Preporuka, Ratarstvo i ostalo

U prva tri mjeseca kalendarske 2021. bilježili smo značajno manje količine oborina od mnogogodišnjih prosjeka (-42,3 % od višegodišnjih očekivanja), pa je već u zadnjoj dekadi mjeseca ožujka započela ranija sadnja krumpira, koja je na većini polja završila već prvog tjedna mjeseca travnja! Ipak zbog značajno nižih temperatura u proteklom mjesecu travnju (zabilježena 1,8°C niža mjesečna temperatura od prosjeka) većina je usjeva krumpira započela nicanjem tek sredinom zadnje dekade mjeseca travnja, što je 10 dana duže nego protekle 2020. godine (npr. zabilježeno 24.4. 2021. u okolici Čakovca i Murskog Središće na pokusnim poljima gdje je sadnja obavljena 26. i 27.3. 2021. sa sedam sorti krumpira – Sunita, Lucinda, Memphis, Severina, Arizona, Esmee i Kuroda). Usjevi krumpira su najvećim dijelom “izbjegli” niske temperature koje smo u više navrata bilježili u prvoj polovici proteklog mjeseca travnja (naročito u danima 5.-15.4. 2021.)!

U nešto manje od mjesec dana nakon nicanja krumpira na području nekih mjernih mjesta smo zabilježili >100 mm oborina (npr. u okolici Belice smo zabilježili čak 109,8 mm kiše – vidi Tablicu 1.)!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za patogenezu uzročnika plamenjače krumpira (Phytophthora) tijekom prve dvije dekade mjeseca svibnja 2021. godine na nekim lokalitetima zapadnog i središnjeg dijela, te uz riječne doline u istočnom Međimurju:

U višegodišnjim prosjecima tijekom svibnja u Međimurju očekujemo 73,7 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,3°C!

U takvim je uvjetima značajno raste opasnost od vrlo rane pojave krumpirove plijesni ili plamenjače (Phytophthora infestans) (kao primjerice 2019.), dok prognozni modeli ukazuju na donje početne uvjete za razvoj koncentrične pjegavosti (Alternaria solani), naročito na osjetljivim sortama krumpira! Oborine koje su bilježimo od početka mjeseca svibnja o.g. u manjoj su mjeri pogodovale su naknadnim fito-toksičnim promjenama zbog primjene nekih zemljišnih herbicida (klomazon, metribuzin, flukloridon) (isto očekujemo ako se nakon nicanja na osjetljivim sortama krumpira primjenjuju bentazon/metribuzin)!

Plamenjača ili krumpirova plijesan (Phytophthora infestans) je najvažnija, najraširenija i najštetnija bolest koja napada cimu i gomolje krumpira. Osim u polju, širi se u skladištu sa oboljelih gomolja na zdrave, pa štete mogu biti apsolutne. Vrijedi nepisano pravilo: što su uvjeti za rast krumpira povoljniji, istovremeno je razvoj krumpirove plijesni brži i opasniji. U praksi je poznato da su pojedini položaji i pojedine oranice posebno izloženi jačoj zarazi krumpirovom plijesni, primjerice polja uz rub šume, parcele u udolinama ili u blizini jezera i rijeka, te one na položajima bez vjetra! Voditi računa o mjestima (oranicama) gdje se odbacuju hrpe prošlogodišnjih trulih gomolja (važan izvor zaraze plamenjačom)! Također, neke su rane sorte krumpira vrlo osjetljive na početni razvoj i pojavu krumpirove plijesni (npr. Riviera)! Neke dominantne srednje rane sorte također su vrlo osjetljive na plamenjaču krumpira (npr. Vineta, Sylvana, Bellarosa, Arizona i dr.)!

U narednih tjedan dana jutarnje će temperature biti u rasponu 6-10°C, a najviše dnevne 17-25°C! Moguće nove oborine očekujemo već narednog vikenda (22.-23.5. 2021.)!

Ovisno o rokovima sadnje usjevi krumpira se nalaze u različitom razvojnom stadiju: neke rane i srednje rane sorte krumpira posađene već krajem mjeseca ožujka ovih dana svojom cimom počinju “zatvarati redove” (npr. Adora, Colomba, Riviera, Lucinda, Camelia, Bellarosa i dr.), dok su na poljima sa kasnijom sadnjom usjevi krumpira tek niknuli i počinju razvojem cime. Tržnim proizvođačima krumpira preporučujemo u narednim danima kada temperatura poraste na 20°C (20.-21.5. 2021.) redovito kontrolirati usjeve krumpira na moguću vrlo ranu pojavu krumpirove plijesni ili plamenjače (Phytophthora). Čim to vremenski uvjeti dopuste (stanje vlažnosti zemljišta) preporučujemo započeti sa mjerama usmjerene zaštite krumpira od uzročnika ove bolesti, naročito rane i srednje rane sorte koje su vrlo osjetljive. Kontrolirati i polja krumpira sa manje razvijenom cimom koja se nalaze blizu mjesta gdje se odlažu odbačene hrpe prošlogodišnjih gomolja, zbog velike opasnosti da se uzročnik bolesti vjetrom/kišom proširi sa “izvorišta” na usjeve!

Premda je na cimi krumpira opisano više desetaka uzročnika bolesti, osim suzbijanja plamenjače (Phytophthora), mjere zaštite provodimo i koncentrične pjegavosti (Alternaria). Od početka novog milenija, s globalnim klimatskim promjenama,  koncentrična pjegavost (Alternaria solani) sve se više pojavljuje u Međimurju (naročito nakon 2002. godine). Stoga u mjerama zaštite valja koristiti kombinirane pripravke ili miješati djelatne tvari koje daju dobru zaštitu cime krumpira protiv obje bolesti. Ove smo godine prvih 30-ak dana od nicanja krumpira (19.4.-20.5. 2020.) pomoću prognoznog modela “TOMCAST” (za predviđanje koncentrične pjegavosti – Alternaria) na području središnjeg Međimurja došli do zbroja 12, te je potrebno još nekoliko toplijih i sparnih dana kada očekujemo moguće prve simptome ove bolesti na osjetljivim sortama krumpira! Stoga meteorološki uvjeti u početku vegetacije krumpira tijekom 2021. sezone upozoravaju na vrlo povoljne uvjete za rani razvoj krumpirove plijesni (Phytophthora), ali na nekim mjestima i sortama očekujemo mogući razvoj koncentrične pjegavosti i paleži cime (Alternaria)!

Stoga u prvim aplikacijama preporučujemo miješati jedan od pripravaka protiv plamenjače (Phytophthora) sa jednim od specifičnih pripravaka za suzbijanje koncentrične pjegavosti (Alternaria) (ili koristiti tvornički kombinirane pripravke registrirane za suzbijanje obje bolesti cime krumpira) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) na fungicide tijekom 2018. i 2019. godine potvrđena je rezistentnost i slabija osjetljivost uzročnika bolesti na metalaksil-M iz skupine fenil-amida. Svi izolati prikupljeni u 2018. i 2019. bili su osjetljivi na aktivnu tvar mandipropamid (vrlo djelotvorna djelatna tvar na plamenjaču krumpira i rajčice) (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!

U prvim aplikacijama poželjno je dodati folijarna “bio-gnojiva” s naglašenim sadržajem aminokiselina, vitamina i/ili morskih algi (naročito na krumpirištima “oštećenim” herbicidima), a naknadno kompleksna mineralna vodo-topljiva hranjiva s naglašenim sadržajem kalija i mikro-elemenata!

VAŽNO: U uvjetima prohladno-vlažnog proljeća (naročito tijekom mjeseca svibnja) obično ne bilježimo raniju pojavu ličinki krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata). Na krumpirištima uzgajanim iz dvogodišnjeg (farmerskog) sjemena preporučujemo pratiti pojavu njihovih odraslih oblika u narednim toplijim i sunčanim danima! Mjere usmjerene zaštite protiv krumpirove zlatice planirati tek s pojavom prvih ličinki (moguće tek u prvom tjednu mjeseca lipnja)!

Projektom istraživanja osjetljivosti krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine u kontinentalnom dijelu Hrvatske potvrđena je rezistentnost (otpornost) ovog štetnika na veći broj različitih skupina insekticida (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr). Nešto bolja učinkovitost očekuje se primjenom pripravaka iz skupine neonikotinoida, zatim skupine diamida, semikarbazona i spinosina . Dobro je kombinirati navedene skupine insekticida! Primjerice, premda je potvrđena rezistentnost na većinu sintetskih piretroida, gotova tvornička mješavina lambda-cihalotrina sa klorantraniliprolom bila je protekle dvije sezone u Međimurju vrlo učinkovita pri suzbijanju krumpirove zlatice!

VAŽNO: Još od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr