Ljeskova grinja – vrlo važan štetnik lijeske

Ljeskova grinja (Phytophus avellanae) je štetnik prisutan u svim područjima uzgoja lijeske koji u starijim nasadima, ovisno o osjetljivosti sorte, napada do 30% pupova, a podaci iz Gruzije govore da gubici u proizvodnji mogu iznositi i do 90%.

Ovaj štetnik spada u skupinu grinja šiškarica, te je zbog vrlo sitnog tijela (0,2 mm) vidljiv samo uz pomoć lupe koja omogućuje povećanje 20-30 puta. Tijelo grinje je dugoljastog oblika, bijele boje te za razliku od grinja iz skupine crvenih pauka, ima samo dva para nogu (Slika 1).

 

Slika1.: Ljeskova grinja unutar deformiranog pupa

 

Prezimi kao odrasla ženka u pupu, a tijekom vegetacije razvije više generacija. Iz napadnutih pupova grinja tijekom vegetacije prelazi na nove pupove (Slika 2). Smatra se da je prelazak najintenzivniji kad lijeska ima 5-10 razvijenih listova, odnosno kad se na novom ljetorastu formira 3-5 novih pupova.

 

Slika 2.: Migracija grinja na nove pupove

 

Iako je samu grinju zbog sitnih dimenzija teško uočiti, štete su u voćnjaku dobro vidljive jer uzrokuje nabreknuće i deformaciju pupova unutar kojih živi (Slika 3). Napadnuti pupovi se ne otvaraju ili se iz njih razvije deformirano lišće koje se s vremenom osuši (Slika 4). Štete su jače izražene tijekom vlažnih i hladnijih proljetnih dana. Na poprečnom prerezu nabreklih deformiranih pupova možemo uz pomoć lupe pronaći vrlo velik broj grinja (Slika 1).

 

Slika 3.: Deformirani pup lijeske

 

Slika 4.: Simptomi napada ljeskove grinje

 

Smatra se da navedeni štetnik dolazi u dvije forme. Prva uzrokuje pojavu gala ili šiški te živi i hrani se unutar pupova, dok druga, „skitničarska“ forma, ne uzrokuje deformaciju pupova, iako je prisutna u njima, te živi i hrani se na vegetativnim i generativnim organima lijeske. Novija su istraživanja provedena u Turskoj, Gruziji i Srbiji potvrdila značajne morfološke razlike i razlike u životnom ciklusu između navedene dvije forme ljeskove grinje te se smatra da je zapravo riječ o dvije različite vrste štetnih grinja.

Suzbijanje grinja šiškarica na lijesci, kao i na većini drugih voćnih vrsta, nije jednostavno jer nema registriranih dovoljno učinkovitih akaricida. Jedno od rješenja je korištenje sumpornih pripravaka zbog negativnog djelovanja sumpora na grinje šiškarice. U Hrvatskoj su za suzbijanje ljeskove grinje registrirana 3 pripravka na osnovi sumpora: KUMULUS DF, CHROMOSUL 80 i MICROTHIOL SPECIAL DISPERSS. Optimalno vrijeme za tretiranje je u fazi masovne migracije grinja iz napadnutih pupova u nove pupove pri temperaturi zraka višoj od 15 °C. U manjim nasadima se preporuča skidanje i uništavanje deformiranih pupova.

 

mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan

 

Pripremi za ispis