U Vrbovu Posavskom, nedaleko Velike Gorice, u srijedu 20. svibnja održana je demonstracijska aktivnost Ekološki uzgoj duda, u nasadu od 2,5 ha pored čega se nalazi pčelinjak s 30 pčelinjih zajednica u ekološkom uzgoju te registrirani pogon za preradu proizvoda biljnog podrijetla kontejnerskog tipa sa svim potrebnim minimalno tehničkim uvjetima. Gospodarstvo u blizini posjeduje i nasad divlje ruže u ekološkom uzgoju na 12,81 ha te u šibenskom zaleđu 1,35 ha mješovitog ekološkog nasad masline, smokve, badema, nara, žižule i nešpule.
Polaznicima je pokazan nasad duda (murve) koji je posađen 2020. godine, ali još nije dao pravi urod jer ga je zadnje dvije godine zaredom pogodio kasni mraz koji je odnio cjelokupan urod. Kroz demonstracijsku aktivnost detaljno je opisana tehnologija uzgoja i održavanja nasada, praktični prikaz održavanja redova nasada malčerom i samohodnom kosilicom te rad tresača gdje su bili pojašnjeni ispravni postupci kako bi se smanjila oštećenja stabala i povećala učinkovitost rada. Raspravljalo se o nutritivnoj vrijednosti plodova duda kao i mogućnostima njegove prerade.
Ekološki uzgoj duda u kontinentalnom dijelu Hrvatske posljednjih godina dobiva sve veći značaj zbog otpornosti biljke (stabla) na različite klimatske uvjete, male potrebe za kemijskom zaštitom te široke mogućnosti korištenja plodova i drugih dijelova biljke. Dud (Morus spp.) uspijeva na različitim tipovima tala, a najbolje rezultate postiže na dubokim, umjereno vlažnim i dobro dreniranim tlima neutralne do slabo kisele reakcije. Za kontinentalni dio Hrvatske posebno su pogodni bijeli i crni dud (murva), koji dobro podnose niske zimske temperature i ljetne suše.
Podizanje ekološkog nasada duda započinje odabirom kvalitetne i osunčane lokacije zaštićene od jakih vjetrova. Prije sadnje potrebno je provesti analizu tla te osnovnu obradu oranjem i unošenjem organske tvari, prvenstveno stajskog gnoja ili komposta.
Sadnja se najčešće obavlja u jesen ili rano proljeće sadnicama s razvijenim korijenovim sustavom. Razmak sadnje ovisi o načinu uzgoja i mehanizaciji, ali se u kontinentalnim uvjetima najčešće primjenjuje razmak 4 – 5 metara između redova i 3 – 4 metra unutar reda. Nakon sadnje potrebno je osigurati redovito zalijevanje mladih biljaka tijekom prve godine te održavati tlo bez korova mehaničkom obradom ili malčiranjem.
U ekološkom uzgoju duda mehanizacija se uglavnom koristi za obradu tla, košnju međurednog prostora, usitnjavanje biljnih ostataka i eventualno navodnjavanje. Najčešće se koriste malčeri, freze, podrivači i traktorski atomizeri za primjenu dozvoljenih ekoloških pripravaka. Dud je relativno otporna voćna vrsta te rijetko zahtijeva intenzivnu zaštitu, što dodatno smanjuje potrebu za kemijskim tretmanima i mehanizacijom.
Berba duda obavlja se od druge polovice svibnja pa do sredine srpnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Plodovi dozrijevaju postupno i vrlo su osjetljivi, zbog čega se najčešće beru ručno. Kod većih stabala često se koriste mreže ili cerade postavljene ispod krošnje kako bi se olakšalo sakupljanje plodova koji prirodno otpadaju kada sazriju. U ekološkoj proizvodnji važno je osigurati brzu preradu ili hlađenje plodova zbog brzog kvarenja.
Dud ima vrlo široku upotrebu. Svježi plodovi koriste se sirovi, dok se preradom dobivaju sokovi, sirupi, džemovi, rakije, vino i sušeni proizvodi. Plodovi su bogati vitaminima, antioksidansima i mineralima te imaju značajnu nutritivnu vrijednost.
List bijelog duda tradicionalno se koristio za ishranu dudovog svilca, ali i za pripremu čajeva. Drvo duda cijenjeno je zbog čvrstoće i otpornosti, dok sama stabla imaju važnu ekološku i krajobraznu vrijednost u ruralnim područjima kontinentalne Hrvatske.
Ana Jonke, dipl. ing. agr.
Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
