Vijest, Voćarstvo

Slijedi  vinograd sa vinskim kultivarima na lokaciji Korlat sa 103 ha, čiji investitor je  Badel 1862, Vinarija Benkovac. Na području grada Benkovca podignut je maslinik na 40 ha  i vinograd vinskih kultivara na 6,0 ha (OPG-a R. Bobanović, Ž. Uzelac, M. Zagorac i A. Kraljev), te vinograd vinskih kultivara po ekološkim principima (OPG B. Bačić) na površini od 18,0 ha. Veći broj maslinika do 10 ha podignuto je na području općina Poličnik, Stankovci, Pašman, Polača i dr.

U  tijeku je priprema za sadnju novih nasada na kršu diljem županije.Priprema za sadnju trajnih nasada na kršu zahtjeva daleko veća materijalna ulaganja nego priprema tla bez skeleta. Uz znatna materijalna sredstva nužno se je „naoružati“ znanjem kako bi izbjegli eventualne neuspjehe.

Najveća opasnost za novi nasad su gljive Armilaria mellea i Rosellinia necatrix ukoliko se nasadi podižu na svježim šumskim krčevinama. One se razvijaju na ostacima korijenja prethodne vegetacije, prelaze na korijen plemenite tek posađene vrste, te postepeno dovode do propadanja nasada koje se manifestira sušenjem pojedinih grana i konačno čitavog stabla ili čokota. U literaturi se navodi da tlo nakon krčenja treba najmanje 3-4 godine biti u plodoredu i tek se nakon toga mogu saditi višegodišnji nasadi. Gljiva se, naime, kroz toliko godina može još zadržavati u tlu u odsutnosti pogodnog domaćina. Opasnost od zaraze ovom gljivom potencirana je u težim, vlažnijim i nedovoljno prozračnim tlima kakva su pretežno šumska tla dana na služnost. Za otklanjanje opasnosti zaraze ovom gljivom najvažnije je temeljito odstranjivanje ostataka šumske vegetacije u tlu prilikom krčenja i rigolanja tla traktorima rigolerima, kada se iz brazda odstranjuju i najmanji ostaci podzemne šumske vegetacije. Nedovoljno stručno poznavanje problema krša i agrotehničkih mjera potrebnih za podizanje nasada u teškim edafskim uvjetima dovodi do neuspjeha, te ovom prigodom samo ukratko navodim najnužnije mjere (istražni radovi, ripanje, rigolanje, iskop jama, meliorativna gnojidba).

Tla na kršu su veoma heterogena i nejednolična u pogledu stupnja erodiranosti i dubine sitnog tla, a kao posljedica različitih čimbenika. Na relativno maloj udaljenosti slika o izgledu krša se mijenja. Da bi se dobio cjelovit uvid u profil krša prilikom istražnih radova za eventualnu eksploataciju odgovarajućim višegodišnjim vrstama, treba snažnim traktorskim plugovima otvoriti brazde do dubine rigolanja.Tek nekoliko uzastopnih brazda omogućiti će plugu rigoleru prodor u traženu dubinu tla. Rigolanje istraživačkog karaktera razbija, premješta i lomi gromade vapnenca i otkriva sitno tlo i njegovu zastupljenost. Isto se može učiniti bagerima. Međutim, iskop pedoloških jama za ovu svrhu ne mogu pružiti dobar uvid u stvarni profil tla i u odnos sitnog tla i kamena. Na kršu je vrlo efikasna mjera ripanje. Njegova funkcija razbijanja, odvajanja i lomljenja gromada vapnenca u dubljim slojevima omogućuje lakši i kvalitetniji rad traktora rigolera koji dolazi iza njega. Ripanje ne može zamijeniti agrotehničku mjeru rigolanja-dubokog oranja, prvenstveno radi nemogućnosti uklanjanja ostataka podzemne vegetacije. Rigolanje je veoma važna agrotehnička mjera koja ima agromeliorativno i hidromeliorativno značenje. Mehaničkom obradom, rigolanjem tla, mijenjaju se strukturna svojstva, jer se lome i premještaju strukturni agregati, tako da među njima ostaju veće ili manje šupljine. Povećava se aeracija i kapacitet tla za zrak, vodopropusnost, poboljšavaju se toplinska svojstva tla, aktivira se mikrobiološki život u tlu povoljnim djelovanjem na zračne prilike tla,dubokim prorahljivanjem omogućuje se duboko ukorijenjavanje i još puno toga. Na rigolanom tlu na kršu ukoliko se sade masline ili neke druge voćne vrste potrebno je otvoriti jame dimenzije 1,0 -1,2 x 0,7-0,8 m i njih, uz meliorativnu gnojidbu (gnojidba na zalihu), ispuniti sitnim tlom. Tako pripremljena voćna jama omogućuje snažan razvitak korijenova sustava u prvim godinama i prodor u međuprostore sitnog tla izvan voćne jame. Sam iskop jama bagerom, bez prethodnog ripanja-rigolanja ne omogućava normalan razvitak korijenova sustava. Naime, ono se razvija kao da je u kontejneru i kada dođe do neobrađenog prostora stagnira u rastu.  Za intenzivne voćne nasade na terenima krša koji su pripremljeni na propisan način, voda za navodnjavanje je nužna, jer uz ostale agrotehničke mjere, omogućuje dobar vegetativni rast i dobru rodnost. Krupan kamen se po mogućnosti sa terena iznosi na rubove parcela, te bi trebao poslužiti za izradu kamenih zidova ili mocira. Međutim, posljednjih godina veliki novci se daju, bezrazložno, za njegovo usitnjavanje čime mijenjamo specifičnost krajobraza naših prostora.

Namjera je bila elaborirati najznačajnije mjere kod pripreme krša za sadnju kako bi velika ulaganja jednoga dana i urodila plodom. Naime, priprema terena na kršu povećava ulaganje po ha za 30 – 40% u odnosu na terene bez kamena.

Područni odjel HZPSS-a Zadarske županije,
Gordana Dragun, dipl. ing. agr.