Pčela treba pomoć poljoprivrednika

Inicijativu za zasijavanje cvjetnih traka koje bi služile kao pčelinji pašnjaci dala je Syngenta. U okviru akcije časopisa Top agrar, Syngenta je u proljeće 2010. poljoprivrednicima besplatno podijelila sjeme trava dviju mješavina: Brandenburger i Tübinger. Više od 900 poljoprivrednika dobilo je sjeme za po jedan hektar pčelinjeg pašnjaka. Time je stvoren Eldorado za pčele, ali je došlo do uzajamne promidžbe zajedničkog rada poljoprivrednika i pčelara. Cvjetne trake su svojim šarenilom osigurale biološku raznolikost u užem području Saska-Anhalt, što je pozitivno utjecalo na javnost.

Blizu 750 000 pčelinjih društava, svako sa 60 000 vrijednih pčela sakuplja svake godine cvjetni nektar i od toga proizvodi med. Velik je to posao: za 1 kg meda pčele moraju posjetiti i do 10 milijuna cvjetova. Pri tome one oprašuju važnije korisne biljke, primjerice uljanu repicu i suncokret te povećavaju njihov prirod. Uljana repica oprašena uz pomoć pčela daje i do 30 % veći prinos, a suncokret čak i do 60 %.

Vrijedne pčele su pod stresom
 
No, pčele, vrijedni pomoćnici i sakupljači peludi su pod sve većim stresom glede uskog plodoreda u poljoprivredi. Broj pčela i pčelinjih društava se prema riječima pčelara, Burkhard Herforta, već godinama neprestano smanjuje.

PCELA1.jpg

Slika 2. Poljoprivrednik Helmut Saudhof održava pčelinji pašnjak pokraj svojeg polja pod pšenicom.
 
 
Cvjetne trake se uspješno uzgajaju…

Poljoprivrednik Helmut Saudhof iz Mainzholzena u Donjoj Saskoj, koji je rado prihvatio ponudu časopisa Top agrar, objašnjava: „Pored vizualnog osjećaja dobiti, poboljšane slike krajobraza, cvjetne trake predstavljaju dobit i u gospodarskom smislu.“ Za troškove sijanja, njege i promoviranja cvjetnih traka primit će on i dodatna plaćanja iz sredstava agrookolišnog programa. Osim toga, prema njegovim zapažanjima radom pčela znatno je povećan i prinos uljane repice.

U jesen, prije obrade tla i sjetve pšenice, najprije je drljačom pripremio trake 6 m širine na rubnom dijelu parcele. Druga obrada, mehaničko uklanjanje korova, slijedi u proljeće neposredno prije sjetve drljačom. Sjetva sjemena, Tübinger i Brandenburger mješavine ovog proljeća uslijedit će koncem travnja sijačicom na 2 cm dubine. Prednost kasne sjetve jest da biljke u cvjetnim trakama pčelama pružaju mogućnost nalaženja hrane (pelud, nektar) do kasne jeseni.

Pri izboru sjemena trava, odnosno mješavine za cvjetne trake, treba obratiti pozornost na vrste koje su zastupljene u mješavini. Za sjetvu kraj uljane repice ne preporuča se mješavina koja sadrži sjeme krstašica, primjerice slačice, uljne rotkve i sl. glede mogućnosti pojave i širenja kupusne kile kao i nekih štetnika, primjerice repičinog sjajnika.

Za sjetvu sjemena za cvjetne trake potrebno je suho tlo. Pri sjetvi u vlažno tlo nastaju problemi s puževima, kada je potrebno koristiti mamce protiv puževa najčešće po cijeloj površini cvjetne trake. Povećan broj korova u cvjetnim trakama ne mora uvijek predstavljati problem jer biljke brzo pokriju tlo i time zaustave rast korova.

Osim jednogodišnjih cvjetnih traka, moguće je zasnovati i višegodišnje cvjetne trake. Poljoprivredni proizvođač Saudhof objašnjava, da su cvjetne trake pogodne za zasijavanje pokraj šume, živica, rubnih dijelova polja, primjerice žitarica i sl. gdje se glede utjecaja hlada i inače dobiva manji prinos usjeva.
 
… i ekonomski isplate

Prva iskustva sa sustavom cvjetnih traka prikupio je i Dirk Müller iz Kassuhna u Saska-Anhalt području. „Istraživanje je pokazalo dobit od preko 700 €/ha, a u sušnim godinama takav uzgoj može biti isplativiji i od uzgoja pšenice“ objašnjava poljoprivrednik. Osim toga, nada se da će boljim oprašivanjem postići povećan prinos uljane repice te vratiti novac uložen u cvjetne trake. Isto tako on se nada da će se brojnost zečeva, koja je u njegovoj regiji već godinama u opadanju, ponovno povećati.

Za sjetvu cvjetnih traka na laganom, pjeskovitom tlu Müller je odabrao mješavinu sjemena Brandenburg, tj. vrste koje su tolerantne na sušu. Na njegova polja u prosjeku padne 540 mm oborina i to prije ljetnih suša.

U dogovoru sa lokalnom zajednicom i pčelarom, Burkhart Herfortom, on je zasijao i cvjetnu traku ispod drvoreda voćaka. Pčele u ovoj cvjetnoj traci nalaze i sakupljaju nektar i pelud od lipnja do početka rujna, počevši s cvijetom vrbe, raznih vrsta voćaka, uljane repice pa sve do kasno cvatućih vrsta.

Nakon dobrih rezultata on kani i dalje povećavati površine sa cvjetnim trakama. U proljeće  2011. planira zasijati oko 15 ha novih cvjetnih traka koristeći sjeme mješavine višegodišnjeg bilja.

PCELA2.jpg

Slika 3. Korist od cvjetnih traka ubiru obojica, poljoprivrednik Dirk Müller (desno) i pčelar Burkhart Herfort (lijevo).
 
Pčelar Herfort je time oduševljen, jer prema njegovom zapažanju već u prvoj godini istraživanja, pčele su sakupile znatno više peludi. „Pčelinje zajednice su osim toga, vitalne i zdrave“, objašnjava pčelar. Kod većih površina cvjetnih traka on postavlja osam košnica sa pčelinjim zajednicama i ne premješta ih.
  
Jeste li znali, da
          pčela u svom životu prijeđe oko 40.000 km sakupljajući pelud – više nego li je opseg Zemlje.
          svaka pčelinja zajednica proizvodi u prosjeku od 15 do 20 kg meda.
          oko 85% dohotka u poljoprivredi ovisi o oprašivanju, primjerice voća, povrća te krmnog bilja.
          letačice istog pčelinjeg društva lete uvijek na iste cvjetove dok god ima nektara. Tek tada je moguće vrcanje meda od uljane repice ili vrijesa.
          stručnjaci procjenjuju gospodarsku korist oprašivanja pčelama u svijetu na preko 153 milijardi €.

PCELA3.jpg

Izvor:Top agrar, časopis za modernu poljoprivredu broj 10/2010.
Autor teksta: Matthias Bröker
Tekst prevela i priredila:
mr. sc. Marija Ševar,
načelnica Odjela za integriranu i ekološku poljoprivredu
Ured ravnatelja HZPSS-a
 

 

Pripremi za ispis