Na području Varaždinske županije obilaskom oranica zasijanih kukuruzom primijećena su oštećenja na kukuruzu i ostalim jarim kulturama nastala od sovica pozemljuša (Agrotis sp.). Najpoznatije su tri vrste sovica pozemljuša: usjevna (Agrotis segetum), sovica ipsilon (A. ypsilon) i proljetna sovica (A. temera – Euxoa temera).
Sovice pozemljuše ili podgrizajuće sovice su periodični štetnici koji imaju glatko tijelo voštano sive boje, koje se na dodir sklupčaju. Gusjenice prolaze nekoliko stadija razvoja i mogu narasti do 45 mm. Sovice se danju skrivaju u pukotinama tla i ispod grudica zemlje, dok u večernjim satima izlaze na površinu i pregrizaju vrat korijena ili stabljiku, što dovodi do slabog sklopa i potrebe za ponovnim presijavanjem usjeva.
Ukoliko je neophodna primjena kemijskog suzbijanja gusjenica sovica pozemljuša, tada je moguća ograničena zaštita preventivnom primjenom zemljišnih insekticida deponatorima prilikom sjetve ili sadnje u trake. Prag odluke za primjenu kontaktnih insekticida je 1 – 2 gusjenice/m², a suzbijanje je potrebno provesti u večernjim satima kada gusjenice sovice izlaze iz tla, prema mogućnosti u ranom stadiju razvoja gusjenice veličine do 1 cm. Za utvrđivanje pojave proljetne sovice koja prezimljuje u stadiju mlade gusjenice, mogu se raditi pregledi tla, dok ostale sovice prezimljuju u stadiju odrasle gusjenice i razvojem u leptira lete na druga područja. Usjevne sovice mogu raditi štete i na krumpiru jer nagrizaju i buše gomolje koji su bliže površini, naročito uslijed nedostatka oborina i u usjevima čistim od korova. U ekološkoj proizvodnji se preporučuje provođenje bioloških mjera zaštite protiv sovica i ostalih zemljišnih štetnika primjenom dozvoljenih mikrobioloških i botaničkih (biljnih) pripravaka.
Dr. sc. Mara Bogović
