuti krug).
Tablica 1 nam govori da li dobiveni broj varoe predstavlja opasnost za pčelinju zajednicu i zahtjeva raniju zaštitu protiv varooze nakon vrcanja meda.
Tablica 1:
| Mjesec | Broj varoe/
Nije potrebno provoditi raniju zaštitu |
Broj varoe/ Potrebno provoditi raniju zaštitu | Broj varoe/ Zajednica ugrožena /Potrebna što brža zaštita |
| svibanj/lipanj | manje od 4 | 4-20 | više od 20 |
| srpanj | manje od 5 | 5- 25 | više od 25 |
| kolovoz | manje od 10 | 10 – 25 | više od 25 |
| rujan | manje od 15 | 15 -25 | više od 25 |
Ne smijemo zaboraviti da nametnička grinja V. destructor ima važnu ulogu pri pojavnosti i širenju drugih bolesti pčela, posebice zbog imunodepresivnog učinka na staničnoj i “humoralnoj” razini imunosnog sustava invadirane pčelinje zajednice te mogućnosti mehaničkog prijenosa uzročnika bolesti pčela, poglavito virusa kojima služi kao mehanički i/ili biološki vektor i rezervoar infekcije.
Tijekom demo-događaja dio demo-farmera i inovacijskih aktera iznosio je svoja razmišljanja i iskustva svezi korištenja određenih veterinarsko-medicinskih proizvoda u kontroli i suzbijanju varooze. Naime, zaključeno je da postoje mnogi problemi i poteškoće u kontroli i suzbijanju varooze. To su:
- neučinkovito / zakašnjelo/pretjerano tretiranje
- skrivenost varoe – pravilno određivanje vrijeme početka tretiranja
- tretiranje neregistriranim ili „garažnim” proizvodima
- opasnost od rezidua proizvoda u medu
- reinvazija ( ponovna invazija varoe nakon tretmana)
- nedostatak koncepta tretiranja („svi pčelari u isto vrijeme”)
- nepoznavanje rotacije proizvoda pri tretiranju
- nepravilna rotacija proizvoda na terenu
- rezistencija varoe na određene proizvode
Također, polaznici demonstracijskog događaja aktivno su se uključili u raspravu o:
- pravilnoj definiciji „zdrava pčela” ili „zdrava pčelinja zajednica”
- uzročnicima različitih bolesti
- interakciji između različitih uzročnika
- infekcijskoj dozi / pčela
- infekcijskoj dozi /pčelinja zajednica
- postmortem dijagnozi / uzroku smrti
Ovom prilikom zahvaljujemo vlasnicima OPG Bilota Denis i OPG Šarić Mate na pomoći u pripremi, organizaciji i provedbi spomenutog demo-događaja.
Zlatko Tomljanović, dr. med. vet., voditelj HUB 10