Batat (Ipomoea batatas L.) je višegodišnja tropska biljka koja se u umjerenim klimatskim uvjetima uzgaja kao jednogodišnja povrtna kultura zbog zadebljalog korijena visoke nutritivne vrijednosti. Odlikuje se dobrim prinosima, relativnom otpornošću na nepovoljne uvjete i značajnim sadržajem vitamina, minerala i antioksidansa.
Batat pripada porodici slakova (Convolvulaceae) te je jedna od najvažnijih prehrambenih kultura u svijetu. Iako je višegodišnja biljka, u Hrvatskoj se uzgaja kao jednogodišnja vrsta. Njegova važnost proizlazi iz visoke prehrambene vrijednosti, prilagodljivosti različitim uvjetima uzgoja i rastuće potražnje na tržištu. U posljednjih petnaest godina bilježi se značajan porast proizvodnje batata u Hrvatskoj.
Agroekološki uvjeti uzgoja
Batat je termofilna biljka koja za optimalan rast i razvoj zahtijeva 120–150 dana bez mraza. Optimalne dnevne temperature kreću se između 21 i 25 °C, dok noćne temperature ne bi smjele pasti ispod 12 °C. Temperature iznad 30 °C mogu ograničiti rast i smanjiti prinos, dok temperature niže od 15 °C usporavaju razvoj. Na temperaturama ispod 10 °C može doći do oštećenja korijena.
Biljka zahtijeva kontinuiranu opskrbu vodom, pri čemu su potrebe oko 25 mm vode tjedno, odnosno približno 500 mm tijekom vegetacijskog razdoblja. Najveće potrebe za vodom javljaju se u početnoj fazi razvoja, prije nego lisna masa u potpunosti prekrije tlo.
Za uzgoj batata najpovoljnija su lagana, pjeskovita i dobro drenirana tla, neutralne do blago kisele reakcije (pH 5,5–7,2). Struktura tla ima veći utjecaj na prinos od kemijskog sastava, pa se preporučuju rastresita tla dubine veće od 30 cm.
Botanička obilježja i rast biljke
Batat razvija razgranate stabljike u obliku vriježa koje mogu doseći duljinu i do 6 metara. Tijekom vegetacije biljka može formirati 10 do 20 vriježa s brojnim bočnim granama. Na nodijima u kontaktu s tlom razvija se adventivno korijenje.
Listovi su jednostavni, najčešće srcolikog oblika, a mogu biti i urezani, ovisno o sorti. Boja lista varira od svijetlozelene do tamnozelene, uz moguće crvenkaste ili ljubičaste nijanse.
Korijenov sustav batata sastoji se od dubokog primarnog korijena koji može doseći i do 2 m dubine te sekundarnih korijenova koji se zadebljavaju i čine jestivi dio biljke. Zadebljanje započinje oko 30–35 dana nakon sadnje, a do kraja vegetacije biljka može razviti 4–10 korijenova mase od 100 do 500 g, dok pojedini primjerci mogu doseći i do 2 kg. Boja pokožice i mesa korijena ovisi o sorti i može biti bijela, žuta, narančasta, crvena ili ljubičasta.
Tehnologija uzgoja
Sadnja batata u kontinentalnim uvjetima obavlja se sredinom svibnja, kada prestaje opasnost od mraza. Sadi se na uzdignute gredice ili humke, uz primjenu malča, koji smanjuje gubitak vode i sprječava razvoj korova. Razmak sadnje iznosi 100–120 cm između redova i 30–40 cm unutar reda, a sadnja se obavlja na dubinu 5–10 cm.
Za ostvarenje visokih prinosa potrebno je osigurati optimalnu gnojidbu. Preporučene količine hraniva iznose 60–100 kg dušika, 80–120 kg fosfora i oko 200 kg kalija po hektaru. Kalij ima posebno važnu ulogu u formiranju i kvaliteti korijena. Na lakšim tlima preporučuje se primjena organskih gnojiva.
Navodnjavanje kapanjem predstavlja učinkovit način opskrbe vodom, osobito u područjima s manjkom oborina. Pred kraj vegetacije navodnjavanje se smanjuje kako bi se poboljšala sposobnost skladištenja.
Faze razvoja i berba
Vegetacijski ciklus batata traje 3–6 mjeseci i odvija se u tri faze: početna faza formiranja korijena, faza intenzivnog rasta lisne mase i korijena te faza dozrijevanja. Tehnološka zrelost nastupa 120–140 dana nakon sadnje.
Vađenje korijena obavlja se prije pojave jesenskih mrazova, ručno ili mehanizirano. Korijen je osjetljiv na oštećenja i pucanja, pa se preporučuje oprez pri vađenju. Nakon berbe slijedi proces zacjeljivanja mehaničkih oštećenja pri nešto povišenim temperaturama i višoj vlažnosti zraka.
Nakon toga se skladištenje provodi na temperaturi 10–15 °C, pri čemu batat može zadržati kvalitetu 6–8 mjeseci.
Nutritivna i zdravstvena vrijednost
Batat je visoko nutritivna namirnica bogata vitaminima (A, C, E, K i B kompleks), mineralima (kalij, magnezij, željezo) i prehrambenim vlaknima.
Narančaste sorte bogate su beta-karotenom, dok ljubičaste sorte sadrže antocijanine, snažne antioksidanse. Zbog niskog glikemijskog indeksa batat je pogodan za prehranu dijabetičara. Konzumacija batata povezuje se s poboljšanjem probave, smanjenjem razine kolesterola i smanjenjem oksidacijskog stresa. Energetska vrijednost iznosi oko 120 kcal na 100 g pečenog korijena.
Nutritivna vrijednost listova
Listovi batata također imaju značajnu prehrambenu vrijednost i mogu se koristiti kao zeleno povrće ili u obliku čaja. Bogati su vitaminima (C, E, K), mineralima i polifenolima te imaju izražena antioksidativna svojstva. Njihova konzumacija povoljno djeluje na regulaciju glukoze u krvi, probavu i opće zdravlje organizma.
Značaj i proizvodnja
Batat se ubraja među najvažnije prehrambene kulture u svijetu, a najveći proizvođač je Kina. U Hrvatskoj proizvodnja bilježi stalan rast, uz prosječne prinose 20–30 t/ha korijena te oko 15 t/ha lisne mase. Zbog svojih agronomskih i nutritivnih svojstava batat predstavlja perspektivnu kulturu s velikim potencijalom daljnjeg razvoja proizvodnje.
dr. sc. Mara Bogović