Hortikultura, Povrćarstvo, Savjet

Samo pravilno ishranjena biljka može ostvariti svoj genetski potencijal i dati očekivane prinose.

Opskrbljenost biljaka mineralnim tvarima ovisna je o usvojenoj količini hranjivih elemenata, ali i njihovoj pokretljivosti, te sposobnosti premještanja unutar biljke.

Razlikujemo: Akropetalni smjer premještanja hraniva: svi elementi su u tom smjeru (od korijena prema vrhu) dobro pokretljivi. Bazipetalni smjer (od vrha izdanka prema korijenu), većina elemenata je dobro do umjereno pokretljiva.

Ima i onih elemenata koji se teško premještaju. Folijarna ishrana biljaka takvim elementima je otežana ili nije moguća.

Pokretljivost elemenata

U nedostatku hranjivih elemenata prilikom formiranja novih organa, posebno fotosintetskog aparata i reprodukcijskih organa, biljke su sposobne premještati tvari iz starijih, manje aktivnih tkiva u mlađe i aktivnije. Dolazi do translokacije i ugradnje u nove spojeve na mjestu potrebe. Takva pojava se naziva REUTALIZACIJA elemenata.Pojava reutalizacije je uglavnom nužno zlo za biljku, a nikako poželjan proces.

Usvajanje neophodnih elemenata kod biljaka je prisutno tijekom čitavog vegetacijskog razdoblja, u različitim količinama.

Poznavanje pokretljivosti elemenata

je značajno za utvrđivanje deficijencije elemenata na temelju simptoma nedostatka. Kod simptoma nedostatka u starijem lišću vjerojatno je došlo do njegovog premještanja u mlađe organe. Ako se simptom primjećuje na mlađem lišću jasno je da se radi o nedostatku nepokretljivog elementa.

Pokretljivost elemenata usvojenih listom

• Pokretljivi: N, P, K, Mg, S ,Cl;
• Srednje pokretljivi: Fe, Mn, Zn, Cu, Mo;
• Teško pokretljivi: Ca i B

Osim poznavanja pokretljivosti elemenata važno je znati uzroke pojave antagonizma, te njihovo preventivno izbjegavanje.

Antagonizam je ustvari pojava ometanja usvajanja elemenata, odnosno:

• Višak K uzrokuje smanjeno primanje Ca, Mg
• Višak Mg uzrokuje smanjeno primanje K, Ca
• Višak P uzrokuje smanjeno primanje B
• Manjak K uzrokuje pojačano usvajanje N
• Manjak N uzrokuje pojačano usvajanje P

Zbog toga je omjer pristupačnih min. elem. u tlu vrlo značajan

Cilj ishrane bilja

Osigurati biljkama dovoljne količine lako pristupačnih (vodotopivih) MAKROELEMENATA:  N, P, K, Ca, Mg, S.

Simptomi nedostatka DUŠIKA

• Reducirani rast vrha biljke i korijena;
• rast uspravan i vretenast.
• listovi blijedo-žuto-zeleni u ranijim stadijima, a kasnije postaju žući i čak narančasti ili crveni;
• nedostatak vidljiv prvo na donjim listovima

Višak DUŠIKA

• Suvišak dušika na početku vegetacije može biti vrlo štetan jer se biljke plitko ukorjenjuju.
• Kasnije problemi u opskrbi drugim hranjivima i vodom.
• Formira se prevelika količina lišća na štetu priroda
• Produžava se vegetacija

 

Simptomi nedostatka FOSFORA

• listovi plavo-zeleni u ranijim stadijima-rasad, 
• u kasnijim stadijima listovi postaju grimizni, a ponekad rubovi posmeđe;
• prerano dolazi do opadanja listova počevši od starijih listova.

Simptomi nedostatka KALIJA

• Vršak lista posmeđi; pojavljuju se rubne ožegotine lista;
• kod nekih biljnih vrsta razvijaju se smeđe ili svijetle pjege na listu koje su obično brojnije uz rubove lista;
• nedostatak je vidljiv prvo na donjim listovima.

 

Simptomi nedostatka MAGNEZIJA

• U mlađim stadijima razvoja na listu se pojavljuje međužilna kloroza s klorotičnim područjima koja su međusobno razdvojena zelenim staničjem
• simptomi su prvo vidljivi na donjim listovima.

Simptomi nedostatka KALCIJA

• mlađi listovi su izobličeni s vrhom svinutim unazad i rubovima smotanim prema naličju ili licu lista;
• rubovi lista mogu biti nepravilni sa smeđim ožegotinama ili pjegama

Simptomi nedostatka Ca na plodu

 

Cilj ishrane bilja

• Osigurati biljkama i dovoljne količine lako pristupačnih (vodotopivih)
• MIKROELEMENATA: Fe, Mn, Zn, Cu, Mo, B.

To su biljna hranjiva koja u biljci djeluju u vrlo malim količinama, ali su neophodni za rast i razvoj biljaka jer utječu na fiziološko – biokemijske procese u biljci.

Simptomi nedostatka BORA

• Snažan utjecaj na točke rasta;
• stabljike i listovi mogu biti znatno izobličeni;
• gornji listovi su često žućkasto-crvenkasti i mogu biti oprženi ili skvrčani.
• Opadanje zelenih plodova

 

Simptomi nedostatka MANGANA

• Svjetlo-zeleni do žuti listovi s izrazito zelenim žilama
• obično su simptomi vidljivi prvo na mlađim listovima

Simptomi nedostatka ŽELJEZA

Međužilna kloroza mlađih listova

GNOJIDBA

Gnojidba je mjera kojom osiguravamo biljkama dovoljne količine lako topivih makro i mikro elemenata.

Kemijska analiza tla pomaže u procjeni količine hranjiva koje biljka može usvojiti iz tla. 

Opskrbljenost tla hranjivima i zadatak gnojidbe 

Opskrbljenost	Zadatak gnojidbe
dobra	•  Očuvanje sadržaja hranjiva na istoj razini •  gnoji se količinom iznosa elemenata
srednja	•  podizanje razine opskrbljenosti hranjivima •  gnoji se nešto većim količinama od iznošenja elemenata prirodom
niska	•  podizanje efektivne plodnosti tla •  gnoji se povećanim količinama hranjiva •  zbog osiguranja visokog priroda i obogaćivanja tla hranjivima koja su u nedostatku

 Uloga stajnjaka

• Obogaćivanje tla organskom tvari
• Povećanje mikrobiološke aktivnosti tla
• Brže oslobađanje biljnih hranjiva (razgradnjom se oslobađa CO2 koji sa vodom stvara ugljičnu kiselinu koja otapa minerale)
• Poboljšanje strukture tla
• Poboljšanje vodo-zračnog režima

Odnos povrća prema kloru

• Povrće osjetljivo na klor (neposredna gnojidba prije sjetve) – rajčica, paprika, patlidžan, krastavac, dinja, lubenica, luk.
• Koristiti gnojiva u kojima je kalijev sastojak u sulfatnom obliku tj. sadrži SO4 umjesto Cl, npr: NPK (7:14:21)   ili    NPK (5:20:30)

Štetno djelovanje klora

• Znaci štetnog djelovanja: prerano kretanje vegetacije   nepotpuno razvijanje listova uvijanje listova po rubovima deformiranje lista i kloroza – sušenje

Izračun količine gnojiva

• Kod izračuna prioritet treba dati K, a kako su potrebe za P manje nego za K, tako će se automatski kada podmirite potrebe za K podmiriti i potrebe za P.
• N se lako gubi iz tla pa je bolje vršiti prihrane.