Zašto je jabuka skupa
Naime, ako gledamo količinski, urod je na nivou Republike Hrvatske isti, odnosno čak i nešto veći u odnosu na prošlogodišnji, tj. nešto više od 70.000 t., no ako uzmemo u obzir kvalitetu ubranih plodova onda dolazimo do katastrofalnih podataka da je više od 50% navedene količine otišlo kao trećerazredna kvaliteta za industrijsku preradu (opp. podaci od HVZ), koja je doduše ostvarila cijenu od 1-1,20 kn/kg, što je preko 100% više u odnosu na prošlu godinu. Razlog tako visokoj cijeni „industrijske jabuke“ treba tražiti u podbačaju proizvodnje jabuke u Istoćnoj Europi, kao glavnom snabdjevaču Europe takvom vrstom jabuke. Posljedica smanjene proizvodnje u tim zemljama; Poljska -43%, Slovačka -68%, Mađarska -57%, Češka -33%, Litva -60% , su izrazito niske temperature u svibju, zbog kojih je došlo do velike pozebe cvijetova. To je opet dovelo do nedostatka preko 1.500.000 t (150.000 vagona) kako konzumne tako i industrijske jabuke, što se već u velikoj mjeri odražava na dosada najvišoj cijeni idustrijske jabuke koja se je kretala od 0,13 do čak 0,19 Eura, a dakako i na očekivanoj otkupnoj cijeni konzumne jabuke naročito sorte Idared koja je većinska sorta u većini zemalja Istoćne Europe.
U hladnjačama se, dakle, uskladištilo tek nešto više od 30.000 t. I dalje se pitamo zašto je tako loš omjer I. klase i industrijske jabuke?
Da bismo to razumjeli dovoljno je da se prisjetimo vremenskih (ne)prilika koje su vladale ovoga ljeta u našoj zemlji, a to su: izrazito dugo sušno razdoblje, tokom gotovo cijelog ljeta i tuča koja je u više navrata zahvatila gotovo sve naše županije u kojima je značajnije zastupljena proizvodnja ove voćne vrste (Zagrebačka, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, dio Međimurske, dio Koprivničko-križevačke).
Nakon svega navedenog nameće se logičan zaključak da je zbog katastrofe s kasnim proljetnim mrazevima moguće u slijedećoj, 2008. godini očekivati rekordan rod zbog veće diferencijacije cvjetnih pupova kao posljedice malog opterećenja stabala i dugotrajne suše, te se upozoravaju voćari da se pripreme za takvu situaciju.
Na kraju ću ukratko spomenuti kakva je situacija u Europi. U Europi je urod 2% viši u odnosu na prošlu godinu, odnosno 1% niži od prosjeka zadnje četiri godine. Najveći porast prinosa u odnosu na prošlu godinu ima Austrija 20%, Engleska 15% , Nizozemska 12% i Španjolska 4%, dok najveći pad proizvodnje ima Portugal – 20% (sve vidljivo u tablici), što ukazuje na činjenicu da sve članice osim Portugala imaju visok standard proizvodnje (gusti sklop, navodnjavanje, antifrost sustav, mreže za obranu od tuče i sunca itd.), tako da su „osigurane“ od vremenskih neprilika.
Takav siguran sustav proizvodnje u Hrvatskoj danas stoji od 300.000 do 500.000 kn/ha i bez obzira na to što je zadnjih godina u Hrvatskoj poticajna politika investicija u voćarstvo jedna od najizdašnijih u Europi (državni poticaji, županijski kao i poticaji pojedinih gradova) sve je to samo manji dio od navedene brojke, tako da je za prosječnog hrvatskog voćara nemoguće ući u takvu investiciju bez većih kreditnih zaduženja, ali i sigurne logistike (dobra voćarska savjetodavna služba, siguran otkup i skladištenje proizvoda s marketingom i posljednje ali ne manje važno edukacija proizvođača).
Zaključak je da ćemo nakon što potrošimo domaću jabuku, koja nije dostatna za potrebe hrvatskog tržišta ni u „normalnim“ proizvodnim godinama, uvoziti jabuku iz Europe – često puta upitne kvalitete s obzirom na cijenu.
Tablica uroda jabuke u Europi
Marijan Mavračić dipl. ing. agr.
HZPSS Grad Zagreb
0 comments
Write a comment