Centar za kulturu Općine Lopar, Turistička zajednica Općine Lopar i Općina Lopar, višednevnim su programom obilježile Dan planeta zemlje. Tako je u srijedu, 30. travnja, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, ured na Rabu, održala zanimljivo predavanje o uskolisnoj (divljoj) šparogi.
Iako je zadnjih pedesetak godina uznapredovao uzgoj i konzumacija „pitomih“ šparoga, naročito u kuhinjama zapadne civilizacije, na Mediteranu berba i konzumacija divljih šparoga svojevrsni je „must be“ u rano proljeće. Cijene na tržištu za kg više su nego za kilogram oborite ribe ili škampa, a i kulinarski se obogatilo načine pripreme. Neki OPG-ovi u regiji registrirani su za berbu divljih šparoga, i uz dozvolu Hrvatskih šuma, ostvaruju lijepe prihode berbom i plasmanom divljih šparoga na zelene tržnice i u restorane u regiji i šire. Uz to boravak u prirodi i berba šparoga donosi i mnoge zdrastvene benefite. Naglašeno je da sakupljanje zavičajnih divljih vrsta regulira Zakon o zaštiti prirode, ali za šparoge ne postoji obveza ishođenja dozvole. No i za osobne potrebe, do 2 kg dnevno, potrebna je dozvola za sakupljanje šparoga na područjima kojima gospodare Hrvatske šume. Istu dozvolu može se ishodovati preko aplikacije Hrvatskih šuma i besplatna je. Za prodaju na tržištu treba imati ugovor sa Hrvatskim šumama te registrirani obrt ili OPG. Isto tako uvjet je da se sa jednoga staništa ne uberu šparoge sa više od 2/3 stabljika šparoga. Ako se ne poštuju pravila, kazne su od 133 pa do 933 eura.
Zeleni izdanci divljih šparoga nisu samo kulinarska delicija nego su i nutritivno vrlo vrijedna namirnica koja pored obilja minerala i vitamina ima i farmakološka svojstva, napose diuretičko (pospješuje rad bubrega) i detoksikaciju organizma, a i vrlo je snažan antioksidans koji u in vitro istraživanjima inhibira rast nekih vrsta tumora.
Stabljike, odnosno izdanci divlje šparoge izbijaju iz gomolja, što joj omogućava da se lako obnovi nakon pohoda berača ili da preživi brst od ovaca i divljači ili se oporavi na opožarenim mjestima. Izdanci rastu kada zatopli u travnju i svibnju, nakon kiša.
Neka kućanstva u priobalju primijetila su u svome vrtu u polusjeni, pokraj nekoga zida ili uz maslinu da im raste žbun divlje šparoge ili kako ga otočani zovu „šparožinjac“. Sjeme je omiljena hrana pticama, ishranom, a onda kroz probavni trakt ptica posijano sjeme iznikne u novu biljku.
Istom idejom krenulo se pred desetak godina sa pokušajima uzgoja divlje šparoge, sakupljanjem zrelih, odnosno crnih bobica – sjemenja. Da bi uspješno razmnožili šparogu, sjeme mora biti potpuno zrelo, u našim uvjetima je to početkom zime, oko Nove godine. Prezentirani su i drugi načini razmnožavanja uskolisne šparoge: rizomima, ukorijenjavanjem drvenastih izboja i margotiranjem.
Širenjem građevinskih zona u priobalju te izgradnjom infrastruktura, odnosno smanjivanjem staništa na kojemu rastu divlje šparoge, a isto tako sve većom potražnjom na tržištu, ukazala se potreba za uzgojem divljih šparoga. Iako je do sada to bio entuzijazam nekih zaljubljenika u prirodu i poljoprivredu, Veleučilište u Rijeci, Odjel za poljoprivredu započelo je sa eksperimentalnim uzgojem divljih šparoga, više vrsta sa područja Istre, nekih otoka i priobalja, no dugi je proces istraživanja, priznavanja sorti i agrotehnike proizvodnje.
Klijavost zrelog sačuvanog sjemenja je 90%. Kao i kod puno drugih stvari, treba pratiti i kopirati prirodu. Postupak sijanja u teglice sa humusom i zemljom, sličan je sadnji ostalih kultura. Ako sadnice ne čuvamo u plasteniku, važno je da se čuvaju na otvorenome u sjeni do sadnje na za to predviđeno mjesto.
Šparogi za rast treba jako malo hraniva, a kako voli polusjenu, idealna je sporedna kultura u simbiozi sa maslinama, smokvama, ili drugim voćkama. Naravno da može biti i primarna kultura uz minimalna ulaganja, a rast izboja uz pravilnu agrotehniku može biti i kontroliran, odnosno tempiran na one dane kada je potražnja za šparogama veća.
Od sadnje sadnica do branja prvih šparoga potrebne su tri godine. Uz pravilan uzgoj, nakon 5 – 6 godina od sadnje prinosi mogu biti i 300 kg/ha.
Za one koji se sami ne odvaže uzgojiti sadnicu divlje šparoge, neki rasadnici u priobalju prodaju gotove sadnice divljih šparoga, a postoji i mogućnost nabave sjemena.
Istaknuta je i važnost odgovornog ponašanja u smanjivanju rasta ugljičnog dioksida u atmosferi, jednog od glavnih uzročnika „žestokih“ klimatskih promjena koje nam se događaju zadnjih godina. Sadnja šparoga, naročito u združenom nasadu sa maslinama, ili drugim voćkama dobar je način jer biljke sekvestriraju, odnosno spremaju ugljik iz atmosfere u svoje podzemne i nadzemne dijelove.
Vladimir Škarić, mag. ing. agr
Područna jedinica Delnice, ispostava Rab