U mjesecu ožujku o.g. meteorološki uvjeti su vrlo raznoliki: neobično je toplo bilo u prvih 16 dana kada su najviše dnevne temperature bile u rasponu 12,8°-19,0°C (pritom je čak 12 dana dnevna temperatura bila >17°C)! Naknadno je tjedan dana “osvježilo” uz temperature do 15°C, a najniže vrijednosti tijekom mjeseca ožujka uz riječne doline samo su jednog jutra bile >4°C (osam jutra su bile negativne temperature)! Prema najavama kiša je krajem proteklog tjedna (26.3.) započela na svim mjernim mjestima, uz olujne udare sjevernog vjetra sve do jučerašnjeg dana (29.3.). Na svim je mjernim mjestima kiša u protekla četiri dana (26.3.-29.3.) padala u količinama od 24,6 mm (u istočnom dijelu Međimurja, npr. mjerno mjesto Kotoriba) do 37,4 mm u zapadnim županijskim mjernim mjestima (npr. Železna Gora). Prosječne temperature zraka su u navedena četiri dana smanjene na svega 4,4°–8,2°C! Sjeverni vjetar je dodatno pojačao dojam hladnoće!
Temperatura tla na dubini 7 cm značajno je porasla nakon 10. ožujka o.g. s vrijednosti 8,1° u iduća tri dana na 9,9°C! Jednako tako s prolaskom hladne fronte spustila se u razdoblju 25.3.-27.3. do svega 6,4°C! Pritom je sadržaj vlage u zemljištu na dubini 7 cm također zadnjih pet dana u porastu od 26,6 % do 36,9 %!
Narednih je dana moguće promjenljivo vrijeme s manjim količinama novih oborinama (30.3.-01.4.)! Najviše će dnevne temperature biti u rasponu 12-16°C, a jutra još uvijek svježa (1-5°C)! U takvim su uvjetima već krajem prve dekade ovog mjeseca zabilježeni optimalni uvjeti temperatura i vlažnosti zemljišta da tržni proizvođači na dijelu svojih površina posiju relativno rano korjenasto povrće.
Među korjenasto povrće ubrajamo mrkvu, peršin, pastrnjak, celer, kopar i komorač. Spadaju u botaničku porodicu štitarke (Umbeliferae). Ove su biljke dvogodišnjeg razvoja, a lisnu rozetu i zadebljali korijen u prvoj godini uzgajamo kao povrće. Gotovo sve nabrojane povrtne vrste proizvodimo na manjim površinama za potrebe domaćinstva (vrtovima uz okućnice ili vikendice), te se korovi pritom suzbijaju mehanički (najčešće čupanjem i kopanjem). No, korjenasto se povrće uzgaja na većim površinama za industrijsku preradu ili za prodaju u svježem stanju, a neželjene su biljke ili korovi tada ograničavajući čimbenik koji može u potpunosti uništiti planirane prinose. Celer i pastrnjak pritom uzgajamo iz presadnica pa se korovi tada također mogu učinkovito suzbijati mehanički (kultivacijom, kopanjem i čupanjem). Ipak, prilikom sjetve mrkve i peršina usjevi sporo niču pa ih u početku razvoja nadvladaju jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi (npr. Ambrosia, Chenopodium, Amaranthus, Polygonum, Echinochloa, Abutilon i dr.)! Korjenasto povrće pri uzgoju iz sitnog sjemena (mrkva, peršin) je vrlo nekonkurentno prema neželjenim biljkama (korovima), broj dopuštenih i selektivnih herbicida u tim je kulturama vrlo ograničen (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), pa sjetvu sitno-sjemenih povrtnica (mrkva, peršin) treba izbjegavati na površinama gdje dominiraju višegodišnji korovi (npr. Convolvulus, Cirsium, Agropyron, Sorghum i dr.)! Takve je korove potrebno suzbiti u godinama koje prethode uzgoju mrkve i peršina! Osim što umanjuju prirod, korovi deformiraju korijen, a kada se naknadno razviju u vegetaciji otežavaju vađenje korijena!
Najvažniji način suzbijanja korova pri uzgoju korjenastog povrća na većim površinama je primjena registriranih i dovoljno selektivnih herbicida.
Oborine zabilježene u proteklim danima na svim županijskim mjernim mjestima neophodne su za klijanje i nicanje usjeva mrkve i peršina. Moguće je u narednom razdoblju na posijanim parcelama za mirnijih dana planirati i obaviti primjenu rezidualnih herbicida, koji se koriste nakon sjetve a prije nicanja usjeva (pre-em) (npr. mrkva)! (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Od 2019. sezone proizvođači korjenastog povrća (mrkva, peršin, celer) mogu u programu suzbijanja neželjenih širokolisnih korova koristiti djelatnu tvar aklonifen (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (ranije je sredstvima na osnovi linurona je ukinuta/istekla registracija još krajem 2017.)! U 2025. godini s tržišta se povlači metribuzin (registracija je važila do 24.5. 2025., krajnji rok prodaja zaliha bio je 24.9. 2025., a zadnji rok za primjenu zaliha bio je 24.11. 2025.)!
Kod primjene herbicida voditi računa o njihovoj selektivnosti (preporučenom vremenu i količini primjene), pridržavati se propisane karence (korjenasto povrće iz zemljišta najlakše usvaja nedopuštene količine bilo kakvog “kemijskog onečišćenja”), te na laganijim (pjeskovitim) zemljištima prednost dati višekratnoj primjeni smanjenih količina dopuštenih herbicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Primjenu herbicida ograničiti na dane i sate bez jačeg vjetra radi sprječavanja zanošenja na susjedne parcele. Prosječan utrošak škropiva pritom je 200-300 litara./ha.
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.