Obavijest proizvođačima ranih kupusnjača
Sadnja ranih kupusnjača u Međimurja je moguće započela već sredinom proteklog mjeseca ožujka i/ili se odvija još ovih dana: prosječna mjesečna temperatura zraka proteklog ožujka u središnjem dijelu Međimurja (uz riječnu dolinu) bila +4,03°C toplija od očekivanja (iznosila je 9,63°C), ali prohladno je bilo početkom treće dekade (npr. u jutarnjim satima 20.3. na istom je lokalitetu zabilježeno -3,46°C) i nekoliko dana krajem mjeseca ožujka (npr. 25.3.-26.3. u jutarnjim satima 1,54°-1,74°C)! Planirani raniju sadnju kupusnjača su u proteklom razdoblju “prekidale” oborine koje smo bilježili u nekoliko navrata: 23.3./24.3. (od 14,8 mm do 21,2 mm), 27.3./28.3. (od 5,8 mm do 6,8 mm), te 01./02.4. 2024. (od 9,4 mm do 30,6 mm). Ipak su najviše dnevne temperature zraka obilježile razdoblje od 21.3. do 08.4. s najvišim vrijednostima 15,1° do 28,2°C! Stoga je temperatura tla u istom razdoblju na dubini 7 cm u porastu s 11,7° na 16,5°C a vlažnost zemljišta je u padu sa 37,3 % na 28,5 %!
Prema iskustvima iz ranijih sezona na nezaštićenim usjevima ranih povrtnih kupusnjača naknadno krajem travnja ili u prvoj polovici svibnja bilježimo povećane štete od prezimljujuće generacije kupusne muhe (Delia brassicae)!
Od povrtnih vrsta (izuzev krumpira) koje u našoj zemlji uzgajamo na otvorenim poljima kupusnjače zauzimaju najveće površine. Sredinom 1990-ih godina procijenilo se da unatoč mjerama zaštite neželjeni organizmi prosječno smanjuju prinose 24 %, od čega uzročnici bolesti 4 %, štetnici životinjskog podrijetla 15 %, a korovi 5 %! Globalnim klimatskim promjenama i liberalizacijom trgovine biljnim proizvodima, sjemenom i sadnim materijalom na zajedničkom europskom tržištu, procijenjene prosječne štete u povrtnim kupusnjačama se zadnjih sezona povećavaju!
Budući kod nas čak 62,5 % svih zabilježenih šteta u povrtnim kupusnjačama potječu od štetnika životinjskog podrijetla (najčešće od neželjenih kukaca), proizvođačima savjetujemo redovito provjeravati zdravstveno stanje usjeva i protiv permanentnih štetnika provoditi usmjerene mjere zaštite.
Proizvodnja ranih usjeva kupusnjača nije moguća bez kvalitetne zaštite protiv prezimljujuće populacije kupusne muhe (Delia brassicae), koja se javlja u prosječnim sezonama već krajem ožujka ili najčešće tijekom travnja! Pritom je napad prezimljujuće populacije ovog nametnika koncentriran na relativno malobrojna polja zasađena ranim povrtnim kupusnjačama, pa su štete nezaštićenih usjeva gotovo 100 %! Ranijih godina su u poljskim pokusima u našim proizvodnim uvjetima odlični rezultati dobiveni preventivnim potapanjem kontejnerskog rasada prije sadnje u insekticidnu otopinu.
Ukoliko se ne provedi potapanje kontejnerskog rasada pred sadnju, mjere zaštite je potrebno provoditi u vrijeme pojeve prezimljujuće populacije kupusne muhe u usjevu prskanjem usjeva uz povećani utrošak škropiva ili preventivnom primjenom granuliranih insekticida u sadnji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). VAŽNO: Za folijarno suzbijanje kupusne muhe (Delia brassicae) u ranom kupusu, kelju, cvjetači i brokuli u našoj zemlji nema registriranih insekticida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (izuzev kelja pupčara, gdje je za tu namjenu dopuštena primjena acetamiprida), pa je od izravnih mjera zaštite u sadnji ranih kupusnjača jedino moguće planirati i preventivno primijeniti dopuštene granulirane insekticide na osnovi djelatne tvari cipermetrin i teflutrin (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Naknadno je folijarna primjena acetamiprida od 2023. godine dopuštena za suzbijanje neki štetnika kupusa, kelja, i brokule (lisne uši, kornjaši) putem registracije za proširenje uporabe na male kulture i/ili male namjene – na odgovornost samih proizvođača povrća! Ministarstvo poljoprivrede iz navedenih razloga izdaje dozvolu u hitnim situacijama za poznate korisnike djelatnoj tvari cijantraniliprol (za poznate kupce)! Primjenjuje se metodom prskanja u vrijeme odlaganja jaja i pred pojavu prvih ličinki kupusne muha uz povećani utrošak škropiva i dodavanje pomoćnog sredstva (okvašivača)!
Napad prezimljujuće populacije kupusne muhe (Delia) može se umanjiti i/ili izbjeći poštivanjem plodoreda i pokrivanjem presadnica odmah nakon sadnje u polje paučinastim folijama. Preporučuje se uz polja i/ili gredice ranih kupusnjača postavljati žute ljepljive ploče.
Vremenski uvjeti su proteklih mjesec dana samo pojedinih dana bili optimalni za aktivnost štetnika životinjskog podrijetla u usjevima ranih kupusnjača (npr. u danima 16.3.-04.4. bilježili smo aktivni let lisnih sovica)(primjerice pojavu prvog leptira na feromonske Csalomon klopke u središnjem dijelu Međimurja zabilježili smo već 16.3. 2024.)!
Osim različitih uzročnika polijeganja mladih presadnica kupusnjača, u ranom uzgoju ovih kultura od mjeseca ožujka do kraja mjeseca svibnja u polju ne bilježimo značajne štete od uzročnika biljnih bolesti kao kod ljetnog uzgoja (što nije slučaj od sredine lipnja do sredine ili kraja mjeseca rujna)! Zbog relativno niskih noćnih proljetnih temperatura neke bolesti pri ranom uzgoju povrtnih kupusnjačama najčešće ne pronalazimo, npr. koncentrične pjegavosti (Alternaria brassicae, Alternaria brassicicola), bakterijsku tamnu trulež žilnog staničja (Xanthomonas campestris pv. campestris) i kupusnu kilu (Plasmodiophora brassicae).
Vrlo opasna i ponekad česta biljna bolest u ranim kupusnjačama je plamenjača (Peronospora parasitica), pa je nakon presađivanja u polje potrebno preventivno zaštititi usjeve dopuštenim pripravcima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Moguće jačoj pojavi plamenjače ranih kupusnjača pogoduje sjetva zaraženog sjemena, te zalijevanje “kišenjem” ili “orošavanjem” ranih usjeva u polju! U pravilu, kasnija pojava plamenjače povrtnih kupusnjača u polju značajno ne utječe na prinose, ali može umanjiti tržnu vrijednost proizvodnje. Naročito se to odnosi na cvjetaču i brokulu, gdje plamenjača osim listova napada i cvijet. Pritom nastaju tamne površinske ili unutrašnje promjene boje staničja.
Moguće naredne oborine, uz iznad-prosječne temperature, pogodovat će porastu korova, naročito na poljima ranih kupusnjača gdje nije provedeno njihovo preventivno suzbijanje primjenom zemljišnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Vrlo je mali broj registriranih herbicida u našoj zemlji za naknadno suzbijane korova u ranim povrtnim kupusnjačama dopuštenih tijekom prvih mjeseca dana nakon presađivanja u polje, a njihova djelotvornost značajno ovisi o količini i rasporedu oborina (i navodnjavanju usjeva) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.