Na području Koprivničko-križevačke županije žetva ozimog ječma započela je dana 20. lipnja, a uljane repice 23. lipnja 2026. godine. S prvim danom srpnja počela je žetva pšenice. No, kiša koja je pala tijekom 1. srpnja privremeno je zaustavila žetvu.
Ostvareni prinosi po jedinici površine variraju. Prosjek prinosa stočnog ječma kod proizvođača koji imaju visoku agrotehniku i na parcelama prosječne plodnosti i srednje teksture je 6,5-7,5 t/ha. Za sad je najviši postignut prinos preko 9 t/ha. Najniži prinosi ječma su postignuti na laganim, pjeskovitim i plitkim tlima. Na takvim se parcelama ozimi ječam sije iz razloga što na tim parcelama u prosječnim godinama jedino ozimi ječam postiže donekle zadovoljavajuće prinose. No, radi nepovoljnog rasporeda oborina tijekom proljeća 2026. i gotovo 3 tjedna izostanka oborina, u kritičnom razdoblju za formiranje komponenti prinosa, tijekom ovog proljeća, klasovi su ostali mali (svega 2,5 cm duljine), a broj zrna u klasu je smanjen. Na takvim je parcelama prinos jedva 3,0 t/ha. Žetva ozimog ječma je pri samom završetku.
Žetva uljane repice započela je 23. lipnja 2026. godine, ali je do sada požnjeveno otprilike 50% zasijanih površina. Prinosi do sada požnjevenih usjeva kreću u rasponu 2,5 – 4,5 t/ha, a sadržaj vlage: 4,8-8% (prosjek: 6,2%).
Žetva pšenice je tek započela i stoga ne iznosim podatke o prinosima i kakvoći. Žetva zobi, pšenoraži, raži i pira nije počela.
Stanje jarih ratarskih kultura na području Koprivničko-križevačke županije
Usjevi kukuruza, suncokreta i soje na kojima su sjetva, a zatim i sve agrotehničke mjere njege provedene na vrijeme nalaze se na početku generativne faze. Soja i suncokret (BBCH 53-61-62) u fazi pupanja i početka cvatnje, a kukuruz je u različitim fazama razvoja, ovisi o hibridu, roku sjetve i uvjetima okoliša. Na samom početku generativne faze (BBCH 39-51) su samo najranije sijani usjevi kukuruza. Naknadno posijani usjevi kukuruza sada su u različitim fazama razvoja (od 6-11 listova).
Razdoblje od 18. lipnja do 1. srpnja obilježile su visoke temperature zraka i izostanak oborina. Najviše temperature zraka tih 14 dana za redom bile su više od 30oC, a najviša zabilježena maksimalna temperatura zraka bila je 37,3oC. Ovakve vremenske prilike ubrzale su dozrijevanje strnih žitarica i uljane repice. Oborine koje su pale dana 1. srpnja u širokom rasponu od 6,5 l/m2 (Križevci) do 69,9 l/m2 (Podravske Sesvete) i pad temperature od velike su važnosti za tijek cvatnje i oplodnju kod jarih ratarskih kultura.
Krmno bilje
Pokošene su prirodne livade i drugi otkos zasijanih travnjaka. Ovisno o starosti i kondiciji lucerišta uglavnom raste biljna masa za drugi, a kod nekih proizvođača treći otkos u ovoj godini. Trave i smjese trava s djetelinskim vrstama su u fazi klasanja, odnosno cvatnje (izuzetno visoke temperature izazvale su ubrzan prelazak u generativnu fazu).
mr. sc. Tatjana Martinović
Galerija fotografija:
