Obavijest vlasnicima nasada lijeske

Pregledom nasada lijeske u Osječko-baranjskoj županiji, ustanovljeno je kako su isti u vrlo dobrom zdravstvenom stanju, a poradi vrlo dobrih uvjeta za oplodnju početkom godine, očekuju iznadprosječni prinosi lješnjaka. Zbog vrlo suhog i vrućeg perioda u proteklih 30 dana, u većini nasada nisu ostvareni uvjeti za pojavu jačih gljivičnih oboljenja.

I dalje je potrebno pratiti prisutnost najznačajnijeg štetnika lijeske ljeskotoča – Curculio (Balaninus) nucum L., čije ličinke oštećuju jezgru ploda lješnjaka (izazivajući tzv. crvljivost). Kritičnom brojkom i pragom odluke za početak usmjerene zaštite, smatra se ulov 3-4 pipe po stablu/grmu. U nasadima u kojima se provode mjere po programu zaštite nije utvrđena značajnija pojava ovoga štetnika ili oštećenja na plodovima. Međutim, u nasadima koji se obrađuju po principima ekološke proizvodnje, primijećena je značajnija prisutnost odraslih oblika (imaga) ljeskotoča, koji su se mogli i vizualno zamijetiti na plodovima lješnjaka.

Također, u pojedinim nasadima primijećena je i prisutnost fitofagnih stjenica iz rodova Gonocerus, Palomena, Dolycoris, koje prave štete sisanjem biljnih sokova i time remete normalan razvoj plodova. Sekundarne štete od napada ljeskotoča i fitofagnih stjenica mogu biti i veće od primarnih šteta jer se na napadnutim plodovima naknadno razvijaju gljivična oboljenja.

Trenutno, u RH nemamo registriranog pripravka za suzbijanje ljeskotoča. Za suzbijanje kestenovog i jabučnog savijača u lijeski, registrirani su pripravci na bazi deltametrina (Decis 100 EC, Scatto, Rotor super i Demtrina 25 SC) a za suzbijanje lisnih i štitastih uši registriran je pripravak na bazi spirotetramata (Movento). Za suzbijanje stjenica i lisnih uši u lijeski, registriran je pripravak na bazi piretrina (Asset). Primjena svih navedenih sredstva u individualnom programu zaštite, sigurno će djelovati i na smanjenje populacije ljeskotoča i fitofagnih stjenica.

Od ekoloških pripravaka u nasadima lijeske mogu se koristiti sredstva registrirana kao imunostimulatori ili gnojiva: Dominus, FitoAfiser (efekt na lisne uši), Boundary (efekt na ljeskotoča) i sl.

U pojedinim nasadima primijećena je u manjem obimu i pojava truleži plodova (Monilinia fructigenaMonilinia laxaBotrytis cinerea, Phomopsis ssp.), što je vjerojatno povezano s obilnijim lokalnim pljuskovima u proteklom periodu. Monilinia se prepoznaje po pojavi svijetlo do tamno smeđih pjega na ljusci lijeske. Pjege se postupno šire i zahvaćaju cijelu površinu ploda i brakteje. Ako se napad bolesti ne uoči na vrijeme, dolazi do otpadanja plodova s time da neki plodovi ostaju na granama sve do kasno u jesen. Zatečeni intenzitet pojave truleži plodova u nasadima ne zahtjeva kemijski tretman.

U ekološkoj proizvodnji, preventivna tretiranja protiv lisnih pjegavosti mogu se provoditi pripravcima koji su registrirani kao ojačivači ili gnojiva: Fitobacilus, Frutifolia, Fitomil L-60, Chitosano i dr. Za više informacija, korisnici se mogu obratiti distributerima ekoloških pripravaka za zaštitu bilja tvrtkama: Bioimput d.o.o., Fitopromet d.o.o., Pro-eco d.o.o. i dr.

Napomena proizvođačima: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se  redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

dr.sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

Pripremi za ispis