Obavijest proizvođačima uljane repice

Od zadnjeg tjedna mjeseca kolovoza do kraja prve dekade mjeseca rujna traju optimalni rokovi sjetve uljane repice na području SZ Hrvatske, ali iskustva dobivena proteklih godina pokazuju da dobre rezultate možemo očekivati i sjetvom ove kulture sredinom rujna!

Drugu polovicu proteklog kolovoza obilježio je četvrti ovogodišnji “toplinski val”: u danima 15.8.-27.8. 2023. gotovo svakodnevno smo u hladovini bilježili najviše dnevne vrijednosti temperature zraka u rasponu od 30,8° do 36,1°C (izuzev dana 17.8. kada je bilo “samo” 29,8°C – izmjereno u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu). Kiše nakon 10. kolovoza o.g. sve do 29.8. 2023. nije bilo, a onda je zadnja tri dana proteklog mjeseca kiša padala na svim mjernim mjestima, pa je izmjereno od 15,2 mm (Donja Dubrava) do 35,4 mm (Mursko Središće)! Vrlo je sparno, unatoč nesnosnom dnevnim temperaturama >30°C, u drugoj su polovici kolovoza prosječne dnevne vrijednosti vlažnosti zraka bile u rasponu 72,05-92,49 %. Na većini mjernih mjesta u Međimurju je tijekom kolovoza zabilježeno više oborina od očekivanog prosjeka, ali je pritom iznadprosječno toplo i vrlo sparno – vidi Tablicu 1.!

Tablica 1. Neki mjerni podatci tijekom proteklog kolovoza 2023. godine na nekim lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju:

Mjerni lokalitet Ukupno oborina (mm) Vlaženje lišća (min) Prosječna vlažnost zraka Prosječna temperatura zraka
Železna Gora  90,6 mm 9.470 minuta 66,00 % 21,42°C
M. Središće 115,0 mm 10.585 minuta 82,21 % 21,15°C
Donja Dubrava 63,8 mm 21.085 minuta 76,89 % 21,49°C

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca kolovoza u Međimurju očekujemo 80,4 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 19,8°C!

Prvi rujanski dani su iznadprosječno topli, s najvišim temperaturama zraka u rasponu 24-29°C. Nadalje će biti suho, a u drugom dijelu ovog tjedna očekujemo rast temperatura zraka na vrijednosti 30-31°C! Pritom je temperatura tla krajem kolovoza pala sa 27,6°C na vrijednosti 19,8°C do 22,6°C a kapacitet tla za vodu iznosi 24,5 % (na mjestu gdje je krajem kolovoza zabilježeno 35,4 mm)!

Uz dovoljno vlage u površinskim slojevima zemljišta, te dnevne temperature iznad 20°C, očekujemo brzo klijanje i nicanje usjeva uljane repice u svega nekoliko dana!

Uljana repica je usjev gustog sklopa koji za razliku od drugih industrijskih ratarskih usjeva relativno dobro konkurira porastu korova. Ipak, u uvjetima nešto rjeđeg sklopa na kakve sijemo suvremene hibride i moguće slabijeg jesensko-zimskog porasta bienalni korovi mogu pričiniti štete. Također, proteklih je sezona na nekim poljima gdje se u plodoredu uljana repica sije nakon krušnih žitarica samonikla pšenica bila neželjena biljna vrsta u glavnom usjevu!

Prema dominantnim korovima na parcelama (a prema iskustvima iz ranijih sezona) proizvođačima uljane repice u narednom razdoblju preporučujemo suzbijanje korova odabirom registriranih pripravaka za tu namjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Najčešće se pritom koriste zemljišni herbicidi (primjena nakon sjetve a prije nicanja usjeva ili pre-em) dopušteni za primjenu u usjevima uljane repice u našoj zemlji, od koji se neki mogu primijeniti prema dopuštenju i nakon nicanja usjeva uljane repice (post-em). Zemljišnim herbicidima se ne mogu uspješno suzbijati višegodišnji (“rizomni”) korovi. Za dobru djelotvornost zemljišnih herbicida bita je količina i raspored oborina (optimalna vlažnost zemljišta), te dobra pripremljenost oranica.

Ovisno o dominantnim korovima prema povijesti parcela iz prethodnih sezona proizvođači uljane repice mogu u narednom razdoblju koristiti neki od registriranih zemljišnih herbicida sukladno njihovim uputama i ograničenjima. Optimalni utrošak škropiva je 200-300 lit./ha.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

Pripremi za ispis