Prihranjivanje povrća

13. travnja 2007.0
Prihranjivanjem se povrću daje nužno potrebna hrana, i to tijekom čitave vegetacije, a osobito u vrijeme najjačeg rasta vegetativnog dijela biljke. Međutim, prihranjivanjem se ne može nadoknaditi osnovnu gnojidbu.
Praksa je pokazala da se najbolji prinosi mogu postići ako se uskladi i poveže osnove gnojidbe, bilo stajskim ili mineralnim gnojivima (ili obje vrste gnojiva), s prihranjivanjem.
Prihranom se najlakše mogu regulirati rast i razvoj. Tako npr. prihranom s dušičnim gnojivima (KAN i urea), gnojimo tamo gdje želimo povećati rast i razvoj vegetativnih organa, a moguće je i produljenje vegetacije povrća, osobito kod skupine lisnatog povrća (salata). Prihranjivanjem kalijevim gnojivima ubrzavamo rast i razvoj povrća, dozrijevanje vegetativnih i generativnih organa. Osim toga biljke postaju otporne prema raznim bolestima i prema raznim bolestima i prema niskim temperaturama. Danas se manje upotrebljavaju  jednostruka gnojiva.

paradajz002.jpg

 
NAČIN PRIHRANJIVANJA POVRĆA
  1. Uzima se određena količina mineralnog NPKgnojiva ili KAN-a, otopi u vodi, a dobivenom otopinom ručno zalijeva oko svake biljke, pazeći da se ne ovlaži lišće. Prije prihranjivanja oko svake biljke ili između redova motičicom napravimo plitku brazdu u koju poslije ulijemo otopinu s gnojivom. Brazda treba biti udaljena 6-7 cm od biljke i oko 5 cm duboka. Kod idućeg prihranjivanja brazdu treba udaljiti od biljke 15 cm , a dubina treba biti 10-12 cm. Ovaj način prihranjivanja daje bolje rezultate kod rjeđeg sklopa biljaka.            
  2. Gnojivom otopljenim u vodi zalijeva se između redova biljaka. Primjenjuje se kod vrsta i sorata povrća sa gustim sklopom sadnje.
  3. Rasipanjem gnojiva oko svake biljke ili između redova. Potom se gnojivo unosi u tlo zalijevanjem čistom vodom.
  4. Fertirigacijom – sa sistemom za navodnjavanje dodaje se i potrebna količina gnojiva. Ovaj sistem trebali bi imati svi plastenici i staklenici veći od 1 ha površine.
 

paprika004.jpg

 
DOZA PRIHRANE ZA ODRASLE BILJKE 
Na 1 l vode
3 g
KAN-a
0,3%
 
6 g
P gnoj
0,6%
 
3 g
K
0,3%
ROKOVI PRIHRANJIVANJA POVRĆA
  1. Prihranjivanje kod povrćarskih vrsta koje se presađuju treba se izvršiti 15-20 dana nakon presađivanja.
  2. Prihranjivanje se obavlja kad biljka počinje stvarati produktivne organe. Prihranjivanje je najracionalnije nakon kiše, dok je tlo još vlažno, predvečer. Ako je došao rok za prihranjivanje, a nema kiše, tada tlo prije prihranjivanja zalijemo. U protivnom, mogla bi nastati povećana koncentracija mineralnih hranjiva, a to bi bilo štetno za korijenov sustav.
PRIHRANJIVANJE POVRĆA GNOJEM PERADI
Prihrana gnojem peradi je brzo vidljiva i učinkovita radi svojeg kemijskog sastava:
N (dušik)
0,7-1,9%
P2O5 (fosfor)
1,0-1,6%
K2O (kalij)
0,8-1,0%
Vrijednost gnoja peradi je u tome što je odnos temeljnih hranjiva ujednačen, tako da harmonično djeluje na ishranu biljaka. Za prihranjivanje u tijeku vegetacije preporučuje
-količina
3-5 dag na metar četvorni
-koncentracije
10-15%
To znači da se 1 kg gnojiva peradi otopi u 10-15 l vode i zalijeva se u brazde napravljene
10-15 cm od biljaka, dubine 10-12 cm, koje se potom zatvaraju.
  1. Prihranjivanje kod povrtlarskih kultura treba obaviti 15-20 dana nakon presađivanja rasada.
  2. Prihranjivanje treba obaviti kada biljke počnu stvarati produktivne organe, odnosno plodove zbog kojih se biljka uzgaja.
Pripremi za ispis