U najsjevernijoj hrvatskoj Županiji važniji razlog povećanog interesa poljoprivrednika za sjetvom soje bile su informacije u Programu izravnih plaćanja za razdoblje 2015.-2020. godine radi provođenja poljoprivrednih praksi korisnih za okoliš i smanjenje klimatskih promjena – “zelena plaćanja”. Soja je uvrštena u popis osnovnih kultura koje fiksiraju dušik, te se priznaje kao ekološki značajna površina (EZP). VAŽNO: U novom programskom razdoblju (od 2023. godine) nema više “zelenih plaćanja”, a među intervencijama u dobrovoljnom stupu “Eko sheme” je “Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina”! Jedna od kultura koju poljoprivrednici mogu birati u ovoj operaciji je sjetva soje!
Dominantni “problemi” u zdravstvenoj zaštiti usjeva soje je redovito suzbijanje neželjenih biljaka (korova), a ponekad se tijekom vrlo vrućeg i suhog ljeta pojavljuje koprivina grinja (Tetranychus urticae). Za dugotrajnog kišnog razdoblja moguća je pojava plamenjače (Peronospora manshurica), ali bez potrebe usmjerenog suzbijanja (osim u usjevima soje za sjemensku proizvodnju).
Završetak zime 2024./25. u Međimurju nije obilježilo očekivano meteorološko razdoblje: najviše su dnevne temperature početkom druge dekade proteklog mjeseca ožujka bile 16,2°-21,1°C (a temperatura zemljišta na dubini 7 cm iznosila je 9,5°-10,3°C)! Ali, naknadno je tijekom pet dana 13.3.-17.3. 2025. kiša padala u različitim količinama na svim županijskim lokalitetima (od 27,2 mm do 51,0 mm), a zbog sjevernih zračnih strujanja jako je zahladnilo u danima nakon 17.3. 2025.! Iznadprosječno kišovito vrijeme obilježilo zadnju dekadu proteklog mjeseca: na većini mjernih mjesta u dvije “kišne epizode” (24.3./25.3. i 28.3.-30.3.) zabilježili smo 36,4-71,7 mm oborina! Hladna zračna strujanja s negativnim noćnim vrijednostima bilježili smo početkom i sredinom proteklog tjedna (07.4.-09.4.) (od -3,16° do -4,48°C): takve su hladne noći su temperaturu zemljišta na dubini 7 cm u danima 07.4.-09.4. spustile na 8,8°-9,2°C, ali nakon 10. travnja ponovno je porasla 10,1°-12,3°C! Zbog izostanka oborina, vlažnost zemljišta od početka mjeseca travnja smanjuje se od vrijednosti 39,33 % do 25,16 %! U takvim uvjetima proizvođači soje tek proteklih dana obavljaju sjetvu planiranih površina.
Korovna flora soje tipično je “okopavinska“! Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u hrvatskim “okopavinama” (kukuruz, krumpir, šećerna repa, soja, suncokret) su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)!
Prema najavama kiša protekle noći pada na svim mjernim mjestima u Međimurju: u proteklih 12 sati više je oborina zabilježeno u istočnim dijelovima (npr. Kotoriba 13,0 mm) nego u zapadnim mjernim mjestima (npr. Železna Gora 4,6 mm). U naredna 4-5 dana očekujemo promjenljivo i iznadprosječno toplo razdoblje, dnevne će temperature imati vrijednosti 19-24°C, a jutra će također biti značajno toplija (10-13°C)! Povremeno će ovog tjedna padati kiša (15.4., 17.4., 18.4.)!
Uz dobru pred-sjetvenu pripremu zemljišta i optimalnu vlažnost tla, proizvođačima soje možemo uputiti preporuku za “preventivno” suzbijanje korova primjenom registriranih zemljišnih (rezidualnih) herbicida primjenom nakon sjetve a prije nicanja usjeva (pre-em) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Dobar učinak ove mjere očekujemo na površinama gdje dominiraju jednogodišnji (sjemenski) širokolisni i uskolisni (travni) korovi. Ali, ovakav je pristup slabije djelotvornosti na parcelama zakorovljenim višegodišnjim korovima (npr. slak, osjak, pirika, divlji sirak i dr.)!
Nakon nicanja soje i korova najčešće se za naknadno (post-em) suzbijanje širokolisnih korova primjenjuje manji broj registriranih i selektivnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Ovisno o dinamici razvoja korova post-em herbicidi u soji se često koriste u razdvojenim aplikacijama smanjenih količina!
Protiv jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih (travnih) korova u soji je nakon nicanja (post-em) dopuštena primjena većeg broja selektivnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Tržni proizvođači soje prema povijesti parcele zasijane sojom, te dominantnim korovnim vrstama biraju vrijeme i način njihova suzbijanja (pre-em i/ili post-em).
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.
milorad.subic@mps.hr