Obavijest vinogradarima

Prije nešto više od tri tjedna (18.3. o.g.) vinogradarima je upućena preporuka za suzbijanje važnijih uzročnika bolesti drva i nekih prezimljujućih kategorija štetnih organizama životinjskog podrijetla (npr. štitaste uši, štetne gusjenice). Od početka kalendarske 2022. do jučerašnjeg dana zbroj prosječnih pozitivnih dnevnih temperatura na području središnjeg dijela Županije iznosio je 461,2°C! Tek je proteklih dana (8.4. 2022.) zabilježena značajnija pojava “plača” ili “suzenja” vinove loze, što je nešto kasnije nego proteklih sezona. Razlog tome je neobično suhi i prohladni protekli mjesec ožujak (zabilježeno 0,7°C hladnije razdoblje od višegodišnjih prosjeka, uz 62,7 % manje oborina od očekivanih količina), a izmjene neobično toplih i svježih razdoblja također mjerimo od početka mjeseca travnja! Prvih dana ovog mjeseca obilježile su svježe noći s jutarnjim vrijednostima od 0,2° do 4,8°C (u danima 1.4.-5.4. 2022.), a naknadno su najviše dnevne temperature bile u rasponu 15,5°-23,2°C (u danima 5.4.-10.4. 2022.). Oborine smo u vinogorju, nakon dužeg bez-kišnog razdoblja, bilježili u danima 31.3.-2.4. 2022. (54,2 mm) a naknadno su padaline sa osvježenjem zabilježene 9.4. 2022. u količini 21,2 mm (zabilježio mjerni uređaj u vinskoj sorti Rajnski rizling na lokalitetu Železna Gora)! Protekla tri jutra ponovno su najniže temperature zraka u vinogorju u rasponu svega 0,2°-3,4°C! U narednim danima očekujemo rast temperatura zraka, pa bi njihova najviša vrijednost u slijedeća 4-5 dana trebala iznositi 19-21°C!

U takvim uvjetima tek na pojedinom trsju bilježimo početak bubrenja i razvoj “vunastog pupa”, poglavito to prvo očekujemo na vinskim sortama Chardonnay, Rizvanac, Muškat žuti, Rajnski rizling, Šipon ili Moslavac bijeli i slično (naročito na lakšim tlima i južnim ekspozicijama). Ipak, na nekim vinskim sortama razvoj pupova još nije tako naglašen: npr. u dominantnoj vinskoj sorti Graševina, zatim Sauvignon, Sauvignon Cabernet, Silnavac zeleni i sl.!

U većini je nasada i dominantnih vinskih sorti vidljiv prezimljujući potencijal crne pjegavosti (Phomopsis viticola) na svim lokalitetima, a naročito na osjetljivim vinskim sortama Graševina, Moslavac ili Šipon, Rajnski rizling i sl., pa vinogradare upozoravamo da su prve zaraze moguće dugotrajnim vlaženjem biljnih organa a nakon otvaranja zimskih pupova loze i pojave zelenog vršnog tkiva (naročito u nasadima s vidljivom promjenom boje u srebrno-bijelu uz sitne crne točkice na uzgojnoj rozgvi).

Neposredno prije i nakon pojave prvih listića mjere zaštite protiv crne pjegavosti (Phomopsis viticola) temelje se na preventivnoj primjeni dopuštenih organskih fungicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Najbolje je zaštitu protiv crne pjegavosti obavljati dan ili dva prije najavljenih oborina, jer s dugotrajnim vlaženjem mladih zelenih organa očekujemo optimalne uvjete za razvoj ove bolesti. Isto je potrebno planirati i provoditi u narednih 10-12 dana! Važno je preventivno spriječiti primarne zaraze uzročnikom crne pjegavosti od stadija pojave prvih listića pa dok mladice dosegnu dužinu 3-10 cm!

Vinogradarima preporučujemo u narednom razdoblju redovito pregledavati nasade radi mogućih šteta od gusjenica izgrizanjem pupova (Boarmia, Noctuidae), a nakon razvoja vunastog pupa i pojave prvih zelenih listića loze očekujemo i pojačane štete od lozinih grinjauzročnika akarinoze (Calepitrimerus vitis), naročito na sortama Graševina, Sauvignon, Sauvignon cabernet, Silvanac zeleni i Moslavac ili šipon. Zadnjih se godina širi i erinoza loze (Eriophyes vitis), naročito na sortama Rajnski rizling i Moslavac (Šipon) (vidi Tablicu 1.).

Tablica 1. Neki od važnijih razloga povećanja populacije i štetnosti grinja šiškarica zadnjih desetak godina u hortikulturnoj proizvodnji:
1.   Sve manje hladne zime pogoduju znatno brojnijem prezimljenju “odraslih eriofidnih jedinki” u napadnutim pupovima.
2.    Vrlo visoke ljetne temperature i negativno UV zračenje nepovoljno utječu na brojnost njihovih prirodnih neprijatelja (Typhlodromus, Amblyseius).
3.    Razvoj sve većeg broja pokoljenja tijekom sezone: početkom 1980tih godina smatralo se da u našim uvjetima grinje šiškarice formiraju 3-4 generacije, a novija istraživanja potvrđuju da pri optimalnoj temperaturi 26,9°C mogu godišnje razvijati do 14 pokoljenja!
4.     Smanjio se broj učinkovitih pripravaka za njihovo suzbijanje. U razdoblju od 2001. do 2010. u našoj su zemlji povučeni iz primjene nekad na grinje šiškarice vrlo učinkoviti uljni organo-fosforni pripravci, brompropilat (Neoron, Pinoron), endosulfan (Thiodan i sl.) i ciheksatin (Acarstin). Nakon 2014. u prodaji više nema niti fenpiroksimata (Ortus SC), dok je fenazakvin (Demitan SC) od 2016. dopušten samo za primjenu u ukrasnom bilju!
5.     U voćarsko-vinogradarskoj proizvodnji šire se na grinje šiškarice vrlo osjetljive sorte i njihovi klonovi.

Prema iskustvima o pojavi simptoma zaraze lozinim grinjama šiškaricama (Calepitrimerus, Eriophyes) iz prethodnih sezona, preporučujemo na osjetljivim vinskim sortama od stadija bubrenja pupova (“vunasti pup”) do pojave prvih listića provesti barem dvije usmjerene aplikacije njihova suzbijanja primjenom dopuštenih sumpornih pripravaka u povišenoj koncentraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Ukoliko se na nekim lokalitetima pojavljuju štetne gusjenice koje izgrizaju pupove u bubrenju, naročito u sorata koje ranije kreću vegetacijom (npr. Chardonnay, Muškat), preporučujemo primijeniti neki od registriranih insekticida za njihovo suzbijanje u vinogradarstvu (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: Prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinograda ne preporučujemo provoditi metodom raspršivanja, već metodom prskanja (bez zračne struje ventilatora)!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

 

Pripremi za ispis