Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Repičin sjajnik jedan je od značajnijih štetnika uljane repice i javlja se svake godine. Kod nas se i dalje vrše istraživanja o tom štetniku, jer se smatra da postoji 15-tak vrsta. Pojava pojedine vrste ovisi o temperaturnom pragu potrebnom za izlazak tih štetnika iz tla. U RH se najviše govori o vrsti (Meligethes aeneus) koja izlazi iz tla pri nižim temperaturama (8-10°C) pa je zbog toga možda i najštetnija jer se biljke repice pri tim temperaturama nalaze u razvojnim fazama kada su biljke najosjetljivije.

Štetnost sjajnika ovisi o tome u kojoj se fenofazi nalazi biljka u vrijeme njegove pojave, brojnosti samog štetnika, o periodu koji prođe od dana njegove pojave pa do cvatnje kao i o sposobnosti regeneracije same biljke.

Radi se o kornjašu crne (tamnozelene, tamnoplave) boje. Prezimljuje u tlu, a izlazi pri temperaturama od 8°C, dok je masovnija pojava pri dnevnim temperaturama većim od 15 ºC. Štete čini hraneći se pupovima koje buši i izgriza ih iznutra, pa se takvi pupovi najčešće osuše. Kada se cvjetovi otvore sjajnik više nije štetan jer se tada hrani polenom. Kornjaši odlažu jaja u pupove veličine 2-3 mm, iz njih se izlegu ličinke koje se hrane u pupu i cvijetu, nakon čega se kukulje. Mladi se kornjaši javljaju u svibnju i lipnju te se hrane se cvjetovima raznog bilja, a na prezimljavanje odlazi u kolovozu. Radi se o štetniku koji ima samo jednu generaciju godišnje.

 

 
Štete na pupovima uljane repice od repičinog sjajnika (snimila J.Berić)

Najveće štete mogu nastati kod „rane“ pojave repičinog sjajnika na uljanoj repici koja je u fazi formiranja cvjetnog pupa (fenofaza D1). Obično je to pred kraj zime i u tom periodu poljoprivrednici još intenzivno ne obilaze svoje usjeve, a sjajnik već naveliko radi štetu. Prema podacima iz strane literature najveće štete su na pupovima veličine do 2 mm. Vrlo često se dešava da nakon toplijeg perioda zahladi pa se period do cvatnje oduži tako da ovaj štetnik ima puno vremena raditi štete. U takvom produženom periodu cvatnje katkad su potrebna i dva prskanja.

Pregled biljaka treba početi obavljati kada je repica nalazi u fenofazi.

Pregled se obavlja na taj način da se utvrdi brojnost sjajnika na 50-tak terminalnih cvatova, prolazeći dijagonalno kroz parcelu, ne uzimajući u izračun prvih 10 m od ruba parcele. Pregled je potrebno obavljati svakodnevno i to oko podneva kada su najviše temperature i štetnik je najaktivniji. Nakon toga potrebno je preračunati prosječan broj repičinog sjajnika po cvatu.

Kod pregleda se mora voditi računa u kojem se stadiju razvoja nalazi uljana repica. Ako se biljka nalazi u fazi D1: početke formiranja cvjetnih pupova koji su još sakriveni pod listom, nalaz 0,8 – 1 sjajnika po biljci bio bi znak da je potrebno obavljati tretiranje.Kod fenofaze D2: vidljivi još zbijeni cvjetovi pupovi prag odluke je 1 – 1,5 sjajnika po biljci.

Stadij E: jasno diferencirani pupovi, suzbijanje treba provoditi kada se na biljci nađu 2 – 3 sjajnika.

Kada procvjeta više od 50 % biljaka uljane repice smatra se da tretiranje nije opravdano.

 

Sjajnik na pupu uljane repice u fenorazi D1 (snimila J. Berić)

Mala repičina pipa na cvatu uljane repice u fenorazi D2 (snimila J. Berić)

Uljana repica u fenorazi E (snimila J. Berić)

Više od 50 % procvjetalih biljaka uljane repice (snimila J. Berić)

Crtež: Fenofaze razvoja uljane repice

 

Tablica: Insekticidi za suzbijanje repičinog sjajnika i drugih štetnika*

* za suzbijanje velike i male repičine pipe registrirani su Karate Zeon i Sumialfa 5 FL

* za suzbijanje pipe komušarice registrirani su Roetem EC, Pyrinex 250 ME i Sumialfa 5 FL.

 

Velika repičina pipa (Ceutorhynchus napi) imala repičina pipa (Ceutorhynchus pallidactylus)

Velika i mala repičina pipa proširene su na svim područjima gdje se uzgaja uljana repica, a osim repice štetne su i na brojnim kupusnjačama. Glavne štete prave ličinke bušenjem stabljike i peteljke lišća. Repičine pipe ubrajamo u ekonomski značajne štetnike koji se prvi javljaju u proljeće, pojedinih godina 2 do 3 tjedna prije sjajnika. S obzirom da se biologija velike i male repičine pipe razlikuje, važno je provoditi monitoring ovih štetnika (žute posude i vizualni pregled usjeva). Pipe su sive boje, velika pipa duga je 3 do 4 mm, a mala repičina pipa 2,5 do 3,5 mm.

Žuta posuda (snimila S.Slovic)

Imago velike repičine pipe (snimila S.Slovic)

Odrasle pipe prezimljuju u tlu, a u proljeće s porastom dnevnih temperatura izlaze iz tla i započinju ishranu na listovima repice. Početak leta velike repičine pipe je pri dnevnim temperaturama zraka iznad 9°C. Ove je godine prvi ulov velike repičine pipe zabilježen već krajem siječnja, a kritičnu populaciju zabilježili smo u razdoblju od 29. veljače do 5. ožujka. Aktivnost male repičine pipe započinje pri temperaturi zraka iznad 12°C. Veliku brojnost male repičine pipe ove smo godine zabilježili sredinom ožujka. Ženke odlažu jaja u stabljiku i peteljku lista. Ličinke se ubušuju u stabljiku i peteljke lista te izgrizaju tkivo, a posljedica je usporen i deformiran rast stabljike, stvaranje postranih izboja te na kraju pucanje stabljike što je često ulazno mjesto za razne patogene. Razvoj ličinki traje oko 30 dana, nakon čega izlaze iz stabljike i kukulje se u tlu.

Jaje proljetne pipe (snimila J.Berić)

Ličinka pipe (snimila S.Slovic)

Štete od ličinki pipe (snimila S.Slovic)

Kritičan broj metodom praćenja žutim posudama je ulov od 10 do 20 pipa po posudi tijekom tri dana. Vizualnim pregledom biljaka kritičan broj za malu repičinu pipu je 1 pipa/40 biljaka, a za veliku repičinu pipu 1 pipe na 5 biljaka ili ako se pronađu mjesta odlaganja jaja na više od 20% biljaka.

Tretiranje usjeva trebalo bi provesti u roku 8 dana od prvog ulova većeg od 10 do 20 pipa u žutoj posudi.

Repičina pipa komušarica (Ceutorhynchus assimilis)

Nakon formiranja komuški na repici štete pravi repičina pipa komušarica (Ceutorhynchus assimilis). Radi se o pipi crne boje do 3 mm, prekrivene sivkastim dlačicama. Jaja odlaže u komuške, gdje se razviju ličinke koje čine štete na sjemenkama. Ličinke se obično pronalaze u svibnju i lipnju.

 

Kod nas tim stručnjak sa Agronomskom fakultetu iz Zagreba sa Zavoda za zoologiju obavlja i dalje obavlja ispitivanja za utvrđivanje točne biologije i kritičnih brojeva ovih štetnika ulovom na žute ploče i žute posude.

Nakon završenih istraživanja dobiti ćemo neka nova saznanja o mogućim rokovima suzbijanja, a do tada se treba pridržavati navedene metode.

Pipa komušarica (Ceutorhynchus assimilis) – snimila J.Berić

Upozoravamo proizvođače uljane repice da svake godine vrše preglede usjeva već od kraja zime i prate pojavu ovih štetnika te donesu pravilnu odluku o tretiranju prema kritičnim brojevima.