Ekološko povrtlarstvo – srpanj

Agroklimatske prilike

Prema agroklimatskim obilježjima Zagrebačke županije, srpanj je najtopliji mjesec vegetacijske sezone i ujedno razdoblje najvećih potreba povrtlarskih kultura za vodom. Posljednjih godina na području Zagrebačke županije sve su učestaliji toplinski valovi s maksimalnim dnevnim temperaturama iznad 30 °C te izraženim povećanjem evapotranspiracije. Oborine su tijekom srpnja uglavnom neravnomjerno raspoređene – dulja sušna razdoblja često prekidaju kratkotrajni, ali intenzivni pljuskovi, lokalno praćeni grmljavinom, jakim vjetrom i tučom.

Prilikom planiranja proizvodnih zahvata preporučuje se redovito pratiti podatke agroklimatskih stanica, posebice temperaturu zraka i tla, količinu oborina, referentnu evapotranspiraciju (ET₀) te stanje vlage u tlu. Navedeni pokazatelji omogućuju pravodobno planiranje navodnjavanja i ostalih agrotehničkih mjera te smanjuju rizik od abiotičkog stresa.

Fenološka faza

Tijekom srpnja većina povrtlarskih kultura na otvorenom nalazi se u generativnoj fazi razvoja (BBCH 60 – 89). Kod rajčice, paprike, patlidžana, krastavca, tikvica i mahunarki istodobno se odvijaju cvatnja, zametanje plodova, intenzivan rast plodova i kontinuirana berba. Kupusnjače se nalaze u fazi intenzivnog formiranja glavica ili cvata, dok kod korjenastog povrća dolazi do intenzivnog zadebljanja korijena. Luk i češnjak ulaze u završne faze dozrijevanja lukovica.

Razvoj kultura ovisi o roku sjetve ili sadnje, izboru sorte ili hibrida, načinu uzgoja (na otvorenom ili u zaštićenom prostoru), tipu tla i lokalnim mikroklimatskim uvjetima. Stoga je prije provođenja pojedinih zahvata potrebno procijeniti fenološku fazu usjeva na svakoj proizvodnoj površini. 

Fiziološki procesi

U ovoj razvojnoj fazi biljke najveći dio fotosintetskih produkata usmjeravaju prema razvoju plodova, glavica ili korijena. Intenzivno se odvija fotosinteza, transport vode i mineralnih hranjiva te nakupljanje suhe tvari i rezervnih spojeva koji određuju prinos i kakvoću proizvoda.

Potrebe biljaka za vodom u srpnju dosežu svoj maksimum. Istodobno raste potreba za kalijem i kalcijem koji sudjeluju u regulaciji vodnog režima biljke, čvrstoći biljnih tkiva i kvaliteti proizvoda. Svako dugotrajnije narušavanje vodne ravnoteže smanjuje intenzitet fotosinteze, ograničava usvajanje hranjiva te usporava rast i razvoj biljaka. Održavanje stabilnih uvjeta u zoni korijena stoga predstavlja jedan od najvažnijih preduvjeta uspješne ekološke proizvodnje tijekom srpnja.

Utjecaj abiotičkih čimbenika

Visoke temperature i povećano sunčevo zračenje tijekom srpnja značajno povećavaju gubitak vode iz tla i biljaka. Pri temperaturama višim od 30 °C biljke zatvaraju puči kako bi smanjile transpiraciju, čime se istodobno smanjuje usvajanje ugljikova dioksida i intenzitet fotosinteze. Posljedica može biti usporen rast, slabije zametanje novih plodova te smanjena kakvoća proizvoda.

Na lakšim i slabije humusnim tlima vodni stres razvija se znatno brže nego na tlima bogatim organskom tvari. S druge strane, obilnije oborine nakon duljeg sušnog razdoblja mogu uzrokovati površinsko otjecanje vode, ispiranje biljnih hranjiva i privremeno smanjenje prozračnosti tla. Upravo zbog toga u ekološkoj proizvodnji posebnu važnost imaju mjere kojima se povećava sadržaj organske tvari i sposobnost tla za zadržavanje vode.

Upravljanje vodom

U srpnju navodnjavanje predstavlja najvažniju agrotehničku mjeru. Potrebno ga je prilagoditi stvarnim potrebama biljaka i fenološkoj fazi razvoja. Prednost ima sustav navodnjavanja kap po kap kojim se održava ujednačena vlažnost korijenove zone uz racionalnu potrošnju vode i smanjenje gubitaka isparavanjem.

Navodnjavanje se preporučuje provoditi u ranim jutarnjim satima, kada je učinkovitost iskorištenja vode najveća. Cilj nije često natapanje već održavanje stabilne vlažnosti tla bez velikih oscilacija koje dodatno opterećuju biljke.

Upravljanje tlom

Tijekom ljetnih mjeseci posebnu pozornost potrebno je posvetiti očuvanju strukture i biološke aktivnosti tla. Površinu tla preporučuje se prekriti organskim malčem (slama, sijeno ili druga prikladna organska masa), čime se smanjuje isparavanje vode, ublažavaju temperaturne oscilacije i ograničava rast korova.

Mehaničko suzbijanje korova treba provoditi pravodobno i plitkom obradom kako bi se očuvala struktura tla i smanjio gubitak vlage. Duboka obrada tijekom visokih temperatura nije preporučljiva jer narušava kapilaritet tla i povećava isušivanje površinskog sloja.

Održavanje plodnosti tla

U ekološkoj proizvodnji naglasak nije samo na prihrani biljaka nego prvenstveno na održavanju plodnosti tla. Tijekom srpnja preporučuje se primjena kvalitetnog zrelog komposta, dozvoljenih organskih gnojiva i drugih pripravaka koji potiču mikrobiološku aktivnost tla, uz uvažavanje rezultata analize tla i potreba pojedine kulture.

Održavanje aktivnog i biološki bogatog tla doprinosi boljem usvajanju hranjiva, većoj otpornosti biljaka na abiotički stres te stabilnijim prinosima.

Njega usjeva

Kod plodovitog povrća potrebno je redovito obavljati berbu kako bi se potaknulo kontinuirano zametanje novih plodova. Kod rajčice se nastavlja uklanjanje zaperaka i vezanje biljaka uz potporu, uz umjereno uklanjanje donjih listova radi bolje prozračnosti sklopa. Pritom treba izbjegavati pretjerano uklanjanje lisne mase jer ona tijekom toplinskih valova štiti plodove od izravnog sunčevog zračenja.

Posebnu pozornost treba posvetiti uklanjanju fiziološki oštećenih biljnih dijelova i održavanju urednog sklopa usjeva kako bi se osigurali povoljni uvjeti za rast i razvoj biljaka.

Ograničenja i upozorenja

Tijekom razdoblja visokih temperatura ne preporučuje se provođenje intenzivnih agrotehničkih zahvata u najtoplijem dijelu dana. Navodnjavanje i primjenu dopuštenih folijarnih pripravaka potrebno je provoditi u jutarnjim ili večernjim satima.

Ne preporučuje se duboka obrada izrazito suhog tla niti ulazak mehanizacije na prevlažno tlo neposredno nakon obilnih oborina zbog opasnosti od narušavanja strukture i zbijanja tla. Također, tijekom toplinskih valova nije preporučljivo uklanjati veću količinu lisne mase jer se povećava opasnost od sunčevih ožegotina i dodatnog toplinskog stresa biljaka.

Kratkoročna projekcija

U drugoj polovici srpnja očekuje se nastavak intenzivne berbe plodovitog povrća te daljnji razvoj glavica i korijena kod ostalih povrtlarskih kultura. U slučaju nastavka iznadprosječno toplog vremena prioritet ostaje održavanje ujednačene vlažnosti tla, očuvanje organske tvari i smanjenje toplinskog stresa biljaka. Ako dođe do lokalnih grmljavinskih pljuskova, tehnološke zahvate potrebno je prilagoditi količini oborina i stanju tla na proizvodnoj površini.

Redovito praćenje fenološkog razvoja usjeva, podataka agroklimatskih stanica i vremenske prognoze temelj je za pravodobno donošenje odluka i uspješno provođenje ekološke proizvodnje povrća.

 

Ana Jonke, dipl. ing. agronomije

                                                                                                    ana.jonke@mps.hr