Uz Dan povrća Koprivničko-križevačke županije
Kao savjetnica za povrće primjetila sam da se poljoprivrednici naše Županije sve više okreću povrćarstvu kao izvoru prihoda. Najstariji povrćar (u Katalogu proizvođača povrća navedeno je 78 proizvođača) je OPG Velimira Vučkovića iz Javorovca. Povrćarstvom se bavi od 1972. godine, a počeci su bili ugovaranje proizvodnje paradajz paprike za preradu. „Najmlađa po stažu“ u povrćarstvu je tvrtka Geohit d.o.o., čija proizvodnja je zasnovana u Škrinjarima. U suvremeno opremljenim plastenicima su ovih dana posadili prve krastavce, a na presađivanje čeka i ostalo, za nas još egzotično, povrće iz porodice tikvenjača (kiwano i dr.).
Posebna zanimljivost ovoga kraja je da se većina komercijalnih povrćara bavila stočarskom proizvodnjom ili se sada uz stočarstvo bavi i povrćarstvom.
Ove godine najzastupljenija kultura u plastenicima i tunelima je rajčica. Naši povrćari koriste najnoviji sortiment, a ovladali su i tehnologijom proizvodnje rajčice. Rekla bih da teže prihvaćaju tehniku rezidbe plasteničkog krastavca i paprike, iako su svjesni da pridonosi boljoj i ranijoj berbi.
Ovogodišnji hit od povrtnih kultura na otvorenom je grah zrnaš i to po cijeloj županiji. Klimatsko zatopljenje neki proizvođači su iskoristili i posijali ga čak 40-tak dana ranije od uobičajenog roka sjetve. Berba za „mladi grah“ je već počela, prije učestalih kiša. Uz grah zrnaš puno je površina posijano s grahom mahunarom, a povećava se i proizvodnja visokog graha mahunara u zaštićenim prostorima.
„Selo od lubenica“ – Javorovac – selo je od stotinjak stanovnika, gdje četiri proizvođača na velikim površinama tradicionalno proizvode lubenice.
Nekoliko komercijalnih proizvođača orijentirano je na proizvodnju kupusnjača. Siju ih u nekoliko rokova za kontinuiranu opskrbu poznatih kupaca.
Ugovaranje povrća za industrijsku preradu u Podravkinoj „Tvornici Kalnik“ Varaždin iz godine u godinu se povećava. Proizvođači se većinom odlučuju za proizvodnju paprike tipa rog i krastavaca kornišona te cikle.
Zanimljivo je spomenuti da se u vrsti uzgajanog povrća, primijenjenoj tehnologiji, u načinu i mjestu plasmana osjeti utjecaj „susjeda“. Tako neformalno i dijelimo područja povrćarske proizvodnje naše Županije na đurđevačko, koprivničko i križevačko.
Na kraju, moram napomenuti da su naši povrćari snalažljivi na zahtjevnom tržištu. Informirani su i prate novitete u tehnologiji, a ulažu u proizvodnju svatko prema svojim mogućnostima.
Međutim, trebaju raditi na zajedništvu u plasmanu svojih kvalitetnih proizvoda i prepoznati važnost udruživanja u vremenu koje nas očekuje. Svi su ozbiljni povrćari svjesni da se – uz primjenu suvremene tehnologije i zajedničkim planiranjem vrste povrća, rokova uzgoja i površina pod povrćem – može postići konkurentnost i veći utjecaj na slobodnom tržištu. Problem je ovakva razmišljanja objediniti i krenuti u akciju.
Ulaganje pak u vansezonsku proizvodnju povrća podizanjem suvremeno opremljenih plastenika donosi dohodovniju proizvodnju. Pomoć u tome nudi kreditiranje putem Operativnog programa za razvoj povrćarstva Republike Hrvatske i subvencije Županije i gradova.
Područni odjel HZPSS-a Koprivničko-križevačke županije
Sunčica Dombaj, dipl. inž. agr.
0 comments
Write a comment