Na području Krapinsko-zagorske županije podaci s agroklimatskih stanica u proteklih tjedan dana zabilježili su temperature tla u prosjeku od 12 °C, umjerenu vlažnost tla i prosječno 3 l/m² kiše. Temperatura tla i zraka, vlaga i ostali vanjski uvjeti utječu na brzinu klijanja i nicanja. Najvažniji čimbenik koji određuje početak sjetve kukuruza je temperatura tla. Sjetva može početi kad je temperatura tla u prosjeku 10 – 12 °C.
Poljoprivrednici koji su osnovnu obradu tla napravili na jesen uglavnom su zatvorili zimsku brazdu i na taj način sačuvali vlagu koja se akumulirala tijekom zime. Nakon zatvaranja zimske brazde kreće se u pripremu sjetvenog sloja koji za kukuruz mora biti mrvičaste strukture, odnosno zrno kukuruza mora imati tvrdu posteljicu i meki pokrivač. Vrlo je važno napomenuti da sjetveni sloj ne bi smjeli previše usitniti zbog opasnosti od stvaranja pokorice nakon jačih kiša, što u konačnici može otežati klijanje kukuruza.
Što se tiče gnojidbe, kukuruz ima velike potrebe za hranjivima zato što u relativno kratkom vremenu stvara veliku količinu biljne mase. Važno je istaknuti da bi se gnojidba trebala provoditi na osnovu analize tla.
Gnojidba se obavlja u više navrata, najčešće prilikom obrade tla. Oko 2/3 fosfornih i kalijevih gnojiva, te 1/3 dušičnih gnojiva dodaje se zajedno s osnovnom obradom tla u jesen (NPK 7:20:30, NPK 10:30:20 i urea 46% N). Preostale potrebe za fosfornim i kalijevim gnojivima te 1/3 dušičnih gnojiva dodaju se zajedno sa sjetvom, kada se primjenjuje gnojivo ujednačene formulacije NPK 15:15:15.
Preostale potrebe za dušikom unose se prihranom, tijekom kultivacije kukuruza. Za tu namjenu se najčešće koristi KAN.
Što se tiče izbora hibrida on ovisi o namjeni kukuruza. Kukuruz se može koristiti za:
- proizvodnju suhog zrna – FAO 200 – 300,
- proizvodnja vlažnog zrna ili klipa – FAO 300 – 400,
- proizvodnja silažne mase cijelih biljaka – FAO grupe 500 – 600 za naše područje.
Ukoliko se sjetva kukuruza namjerava obaviti na parceli koja je bila zapuštena ili se radi o preoranoj livadi ili lucerištu potrebno je voditi računa o opasnosti od žičnjaka ili klisnjaka, zemljišnog štetnika kukuruza koji dovodi do prorijeđenog sklopa, a samim time do smanjenja prinosa. Važno je napomenuti da se ovi štetnici ne mogu suzbiti kurativno, odnosno kada su već vidljive štete nego preventivno u vrijeme sjetve, a na temelju pregleda tla.
Preporuka je da se prije sjetve na takvim parcelama napravi test na prisutnost žičnjaka na način da se iskopa 5 – 6 jama veličine 25 x 25 cm, dubine jedne štihače. Sva iskopana zemlja se stavi na crnu foliju, usitni i tada se prebroje žičnjaci. Broj koji dobijemo prebrojavanjem pomnožimo sa 16 i podijelimo sa brojem jama. Dobiveni broj nam označava zarazu žičnjacima/m2.
Ukoliko je pronađeno:
- 2 – 5 žičnjaka/m2 tada nije potrebno nikakvo tretiranje,
- 5 – 15 žičnjaka/m2 dovoljno je koristiti tretirano sjeme kukuruza,
- 10-30 žičnjaka/m2 tretirati tlo u redu,
- više od 30 žičnjaka/m2 tada je potrebno tretirati cijelu površinu jednim od zemljišnih insekticida.
Gordana Jurina, dipl. ing. agr.
